img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Rakete dugog dometa menjaju igru?

20. novembar 2024, 16:47 Lilia Rzhojtska (DW)
Foto: US Army / Wikimedia / Esquilo
ATACMS raketa
Copied

Moskva je potvrdila da je Ukrajina već iskoristila rakete zapadne proizvodnje za gađanje ciljeva u na ruskoj teritoriji. Dugo se čekalo na ovaj potez, koji je promenio ratnu igru

U noći između 18. i 19. novembra, Ukrajina je, prema podacima koje potvrđuju i Kijev i Moskva, upotrebila američke ATACMS rakete, gađajući depoe municije u ruskoj Brjanskoj oblasti. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina raspolaže i raketama ATACMS i drugim sredstvima kojima može da gađa ciljeve na ruskoj teritoriji.

Ukrajina je mesecima tražila od Sjedinjenih Država da dozvole korišćenje ATACMS raketa, čiji je domet 300 kilometara, za gađanje ciljeva u dubini ruske teritorije. Taj zahtev bio je deo „Plana pobede“ koji je Zelenski u oktobru predstavio u Vašingtonu i drugim zapadnim prestonicama. Na vest o dugo čekanom odobrenju i građani i ukrajinsko rukovodstvo reagovali su uzdržano.

Kako to vidi Zapad?

Zapadni mediji objavili su vest o skidanju zabrane za gađanje ciljeva u Rusiji 17. novembra, pozivajući se na neimenovane upućene izvore. Reč je o ATACMS raketama koje Vašington stavlja na raspolaganje Kijevu. Kasnije je informativni portal Aksios objavio da se zabrana odnosi samo na rusku Kursku oblast, u kojoj su u međuvremenu navodno stacionirani vojnici iz Severne Koreje.

Predsednik Zelenski time je bio iritiran: „Plan za jačanje Ukrajine je ’Plan pobede’ koji sam predstavio našim partnerima. Jedna od glavnih stavki je veći domet za našu armiju. Danas se u mnogim medijima govori da smo dobili dozvolu samo za određene postupke. Ali, udari se ne izvršavaju rečima. Takve stvari se ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe.“

Mišeljenja građana i stručnjaka podeljena

Na društvenim mrežama različito se ocenjuje ukidanje ograničenja za upotrebu zapadnih raketa sa dometom od 300 kilometara i za oblast gde su koncentrisane severnokorejske trupe. Jedni kažu da je taj korak došao kasno i da je jednostran, ali da je dugo očekivan i nužan. Mnogi su ljuti zbog toga, jer je ukidanje ograničenja obelodanjeno pre nego što je Ukrajina mogla da napadne vojne ciljeve u Rusiji. Neki su 17. novembar zaokružili u svom kalendaru kao „dan kada je počela eskalacija“.

S druge strane, ukrajinski eksperti ukazuju na to da ukidanje ograničenja predstavlja izvesno stavljanje Ukrajine u ravnopravan položaj u ratu. Tog mišljenja je i direktor Ukrajinskog centra za bezbednost i saradnju Serhij Kusan.

„Oružje sa većim dometom znači paritet, jer Rusi mogu da napadnu Ukrajinu u dubini od 1.600 do 2.500 kilometara, pa bi ona morala da ima jednaku sposobnost“, kaže za DW ukrajinski vojni stručnjak Kusan. I on smatra da američka odluka zapravo kasni, ali je uprkos tome važna.

Kusan je siguran, da će ukidanje ograničenja značajno povećati ofanzivnu sposobnost Ukrajine, što će se ubuduće odražavati na situaciju na frontu, pre svega u odbacivanju napada rusko-severnokorejskih trupa u Kurskoj oblasti.

„Jasno je da Rusi žele da što pre uklone ukrajinsku kontrolu nekih delova Kurske oblasti. Zato je američka vlada ukinula ograničenja za Ukrajinu koncentrišući se na područje Kurske oblasti. Ali mora se uzeti u obzir koliko ATACMS raketa ima Ukrajina, što nije manje važno za efektivno gađanje ciljeva u Rusiji“, naglašava Kusan.

On ipak kaže da ciljevi ne bi smeli da se ograniče na Kursku oblast. „Rusi nameću eskalaciju dovodeći južnokorejske trupe i tako imaju dodatne rezerve za odsečak fronta kod Pokrovska i Kurahova. Zašto Kijev ne bi mogao da dobije istu mogućnost duž celog fronta“, pita se on.

Kostantin Mašovec, vojni stručnjak iz nevladinog projekta „Grupa informacioni otpor“, smatra da upotreba ATACMS raketa omogućava ukrajinskoj vojsci da izvrši delotvorne napade u ruskoj pozadini, gde se nalaze logističke snage i komandna mesta.

„To bi moglo da oteža manevarsku sposobnost neprijatelja“, naglašava on i dodaje da mora s tim da se računa da ukrajinska vojska neće da pravi razliku između ruskih i svernokorejskih građana. „Ako postoji dozvola, napašće ih.“

Da li će doći do eskalacije?

Oleksandr Krajev iz analitičkog centra „Ukrainian Prism“ koji je specijalizovan za spoljnu politiku i međunarodnu bezbednost smatra da će ukidanje ograničenja za upotrebu raketa s većim dometom protiv ciljeva na ruskoj teritoriji pomoći da se ojača pozicija Ukrajina u budućim pregovorima. „To može da bude argument u pregovorima: Ukrajinci ne napadaju više teritoriju Ruske Federacije, a Rusi napuštaju teritoriju Ukrajine“, kaže stručnjak.

Kijev veruje da mogla da se postepeno ukinu i preostala važeća ograničenja koja se odnose na Kursku oblast i domet od 300 kilometara i da bi Kijev jednom mogao da dobije to što hoće. „Trenutno su se partneri ograničili na Kursku oblast da bi videli kako Rusija reaguje. Ali, vreme će pokazati da li će Rusija uopšte reagovati i da li će doći eskalacija koje se Zapad toliko boji. On mora da se uveri, da taj scenario neće da se ostvari“, zaključuje Krajev.

Tagovi:

ATACMS Rusija SAD Ukrajina Zapad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Francuska

10.novembar 2025. I.M.

Sarkozi pušten iz zatvora: „Nikada neću priznati ono što nisam uradio“

Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi pušten je na slobodu nakon tri nedelje provedene u zatvoru. Apelacioni sud u Parizu prihvatio je njegov zahtev i odredio mu meru sudskog nadzora

Francuska

10.novembar 2025. Karolin Dila / DW

Kad se pregledaš sam, a leker te gleda preko kamere

U mestima sa retkim lekarima, pacijenti u Francuskoj koriste „medicinske kontejnere“ za samopregled pod nadzorom lekara putem video-poziva, čime se pokušava ublažiti problem „medicinskih pustinja“

Osveta

10.novembar 2025. Viktorija Vlasenko / DW

Rusija regrutuje kriminalce za sabotaže širom Evrope

Studija nevladinih organizacija GLOBSEC i ICCT upozorava da Rusija koristi kriminalne mreže i preko Telegrama regrutuje kriminalce koji govore ruski kako bi izvodila sabotaže i destabilizovala Evropsku uniju zbog podrške Ukrajini

Manipulacija

10.novembar 2025. I.M.

Skandal na BBC-ju: Ostavke čelnih ljudi zbog montiranog Trampovog govora

Nakon otkrića da je u emisiji „Panorama“ spojen sadržaj dva nepovezana dela govora Donalda Trampa, rukovodstvo BBC-ja preuzelo je odgovornost i podnelo ostavke

Belorusija

09.novembar 2025. Tatsjana Harnalik/DW

Kad deca uče da umru za otadžbinu

Beloruski režim sistematski šalje decu na vojnu obuku i u „ratne igre“. Škole ih podučavaju odanosti i potrebi da se umre za otadžbinu

Komentar

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure