

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Donald Tramp, novi američki predsednik, tek je stupio na dužnost i već izdao niz naredbi o budućoj američkoj politici. Među njima je i odluka o izlasku iz Svetske zdravstvene organizacije
Već prvih dana po drugom zauzimanju predsedničke fotelje po drugi put, Donald Tramp potpisao je niz uredbi, koje, između ostalog, predviđaju povlačenje Sjedinjenih Američkih Država (SAD) iz Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
„Oooh, ovo je baš veliko“, rekao je Tramp dok je potpisivao dokument.
Tramp, kome je ovo drugim predsednilki mandat, istu odluku doneo je i pre nekoliko godina, zbog pritužbi da je agencija loše upravljala pandemijom kovida-19, kao i zato što, kako je tada rekao, organizacija dobija previše sredstava od Amerike.
Kada ga je kasnije nasledio Džo Bajden, odluka je preinačena i Sjedinjene Države su se vratile u članstvo globalne zdravstvene agencije.
SZO poziva na preispitivanje odluke
Svetska zdravstvena organizacija je saopštila da „žali“ zbog Trampove najave.
„Nadamo se da će Sjedinjene Države ponovo razmotriti odluku i radujemo se uključivanju u konstruktivan dijalog kako bismo održali partnerstvo između SAD i SZO, u korist zdravlja i blagostanja miliona ljudi širom sveta“, navedeno je u saoštenju na sajtu SZO.
„Više od sedam decenija, SZO i SAD su spasile bezbroj života i zaštitile Amerikance i sve ljude od zdravstvenih pretnji“, saopštila je SZO.
„Zajedno smo okončali velike boginje i zajedno smo doveli dečju paralizu na ivicu iskorenjivanja. Američke institucije su doprinele i imale koristi od članstva u SZO“, dodaje se u saopštenju.
Sjedinjene Države bile su jedan od osnivača SZO 1948. godine i od tada su učestvovale u oblikovanju i upravljanju radom SZO, zajedno sa 193 države članice.
Preskupo finansiranje
Jedan od razloga koji je naveden u Trampovoj izvršnoj naredbi za povlačenje iz SZO su i veliki finansijski ustupci Amerike toj organizaciji.
Istorijski gledano, SAD su davale najveći pojedinačni doprinos Svetskoj zdravstvenoj organizaciji.
„SZO nastavlja da zahteva nepravedno teška plaćanja od Sjedinjenih Država, koja su daleko od proporcije sa procenjenim isplatama drugih zemalja. Kina, sa 1,4 milijarde stanovnika, ima 300 odsto stanovništva od Sjedinjenih Država, ali doprinosi SZO za skoro 90 odsto manje“, navedeno je u odluci Bele kuće.
Jedan od glavnih načina na koji američka vlada podržava SZO je kroz procenjene i dobrovoljne priloge, koji su zaustavljeni novom izvršnom naredbom predsednika Trampa.
U periodu 2020-2021, kada je Trampova administracija uskratila deo finansiranja iz tokom pandemije kovida-19, ta zemlja je bila treći po veličini donator.
Bajdenova administracija obnovila je finansiranje počevši od 2021. godine, a u periodu 2022-2023. SAD su ponovo dale najveći doprinos SZO.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve