img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Samit Višegradske grupe u Pragu

„Rat će se završiti, a V4 ostaje“

27. фебруар 2024, 15:38 Uroš Mitrović
Ukrajinska vojska. Foto: AP/Roman Chop
Ukrajinska vojsaka.
Copied

Premijeri Češke, Poljske, Slovačke i Mađarske sastali su se u utorak 27. februara u Pragu, kako bi probali da premoste svoje strateške razlike, ponajpre zbog različitog pristupa ratu u Ukrajini. Analitičari smatraju da su „ulozi izuzetno visoki“ jer bi ishod sastanka mogao da oblikuje buduću koherentnost V4 i samim tim utiče na ključne evropske odluke po brojnim pitanjima 

Predsednici vlada zemalja Višegradske grupe okupili su u glavnom gradu Češke na samitu V4 kako bi se bavili ključnim temama srednjoevropskog regiona, ali i najvažnijim evropskim pitanjima poput odbrambene i energetske bezbednosti, krize poljoprivrednog sektora, proširenja Evropske unije i sprečavanja nelegalne migracije.

Pitanje svih pitanja

Ipak, „pitanje svih pitanja“ je rat u Ukrajini oko kojeg nemaju sve zemlje Višegradskke grupe unisoni stav. Lideri Češke, Poljske, Slovačke i Mađarske pokušaće da zajedno pronađu odgovor na to šta je njihov zajednički stav po brojnim pitanjima koja narušavaju unutrašnju koherentnost bloka, kao i da li ovaj regionalni format još uvek ima budućnost. „Postoje srednjoevropske teme o kojima možemo da razgovaramo. Poljoprivreda, energetika, migracije. Hajde da probamo“, rekao je domaćin samita, češki premijer Petr Fijala. 

Rat u Ukrajini podelio je inače prilično homogenu regionalnu inicijativu, koja je u prethodnim godinama omogućavala nadstandardnu saradnju država Višegradske grupe i u evropskom prostoru osnaživala pojedinačne glasove i uticaj zemalja koji ga čine. Poljska i Češka zalažu se za beskompromisnu podršku Ukrajini i spadaju među vodeće zagovornike daljeg naoružavanja Kijeva, dok se slovački i mađarski premijeri Robert Fico i Viktor Orban protive daljem rasplamsavanju sukoba i odbijaju da vojno pomažu Ukrajini.

„Slažemo se da je ruska agresija grubo kršenje međunarodnog prava“, rekao je premijer Petr Fijala posle sastanka sa premijerima Poljske, Slovačke i Mađarske, kao i da „Ukrajina zaslužuje pomoć“.

„Razlikujemo se oko toga kako bi ta pomoć trebalo da izgleda – postoje razlike među nama i te razlike se nisu promenile“, rekao je češki predsednik vlade. Komentarišući perspektive ratnog sukoba na istoku Evrope, Fijala je izjavio i da je zadržavanje i zaustavljanje Rusije što dalje od naših granica „mnogo bolja opcija nego da Rusija dođe do granica Slovačke“.

Ipak „spuštena lopta“

Slovački premijer Robet Fico ima potpuno drugačije mišljenje po pitanju rata u Ukrajini od onoga što se smatra evropskim mejnstrimom: on veruje da je zapadna strategija sukoba u Ukrajini – čiji cilj je poraz i uništenje Ruske Federacije – potpuno nefunkcionalan, „jer Moskva nije ni politički ni ekonomski na kolenima“. On je ranije takođe izjavio da „odbacuje crno-belu sliku ukrajinskog sukoba kakvu plasiraju Vašington i Brisel“.

Kao uzročnike sukoba Fico vidi lidere kijevskog režima i vodeće zapadne političare koji su pre dve godine onemogućili zaključivanje mirovnog sporazuma sa Ruskom Federacijom. Po njegovom mišljenju Zapad ima dve opcije: da nastavi da postupa u pravcu totalne eskalacije sukoba, pružajući vojnu i finansijsku pomoć Kijevu, ili da obezbedi plan za mirno rešenje sukoba. Po mišljenju slovačkog premijera, Zapad će izabrati prvu opciju. Robert Fico je nakon samita evropskih lidera održanom juče u Parizu, izjavio da pojedine zemlje Evropske unije i NATO-a čak razmišljaju da pošalju svoje vojnike u Ukrajinu.

Iako su uoči praškog samita lideri lideri Češke i Poljske otvoreno sumnjali u perspektive Višegradske grupe, nakon samita V4 deluje da je ipak „spuštena lopta“. To je potvrdio i mađarski premijer Viktor Orban. „Razlika u našim stavovima je u načinu na koji možemo pomoći Ukrajini“, izjavio je on nakon sastanka, dodajući: „Višegrad je živ, spremni smo da nastavimo saradnju.“. I slovački premijer Fico naglašava potrebu za opstankom inicijative V4. „Ne verujem u vojno rešenje sukoba u Ukrajini. Ali rat će se jednog dana završiti, a V4 će ostati“, rekao je Fico posle susreta sa kolegama iz Višegradske grupe. 

Tagovi:

Rat u Ukrajini samit u pragu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Donald Tramp

Bliski istok

13.јул 2026. B. B.

Tramp: Amerika će postati „anđeo čuvar“ Ormuskog moreuza

„Zadržaćemo (Ormuski) moreuz i verovatno ćemo njime upravljati. Postaćemo čuvari Moreuza", zapretio je predsednik SAD Donald Tramp i natuknuo da bi za taj posao Amerika trebalo da dobije i neku nadoknadu

Vatrogasci gase požar izazvan napadom ukrajinskih dronova

Rat Rusije i Ukrajine

13.јул 2026. B. B.

Napadi pod Putinovim prozorom: Više od 350 dronova napalo Moskvu

U napadu ukrajinskih dronova na Moskvu tri osobe su poginule, a još tri su povređene

Šefica diplomatije EU Kaja Kalas prolazi ppored zastave EU

Evropska unija

13.јул 2026. Sabrina Fric/Tina Hasel (ARD/DW)

Kaja Kalas u raljama Brisela: Ko vodi spoljnu politiku EU?

Opozicija u Srbiji ima mnogo primedbi na odnos Evropske komisije prema režimu Aleksandra Vučića. Problem u Briselu je, međutim, mnogo dublji: trenutno se baš i ne zna ko pije, a ko plaća, kada je u pitanju spoljna politika EU

Rat na Bliskom istoku

13.јул 2026. I.M.

Slabost vojnog sistema SAD: Amerikancima u sukobu sa Iranom ponestaje raketa

Dok rat na Bliskom istoku ponovo eskalira, Pentagon ubrzava proizvodnju raketa i pokušava da obnovi ispražnjene vojne arsenale, prenosi CNN. Rat sa Iranom je obelodanio slabosti američke vojne logistike

Godišnji odmor

13.јул 2026. I.M.

Rasprava u Italiji zbog sendviča: Da li turisti mogu da donose hranu na privatnu plažu

Na italijanskoj obali vodi se nova rasprava između vlasnika kupališta i kupača. Dok jedni tvrde da zabrane služe održavanju reda i higijene, drugi smatraju da su pravila preterana i da more mora ostati dostupno svima

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure