img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nikaragva - Danijel Ortega

Revolucionar u novoj boji

27. децембар 2006, 16:58 Sonja Kovacs
Copied

Politička karijera Danijela Ortege počela je pre 44 godine kada je postao član FSLN-a (Frente Sandinista para la Liberacion Nacional), sandinističkog fronta oslobođenja. Osamnaestogodišnji Ortega počinje da studira pravo i još tada se povezuje sa revolucionarima Latinske Amerike, zadivljeno prati kubansku revoluciju i govore Fidela Kastra. Od kada je izabran za vođu FSLN-a 1967. godine, njegove ambicije za mesto predsednika Nikaragve bile su više nego jasne. Bile su to ambicije mladog nikaragvanskog Comandantea, sina Lidije i Danijela, takođe revolucionara i aktivista u borbi protiv diktatora Anastasija Somoze Debaiale.

Tek što je izabran za predsednika sandinističkog pokreta oslobođenja, Ortega je uhapšen i zadržan u zatvoru punih sedam godina. U zamenu za taoce koje su držali sandinisti, Ortega je pušten, nakon čega odlazi na konsultacije sa svojim dugogodišnjim idolom Fidelom Kastrom. Podrška sa Kube nije izostala i Ortegini sandinisti uspevaju da 1979. godine sruše diktatora Somozu sa vlasti. Nekoliko godina pošto je Nikaragvom vladala Ortegina hunta, veoma bliska Sovjetskom Savezu i Kubi, Ortega je stekao simpatije ne samo svojih sugrađana već i evropskih šezdesetosmaša, koji su na njegove reforme zdravstva i obrazovanja, osnivanje škola, smanjenje broja nepismenih među odraslima i borbu za veća prava žena gledali sa neskrivenim divljenjem.

To su, međutim, bili evropski šezdesetosmaši, Vili Brant i Ginter Gras i svi oni Evropljani koji su zbog Danijela Ortega solidarno konzumirali nikaragvansku kafu, išli na radne akcije u Centralnoj Americi i recitovali Ernesta Kardenala.

Amerikanicima se Danijel Ortega, međutim, nikada nije dopadao. Komandant sandinističke revolucije, egzotično romantični revolucionar uvek je bio „The man who makes us see red„.

Kada je Danijel Ortega pre 22 godine, nakon uspešne reforme ustava raspisao izbore i pobedio sa 63 odsto glasova, bila je to poslednja kap u prepunoj čaši.

Američki predsednik Ronald Regan je još 1981. godine ovlastio CIA da finansira, koordinira i naoružava Ortegine protivnike, od kojih su većina bili bivši oficiri i vojnici diktatora Somoze. Sjedinjenje Države nikada nisu priznale pobedu Ortege na predsedničkim izborima 1984. godine, koje je po Reganovim instrukcijama bojkotovala nikaragvanska opozicija. Od 1979. do 1986. godine, koliko je trajao oružan sukob između sandinista i kontraša, poginulo je više od 100.000 ljudi. Akcija američke administracije raskrinkana je kao najveći politički skandal u istoriji SAD, pod nazivom Iran–Gate. S jedne strane, Amerikanci su prodavali oružje Iranu (u vreme embarga) i deo dobiti doturali antisandistima, s druge, krijumčarenje kokaina od strane kontraša u Ameriku obavljalo se uz prećutnu saglasnost američke obaveštajne službe.

Tokom devedesetih godina Danijel Ortega se tri puta kandidovao za predsednika. Prvi put je izgubio od Violete Barios de Ćamoro, takođe člana FSLN-a. Četiri godine kasnije, 1996, kao i 2001, Ortega takođe gubi na izborima – od Arnolda Alemanja i Enrika Bolanosa. U tom periodu retko ko je još verovao u povratak Danijela Ortege na vlast. Pretvorio se u komičnu figuru, a nakon što ga je njegova tridesetogodišnja snaja Zoilamerika Narvaez optužila za seksualno zlostavljanje i silovanje, činilo se da je njegova politička karijera više nego završena.

Ipak, posle svega, Danijel Ortega je ove godine izabran za predsednika Nikaragve. Njegovu pobedu su priznali svi relevantni međunarodni posmatrači. Priznale su je i Sjedinjene Američke Države.

Danijel Ortega je pobedio zahvaljujući tome što više nije bio „Ortega“ šezdesetosmaša, Ortega koji je sanjao Marksa i znao napamet govore Fidela Kastra; zahvaljujući jakoj latinoameričkoj levici i podršci venecuelanskog predsednika Huga Čaveza. Pobedio je i zahvaljujući Americi, koja je, reda radi, digla glas protiv, da bi nakon izbora čestitala još jednom komšiji – „levičaru“.

Pobedio je jedan novi Ortega, koji je sandinističku himnu zamenio pesmama Džona Lenona, a revolucionarnu crveno-crnu boju FSLN-a sa svetlo roze.

Pobedio je pragmatični populista. Ali je ipak pobedio, nakon tri poraza u 22 godine. Nakon gotovo pola veka, prvi put, zapravo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kuba

Kriza

06.јул 2026. I.M.

Potpuni kolaps na Kubi: Celo ostrvo ponovo ostalo bez struje

Kuba je ponovo pogođena velikim energetskim kolapsom nakon što je danas nestala struja na celom ostrvu. Vlasti istražuju uzrok, dok se zemlja suočava sa ozbiljnom nestašicom goriva i sve većim problemima u elektroenergetskom sistemu.

Rafinerija u Omsku

Rusko-ukrajinski sukob

06.јул 2026. I.M.

Napad Ukrajinaca dronovima na Omsk, najveću rusku naftnu rafineriju

Najveća ruska naftna rafinerija u Omsku našla se na meti napada dronovima, a prema navodima ukrajinskih vlasti, pogođen je jedan od ključnih energetskih objekata u Rusiji. Omsk je udaljen više od 2.500 kilometara od ukrajinske granice

Zastava Crne Gore uz zastavu EU

Crna Gora

06.јул 2026. B. B.

Parlamentarna većina za promenu Ustava: Crnogorci preskaču poslednje prepreke ka članstvu u EU

Vlast i opozicija u Crnoj Gori imaju dogovor o o izmenama Ustava koje će biti korak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende te zemlje

Alis Vajdel

Nemačka

06.јул 2026. Oliver Piper (DW)

Desno, desnije, najdesnije: Alis Vajdel, žena za pobedu AfD-a

Alternativa za Nemačku (AfD) sa podrškom od 27 do 29 odsto ubedljivo vodi u anketama. Tu desničarsku partiju je nemačka obaveštajna služba u pet saveznih pokrajina ocenila kao “dokazano ekstremističku”. Ka pobedi na izborima vodi je kopredsednica Alis Vajdel

Protesti u Albaniji u okviru takozvane "flamingo revolucije"

Albanija

06.јул 2026. B. B.

Nastavak „flamingo revolucije“: Rami za rođendan „torta“ od betona

Na protestu u subotu velika bista albanskog premijera Edija Rame oborena je uz pomoć konopca. Taj čin podsetio je na rušenje spomenika dugogodišnjem komunističkom lideru Enveru Hodži u februaru 1991. godine, događaj koji se u Albaniji tradicionalno obeležava svakog 20. februara

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure