img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

Rat u Ukrajini: SAD isključuju EU iz mirovnih pregovora

17. februar 2025, 07:53 Dijana Roščić / DW
Foto: Andriy Andriyenko/Ukraine's 65th Mechanised Brigade via AP
Ukrajinska artiljerija
Copied

Dok evropski lideri u Parizu pokušavaju da zauzmu jedinstven stav o budućnosti Ukrajine, američki predsednik Donald Tramp i ruski lider Vladimir Putin planiraju mirovne pregovore – bez učešća Evrope

O budućnosti Ukrajine evropski lideri razgovaraće u ponedeljak u Parizu, dok SAD i Rusija očigledno organizuju sastanak u Rijadu o kojem se za sada malo zna, podseća Dojče vele.

Na konferenciji u Parizu evropski lideri hoće da definišu zajedničke stavove situaciji u Ukrajini i bezbednosti u Evropi. U žiži su novonastali transantlantski odnosi sa SAD pod Donaldom Trampom te pozicija prema mirovnim pregovorima – koje planiraju SAD i Rusija, za početak, bez direktnog učešća evropskih lidera.

Kabinet francuskog predsednika Emanuela Makrona saopštio je u nedelju da će na „neformalnom sastanku“ pored domaćina, učestvovati predsednici vlada Nemačke, Italije, Poljske, Španije, Holandije i Danske koja će predstavljati baltičke i skandinavske zemlje – i Velike Britanije.

Sastanku će prisustvovati i Antonio Košta, koji predsedava Evropskim savetom i predstavlja 27 članica EU, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i generalni sekretar NATO Mark Rute. KancelarOlaf Šolc je već potvrdio dolazak u Pariz.

Šok na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti

Plan da se održi ovakav hitan sastanak nastao je nakon što je američki predsednik Donald Tramp iznenadio evropske lidere time što je u sredu (12.02.) pozvao ruskog predsednika Vladimira Putina i najavio da će pregovori okončanju rata u Ukrajini početi odmah – bez prethodnog konsultovanja s njima ili Kijevom. Kao mesto mirovnih pregovora navedena je Saudijska Arabija.

Zato su sve oči bile uprte u Minhen. Jer, Minhenska bezbednosna konferencija mogla je biti idealno mesto za iznošenje i zajedničku razradu planova o tome kako će se rat u Ukrajini dalje odvijati i kakva je budućnost transatlantskih odnosa. Očekivanja Evropljana bila su velika. Zato je i šok post festum bio veliki.

Ne samo da je potpredsednik SAD Džej Di Vens u svom govoru tek ovlaš pomenuo Ukrajinu, već je svoj nastup iskoristioda oštro krtikuje Evropljane zbog nedostataka demokratije. Ministar odbrane Pit Hegset nije ni došao u Minhen, ocenivši prethodno da je članstvo Ukrajine u NATO nerealno.

Veoma naprijatna za evropske lidere bila je izjava Trampovog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga, koji je u subotu rekao da Evropa neće biti direktno uključena u pregovore, iako će imati „uticaj“. Na pitanje na konfrenciji u Minhenu da li će Evropljani biti za pregovaračkim stolom, Kelog je odgovorio: „Realno gledano, mislim da se to neće dogoditi.“

I drugi američki republikanci su u Minhenu na bini iznosili slične stavove, dok se američki državni sekretar Marko Rubio nije uopšte oglašavao. Ali je u subotu telefonom pozvao ruskog kolegu Sergeja Lavrova, i s njim, kako je kasniije rekao, razgovarao prvi put u životu.

Uklanjanje „jednostranih prepreka“ u odnosima SAD i Rusije

Tokom razgovora, koji je prema navodima Moskve inicirala američka strana, dvojica šefova diplomatija su se dogovorila da uklone „jednostrane prepreke“ u bilateralnim odnosima svojih zemalja koje je postavila prethodna američka administracija, prenosi Rojters saopštenje ruskog Ministarstva spoljnih poslova. Pored toga važna tema razgovora su bili i mirovni pregovora za okončanje rata u Ukrajini.

Rubio, koj ise u međuvremenu nalazi u Izraelu, izjavio je u nedelju za CBS da će naredni dani pokazati da li je ruski predsednik Vladimir Putin zaista ozbiljan po pitanju mira u Ukrajini. U vezi s mogućim probojem o okončanju rata u Ukrajini na predstojećim pregovorima s ruskim zvaničnicima, on je rekao:

„Proces ka miru nije nešto što se rešava na jednom sastanku. Još ništa nije finalizovano“, naglašavajući da je cilj pronaći prostor za širu diskusiju „koja bi uključivala Ukrajinu i vodila ka okončanju rata“.

Nema detalja o sastanku u Saudijskoj Arabiji

Američki državni sekretar će iz Izraela otputovati u Saudijsku Arabiju, gde planira da se sastane sa ruskim predstavnicima, zajedno sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i savetnikom za nacionalnu bezbednost Majkom Volcom.

Ko će činiti rusku delegaciju i kada će tačno sastanak biti održan, Rubio nije rekao za CBS. Ni specijalni izaslanik Vitkof nije dao konkretne informacije, samo je izrazio je nadu da će postići „neki zaista dobar napredak u vezi sa Rusijom i Ukrajinom“.

U Saudijskoj Arabiji trenutno boravi i delegacija iz Ukrajine, a prema rečima ukrajinske ministarke privrede Julije Sviridenko, cilj posete je priprema mogućeg dolaska predsednika Volodimira Zelenskog. Ona nije precizirala da li bi takva poseta bila povezana sa mirovnim pregovorima o Ukrajini, koje su najavile SAD, niti kada bi mogla da se održi.

A Makron je u nedelju izjavio je da telefonom razgovarao sa saudijskim prestolonaslednikom Mohamedom bin Salmanom o ulozi Saudijske Arabije u eventualnom mirovnom sporazumu za Ukrajinu i naglasio da Evropa treba da igra ključnu ulogu u tom procesu.

Rojters: SAD uputile evropskim saveznicima katalog pitanja u vezi Ukrajine

Sjedinjene Američke Države su svojim evropskim saveznicima dostavile upitnik u vezi sa bezbednosnim sporazumima koji se tiču Ukrajine. To proizilazi iz dokumenta u koji je imala uvid agencija Rojters.

U njemu se, između ostalog, evropskim partnerima postavlja pitanje: „Koje zahteve za podršku od strane SAD, ako ih uopšte ima, bi vaša vlada smatrala neophodnim za učešće u ovim bezbednosnim sporazumima?“ Još jedno pitanje glasi: „Koji kratkoročni i dugoročni resursi su, prema vašem mišljenju, konkretno potrebni od strane SAD?“

U dokumentu se takođe članicam EU postavljaju pitanja o tome koje bi zemlje mogle doprineti garanciji mirovnog sporazuma, koje zemlje bi bila spremne da pošalje trupe u Ukrajinu kao deo mirovnog sporazuma i kolika bi bila veličina potencijalnih snaga predvođenih Evropom.

Evropska vojska u Ukrajini?

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u subotu je ponovo rekao da ne sme biti „odluka o Ukrajini bez Ukrajine“ niti „o Evropi bez Evrope“. On jepozvao na stvaranje evropske vojske, tvrdeći da kontinent više ne može da računa na Vašington.

Britanski premijer Starmer je u nedelju uveče rekao da je spreman da pošalje u vojsku Ujedinjenog Kraljevstva u Ukrajinu kako bi se garantovao mir u okviru mirovnog sporazuma.

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski odbacio je zahtev ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog za formiranje evropske vojske kao odgovor na pretnje iz Rusije. On je naglasio da slanje poljskih trupa u Ukrajinu nije opcija, jer je zadatak Poljske u okviru NATO – zaštita istočnog krila Alijanse, a samim tim i sopstvene teritorije.

„Treba biti oprezan s pojmom evropske vojske, jer se može različito tumačiti“, rekao je Sikorski u televizijskom intervjuu. Dodao je da neće biti ujedinjavanja nacionalnih armija, ali da podržava razvoj odbrambenih kapaciteta EU, što bi podrazumevalo subvencije EU za vojnu industriju radi povećanja proizvodnih kapaciteta, „ali i evropske oružane snage koje zaslužuju to ime“.

Tagovi:

Mirovni pregovori Rusko ukrajinski sukob Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.jul 2025. Nemanja Rujević

Leonard i drugovi otkupljuju ljude iz zatvora

U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode

Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure