img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Rakete dugog dometa menjaju igru?

20. novembar 2024, 16:47 Lilia Rzhojtska (DW)
Foto: US Army / Wikimedia / Esquilo
ATACMS raketa
Copied

Moskva je potvrdila da je Ukrajina već iskoristila rakete zapadne proizvodnje za gađanje ciljeva u na ruskoj teritoriji. Dugo se čekalo na ovaj potez, koji je promenio ratnu igru

U noći između 18. i 19. novembra, Ukrajina je, prema podacima koje potvrđuju i Kijev i Moskva, upotrebila američke ATACMS rakete, gađajući depoe municije u ruskoj Brjanskoj oblasti. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina raspolaže i raketama ATACMS i drugim sredstvima kojima može da gađa ciljeve na ruskoj teritoriji.

Ukrajina je mesecima tražila od Sjedinjenih Država da dozvole korišćenje ATACMS raketa, čiji je domet 300 kilometara, za gađanje ciljeva u dubini ruske teritorije. Taj zahtev bio je deo „Plana pobede“ koji je Zelenski u oktobru predstavio u Vašingtonu i drugim zapadnim prestonicama. Na vest o dugo čekanom odobrenju i građani i ukrajinsko rukovodstvo reagovali su uzdržano.

Kako to vidi Zapad?

Zapadni mediji objavili su vest o skidanju zabrane za gađanje ciljeva u Rusiji 17. novembra, pozivajući se na neimenovane upućene izvore. Reč je o ATACMS raketama koje Vašington stavlja na raspolaganje Kijevu. Kasnije je informativni portal Aksios objavio da se zabrana odnosi samo na rusku Kursku oblast, u kojoj su u međuvremenu navodno stacionirani vojnici iz Severne Koreje.

Predsednik Zelenski time je bio iritiran: „Plan za jačanje Ukrajine je ’Plan pobede’ koji sam predstavio našim partnerima. Jedna od glavnih stavki je veći domet za našu armiju. Danas se u mnogim medijima govori da smo dobili dozvolu samo za određene postupke. Ali, udari se ne izvršavaju rečima. Takve stvari se ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe.“

Mišeljenja građana i stručnjaka podeljena

Na društvenim mrežama različito se ocenjuje ukidanje ograničenja za upotrebu zapadnih raketa sa dometom od 300 kilometara i za oblast gde su koncentrisane severnokorejske trupe. Jedni kažu da je taj korak došao kasno i da je jednostran, ali da je dugo očekivan i nužan. Mnogi su ljuti zbog toga, jer je ukidanje ograničenja obelodanjeno pre nego što je Ukrajina mogla da napadne vojne ciljeve u Rusiji. Neki su 17. novembar zaokružili u svom kalendaru kao „dan kada je počela eskalacija“.

S druge strane, ukrajinski eksperti ukazuju na to da ukidanje ograničenja predstavlja izvesno stavljanje Ukrajine u ravnopravan položaj u ratu. Tog mišljenja je i direktor Ukrajinskog centra za bezbednost i saradnju Serhij Kusan.

„Oružje sa većim dometom znači paritet, jer Rusi mogu da napadnu Ukrajinu u dubini od 1.600 do 2.500 kilometara, pa bi ona morala da ima jednaku sposobnost“, kaže za DW ukrajinski vojni stručnjak Kusan. I on smatra da američka odluka zapravo kasni, ali je uprkos tome važna.

Kusan je siguran, da će ukidanje ograničenja značajno povećati ofanzivnu sposobnost Ukrajine, što će se ubuduće odražavati na situaciju na frontu, pre svega u odbacivanju napada rusko-severnokorejskih trupa u Kurskoj oblasti.

„Jasno je da Rusi žele da što pre uklone ukrajinsku kontrolu nekih delova Kurske oblasti. Zato je američka vlada ukinula ograničenja za Ukrajinu koncentrišući se na područje Kurske oblasti. Ali mora se uzeti u obzir koliko ATACMS raketa ima Ukrajina, što nije manje važno za efektivno gađanje ciljeva u Rusiji“, naglašava Kusan.

On ipak kaže da ciljevi ne bi smeli da se ograniče na Kursku oblast. „Rusi nameću eskalaciju dovodeći južnokorejske trupe i tako imaju dodatne rezerve za odsečak fronta kod Pokrovska i Kurahova. Zašto Kijev ne bi mogao da dobije istu mogućnost duž celog fronta“, pita se on.

Kostantin Mašovec, vojni stručnjak iz nevladinog projekta „Grupa informacioni otpor“, smatra da upotreba ATACMS raketa omogućava ukrajinskoj vojsci da izvrši delotvorne napade u ruskoj pozadini, gde se nalaze logističke snage i komandna mesta.

„To bi moglo da oteža manevarsku sposobnost neprijatelja“, naglašava on i dodaje da mora s tim da se računa da ukrajinska vojska neće da pravi razliku između ruskih i svernokorejskih građana. „Ako postoji dozvola, napašće ih.“

Da li će doći do eskalacije?

Oleksandr Krajev iz analitičkog centra „Ukrainian Prism“ koji je specijalizovan za spoljnu politiku i međunarodnu bezbednost smatra da će ukidanje ograničenja za upotrebu raketa s većim dometom protiv ciljeva na ruskoj teritoriji pomoći da se ojača pozicija Ukrajina u budućim pregovorima. „To može da bude argument u pregovorima: Ukrajinci ne napadaju više teritoriju Ruske Federacije, a Rusi napuštaju teritoriju Ukrajine“, kaže stručnjak.

Kijev veruje da mogla da se postepeno ukinu i preostala važeća ograničenja koja se odnose na Kursku oblast i domet od 300 kilometara i da bi Kijev jednom mogao da dobije to što hoće. „Trenutno su se partneri ograničili na Kursku oblast da bi videli kako Rusija reaguje. Ali, vreme će pokazati da li će Rusija uopšte reagovati i da li će doći eskalacija koje se Zapad toliko boji. On mora da se uveri, da taj scenario neće da se ostvari“, zaključuje Krajev.

Tagovi:

SAD Rusija Ukrajina Zapad ATACMS
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Rat u Ukrajini

05.jun 2026. A.M.

Tramp pozdravio mogućnost sastanka Zelenski – Putin

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je direktan sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata. Predsednik SAD-a Donald Tramp pozdravio je ovu mogućnost

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure