img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Samit Višegradske grupe u Pragu

„Rat će se završiti, a V4 ostaje“

27. februar 2024, 15:38 Uroš Mitrović
Ukrajinska vojska. Foto: AP/Roman Chop
Ukrajinska vojsaka.
Copied

Premijeri Češke, Poljske, Slovačke i Mađarske sastali su se u utorak 27. februara u Pragu, kako bi probali da premoste svoje strateške razlike, ponajpre zbog različitog pristupa ratu u Ukrajini. Analitičari smatraju da su „ulozi izuzetno visoki“ jer bi ishod sastanka mogao da oblikuje buduću koherentnost V4 i samim tim utiče na ključne evropske odluke po brojnim pitanjima 

Predsednici vlada zemalja Višegradske grupe okupili su u glavnom gradu Češke na samitu V4 kako bi se bavili ključnim temama srednjoevropskog regiona, ali i najvažnijim evropskim pitanjima poput odbrambene i energetske bezbednosti, krize poljoprivrednog sektora, proširenja Evropske unije i sprečavanja nelegalne migracije.

Pitanje svih pitanja

Ipak, „pitanje svih pitanja“ je rat u Ukrajini oko kojeg nemaju sve zemlje Višegradskke grupe unisoni stav. Lideri Češke, Poljske, Slovačke i Mađarske pokušaće da zajedno pronađu odgovor na to šta je njihov zajednički stav po brojnim pitanjima koja narušavaju unutrašnju koherentnost bloka, kao i da li ovaj regionalni format još uvek ima budućnost. „Postoje srednjoevropske teme o kojima možemo da razgovaramo. Poljoprivreda, energetika, migracije. Hajde da probamo“, rekao je domaćin samita, češki premijer Petr Fijala. 

Rat u Ukrajini podelio je inače prilično homogenu regionalnu inicijativu, koja je u prethodnim godinama omogućavala nadstandardnu saradnju država Višegradske grupe i u evropskom prostoru osnaživala pojedinačne glasove i uticaj zemalja koji ga čine. Poljska i Češka zalažu se za beskompromisnu podršku Ukrajini i spadaju među vodeće zagovornike daljeg naoružavanja Kijeva, dok se slovački i mađarski premijeri Robert Fico i Viktor Orban protive daljem rasplamsavanju sukoba i odbijaju da vojno pomažu Ukrajini.

„Slažemo se da je ruska agresija grubo kršenje međunarodnog prava“, rekao je premijer Petr Fijala posle sastanka sa premijerima Poljske, Slovačke i Mađarske, kao i da „Ukrajina zaslužuje pomoć“.

„Razlikujemo se oko toga kako bi ta pomoć trebalo da izgleda – postoje razlike među nama i te razlike se nisu promenile“, rekao je češki predsednik vlade. Komentarišući perspektive ratnog sukoba na istoku Evrope, Fijala je izjavio i da je zadržavanje i zaustavljanje Rusije što dalje od naših granica „mnogo bolja opcija nego da Rusija dođe do granica Slovačke“.

Ipak „spuštena lopta“

Slovački premijer Robet Fico ima potpuno drugačije mišljenje po pitanju rata u Ukrajini od onoga što se smatra evropskim mejnstrimom: on veruje da je zapadna strategija sukoba u Ukrajini – čiji cilj je poraz i uništenje Ruske Federacije – potpuno nefunkcionalan, „jer Moskva nije ni politički ni ekonomski na kolenima“. On je ranije takođe izjavio da „odbacuje crno-belu sliku ukrajinskog sukoba kakvu plasiraju Vašington i Brisel“.

Kao uzročnike sukoba Fico vidi lidere kijevskog režima i vodeće zapadne političare koji su pre dve godine onemogućili zaključivanje mirovnog sporazuma sa Ruskom Federacijom. Po njegovom mišljenju Zapad ima dve opcije: da nastavi da postupa u pravcu totalne eskalacije sukoba, pružajući vojnu i finansijsku pomoć Kijevu, ili da obezbedi plan za mirno rešenje sukoba. Po mišljenju slovačkog premijera, Zapad će izabrati prvu opciju. Robert Fico je nakon samita evropskih lidera održanom juče u Parizu, izjavio da pojedine zemlje Evropske unije i NATO-a čak razmišljaju da pošalju svoje vojnike u Ukrajinu.

Iako su uoči praškog samita lideri lideri Češke i Poljske otvoreno sumnjali u perspektive Višegradske grupe, nakon samita V4 deluje da je ipak „spuštena lopta“. To je potvrdio i mađarski premijer Viktor Orban. „Razlika u našim stavovima je u načinu na koji možemo pomoći Ukrajini“, izjavio je on nakon sastanka, dodajući: „Višegrad je živ, spremni smo da nastavimo saradnju.“. I slovački premijer Fico naglašava potrebu za opstankom inicijative V4. „Ne verujem u vojno rešenje sukoba u Ukrajini. Ali rat će se jednog dana završiti, a V4 će ostati“, rekao je Fico posle susreta sa kolegama iz Višegradske grupe. 

Tagovi:

Rat u Ukrajini samit u pragu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Zima, sneg

Zahlađenje

22.septembar 2026. I.M.

Prvi sneg pao na Goliji: Pahulje u septembru

Meštani golijskih sela kažu da su navikli na duge i hladne zime, ali ih sneg u septembru ipak iznenađuje

Nemačka

22.septembar 2026. M.L.J.

Državljanin Srbije poginuo na Oktoberfestu u Minhenu

Radnik obezbeđenja iz Srbije poginuo je na Oktoberfestu u Minhenu, piše nemački "Bild"

Tramp, mediji

Mediji u SAD

22.septembar 2026. I.M.

CNN, Politiko i MSNOW tuže Trampa zbog napada na slobodu medija

Medijske kuće traže hitnu sudsku zaštitu nakon odluke administracije da im uskrati pristup Beloj kući

Donald Tramp

Mediji

21.septembar 2026. B. B.

Velike američke televizije bojkotuju Trampove nastupe

Bojkot je reakcija na odluku Donalda Trampa da zabrani ulazak CNN-u i drugim medijima u Belu kuću

Vojnici Južne Koreje na granici sa Severnom Korejom

Eksplozija

21.septembar 2026. B. B.

Eksplozija u demilitarizovanoj zoni Koreje, trojica povređenih

Eksplozija u zapadnom delu demilitarizovane zone između Severne i Južne Koreje se dogodila tokom redovnih vojnih aktivnosti

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure