img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Rakete dugog dometa menjaju igru?

20. novembar 2024, 16:47 Lilia Rzhojtska (DW)
Foto: US Army / Wikimedia / Esquilo
ATACMS raketa
Copied

Moskva je potvrdila da je Ukrajina već iskoristila rakete zapadne proizvodnje za gađanje ciljeva u na ruskoj teritoriji. Dugo se čekalo na ovaj potez, koji je promenio ratnu igru

U noći između 18. i 19. novembra, Ukrajina je, prema podacima koje potvrđuju i Kijev i Moskva, upotrebila američke ATACMS rakete, gađajući depoe municije u ruskoj Brjanskoj oblasti. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina raspolaže i raketama ATACMS i drugim sredstvima kojima može da gađa ciljeve na ruskoj teritoriji.

Ukrajina je mesecima tražila od Sjedinjenih Država da dozvole korišćenje ATACMS raketa, čiji je domet 300 kilometara, za gađanje ciljeva u dubini ruske teritorije. Taj zahtev bio je deo „Plana pobede“ koji je Zelenski u oktobru predstavio u Vašingtonu i drugim zapadnim prestonicama. Na vest o dugo čekanom odobrenju i građani i ukrajinsko rukovodstvo reagovali su uzdržano.

Kako to vidi Zapad?

Zapadni mediji objavili su vest o skidanju zabrane za gađanje ciljeva u Rusiji 17. novembra, pozivajući se na neimenovane upućene izvore. Reč je o ATACMS raketama koje Vašington stavlja na raspolaganje Kijevu. Kasnije je informativni portal Aksios objavio da se zabrana odnosi samo na rusku Kursku oblast, u kojoj su u međuvremenu navodno stacionirani vojnici iz Severne Koreje.

Predsednik Zelenski time je bio iritiran: „Plan za jačanje Ukrajine je ’Plan pobede’ koji sam predstavio našim partnerima. Jedna od glavnih stavki je veći domet za našu armiju. Danas se u mnogim medijima govori da smo dobili dozvolu samo za određene postupke. Ali, udari se ne izvršavaju rečima. Takve stvari se ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe.“

Mišeljenja građana i stručnjaka podeljena

Na društvenim mrežama različito se ocenjuje ukidanje ograničenja za upotrebu zapadnih raketa sa dometom od 300 kilometara i za oblast gde su koncentrisane severnokorejske trupe. Jedni kažu da je taj korak došao kasno i da je jednostran, ali da je dugo očekivan i nužan. Mnogi su ljuti zbog toga, jer je ukidanje ograničenja obelodanjeno pre nego što je Ukrajina mogla da napadne vojne ciljeve u Rusiji. Neki su 17. novembar zaokružili u svom kalendaru kao „dan kada je počela eskalacija“.

S druge strane, ukrajinski eksperti ukazuju na to da ukidanje ograničenja predstavlja izvesno stavljanje Ukrajine u ravnopravan položaj u ratu. Tog mišljenja je i direktor Ukrajinskog centra za bezbednost i saradnju Serhij Kusan.

„Oružje sa većim dometom znači paritet, jer Rusi mogu da napadnu Ukrajinu u dubini od 1.600 do 2.500 kilometara, pa bi ona morala da ima jednaku sposobnost“, kaže za DW ukrajinski vojni stručnjak Kusan. I on smatra da američka odluka zapravo kasni, ali je uprkos tome važna.

Kusan je siguran, da će ukidanje ograničenja značajno povećati ofanzivnu sposobnost Ukrajine, što će se ubuduće odražavati na situaciju na frontu, pre svega u odbacivanju napada rusko-severnokorejskih trupa u Kurskoj oblasti.

„Jasno je da Rusi žele da što pre uklone ukrajinsku kontrolu nekih delova Kurske oblasti. Zato je američka vlada ukinula ograničenja za Ukrajinu koncentrišući se na područje Kurske oblasti. Ali mora se uzeti u obzir koliko ATACMS raketa ima Ukrajina, što nije manje važno za efektivno gađanje ciljeva u Rusiji“, naglašava Kusan.

On ipak kaže da ciljevi ne bi smeli da se ograniče na Kursku oblast. „Rusi nameću eskalaciju dovodeći južnokorejske trupe i tako imaju dodatne rezerve za odsečak fronta kod Pokrovska i Kurahova. Zašto Kijev ne bi mogao da dobije istu mogućnost duž celog fronta“, pita se on.

Kostantin Mašovec, vojni stručnjak iz nevladinog projekta „Grupa informacioni otpor“, smatra da upotreba ATACMS raketa omogućava ukrajinskoj vojsci da izvrši delotvorne napade u ruskoj pozadini, gde se nalaze logističke snage i komandna mesta.

„To bi moglo da oteža manevarsku sposobnost neprijatelja“, naglašava on i dodaje da mora s tim da se računa da ukrajinska vojska neće da pravi razliku između ruskih i svernokorejskih građana. „Ako postoji dozvola, napašće ih.“

Da li će doći do eskalacije?

Oleksandr Krajev iz analitičkog centra „Ukrainian Prism“ koji je specijalizovan za spoljnu politiku i međunarodnu bezbednost smatra da će ukidanje ograničenja za upotrebu raketa s većim dometom protiv ciljeva na ruskoj teritoriji pomoći da se ojača pozicija Ukrajina u budućim pregovorima. „To može da bude argument u pregovorima: Ukrajinci ne napadaju više teritoriju Ruske Federacije, a Rusi napuštaju teritoriju Ukrajine“, kaže stručnjak.

Kijev veruje da mogla da se postepeno ukinu i preostala važeća ograničenja koja se odnose na Kursku oblast i domet od 300 kilometara i da bi Kijev jednom mogao da dobije to što hoće. „Trenutno su se partneri ograničili na Kursku oblast da bi videli kako Rusija reaguje. Ali, vreme će pokazati da li će Rusija uopšte reagovati i da li će doći eskalacija koje se Zapad toliko boji. On mora da se uveri, da taj scenario neće da se ostvari“, zaključuje Krajev.

Tagovi:

SAD Rusija Ukrajina Zapad ATACMS
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Čovek zavija ventil za naftu

Rat na Bliskom istoku

03.april 2026. Inza Vrede / DW

Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana

Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze

Pit Hegset i Rendi Džordž

SAD

03.april 2026. Isidora Cerić

Promene u vrhu američke vojske: Tramp usred rata menja šefa Generalštaba

Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku

Nemačka

02.april 2026. Nemanja Rujević

Prepolovljena prognoza privrednog rasta

Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure