img
Loader
Beograd, -10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Rakete dugog dometa menjaju igru?

20. novembar 2024, 16:47 Lilia Rzhojtska (DW)
Foto: US Army / Wikimedia / Esquilo
ATACMS raketa
Copied

Moskva je potvrdila da je Ukrajina već iskoristila rakete zapadne proizvodnje za gađanje ciljeva u na ruskoj teritoriji. Dugo se čekalo na ovaj potez, koji je promenio ratnu igru

U noći između 18. i 19. novembra, Ukrajina je, prema podacima koje potvrđuju i Kijev i Moskva, upotrebila američke ATACMS rakete, gađajući depoe municije u ruskoj Brjanskoj oblasti. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina raspolaže i raketama ATACMS i drugim sredstvima kojima može da gađa ciljeve na ruskoj teritoriji.

Ukrajina je mesecima tražila od Sjedinjenih Država da dozvole korišćenje ATACMS raketa, čiji je domet 300 kilometara, za gađanje ciljeva u dubini ruske teritorije. Taj zahtev bio je deo „Plana pobede“ koji je Zelenski u oktobru predstavio u Vašingtonu i drugim zapadnim prestonicama. Na vest o dugo čekanom odobrenju i građani i ukrajinsko rukovodstvo reagovali su uzdržano.

Kako to vidi Zapad?

Zapadni mediji objavili su vest o skidanju zabrane za gađanje ciljeva u Rusiji 17. novembra, pozivajući se na neimenovane upućene izvore. Reč je o ATACMS raketama koje Vašington stavlja na raspolaganje Kijevu. Kasnije je informativni portal Aksios objavio da se zabrana odnosi samo na rusku Kursku oblast, u kojoj su u međuvremenu navodno stacionirani vojnici iz Severne Koreje.

Predsednik Zelenski time je bio iritiran: „Plan za jačanje Ukrajine je ’Plan pobede’ koji sam predstavio našim partnerima. Jedna od glavnih stavki je veći domet za našu armiju. Danas se u mnogim medijima govori da smo dobili dozvolu samo za određene postupke. Ali, udari se ne izvršavaju rečima. Takve stvari se ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe.“

Mišeljenja građana i stručnjaka podeljena

Na društvenim mrežama različito se ocenjuje ukidanje ograničenja za upotrebu zapadnih raketa sa dometom od 300 kilometara i za oblast gde su koncentrisane severnokorejske trupe. Jedni kažu da je taj korak došao kasno i da je jednostran, ali da je dugo očekivan i nužan. Mnogi su ljuti zbog toga, jer je ukidanje ograničenja obelodanjeno pre nego što je Ukrajina mogla da napadne vojne ciljeve u Rusiji. Neki su 17. novembar zaokružili u svom kalendaru kao „dan kada je počela eskalacija“.

S druge strane, ukrajinski eksperti ukazuju na to da ukidanje ograničenja predstavlja izvesno stavljanje Ukrajine u ravnopravan položaj u ratu. Tog mišljenja je i direktor Ukrajinskog centra za bezbednost i saradnju Serhij Kusan.

„Oružje sa većim dometom znači paritet, jer Rusi mogu da napadnu Ukrajinu u dubini od 1.600 do 2.500 kilometara, pa bi ona morala da ima jednaku sposobnost“, kaže za DW ukrajinski vojni stručnjak Kusan. I on smatra da američka odluka zapravo kasni, ali je uprkos tome važna.

Kusan je siguran, da će ukidanje ograničenja značajno povećati ofanzivnu sposobnost Ukrajine, što će se ubuduće odražavati na situaciju na frontu, pre svega u odbacivanju napada rusko-severnokorejskih trupa u Kurskoj oblasti.

„Jasno je da Rusi žele da što pre uklone ukrajinsku kontrolu nekih delova Kurske oblasti. Zato je američka vlada ukinula ograničenja za Ukrajinu koncentrišući se na područje Kurske oblasti. Ali mora se uzeti u obzir koliko ATACMS raketa ima Ukrajina, što nije manje važno za efektivno gađanje ciljeva u Rusiji“, naglašava Kusan.

On ipak kaže da ciljevi ne bi smeli da se ograniče na Kursku oblast. „Rusi nameću eskalaciju dovodeći južnokorejske trupe i tako imaju dodatne rezerve za odsečak fronta kod Pokrovska i Kurahova. Zašto Kijev ne bi mogao da dobije istu mogućnost duž celog fronta“, pita se on.

Kostantin Mašovec, vojni stručnjak iz nevladinog projekta „Grupa informacioni otpor“, smatra da upotreba ATACMS raketa omogućava ukrajinskoj vojsci da izvrši delotvorne napade u ruskoj pozadini, gde se nalaze logističke snage i komandna mesta.

„To bi moglo da oteža manevarsku sposobnost neprijatelja“, naglašava on i dodaje da mora s tim da se računa da ukrajinska vojska neće da pravi razliku između ruskih i svernokorejskih građana. „Ako postoji dozvola, napašće ih.“

Da li će doći do eskalacije?

Oleksandr Krajev iz analitičkog centra „Ukrainian Prism“ koji je specijalizovan za spoljnu politiku i međunarodnu bezbednost smatra da će ukidanje ograničenja za upotrebu raketa s većim dometom protiv ciljeva na ruskoj teritoriji pomoći da se ojača pozicija Ukrajina u budućim pregovorima. „To može da bude argument u pregovorima: Ukrajinci ne napadaju više teritoriju Ruske Federacije, a Rusi napuštaju teritoriju Ukrajine“, kaže stručnjak.

Kijev veruje da mogla da se postepeno ukinu i preostala važeća ograničenja koja se odnose na Kursku oblast i domet od 300 kilometara i da bi Kijev jednom mogao da dobije to što hoće. „Trenutno su se partneri ograničili na Kursku oblast da bi videli kako Rusija reaguje. Ali, vreme će pokazati da li će Rusija uopšte reagovati i da li će doći eskalacija koje se Zapad toliko boji. On mora da se uveri, da taj scenario neće da se ostvari“, zaključuje Krajev.

Tagovi:

ATACMS Rusija SAD Ukrajina Zapad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp i marinci

Bezbednosna politika

08.januar 2026. Teri Šulc / DW

Cunami zvani Tramp: Šta ako članica NATO-a udari na članicu NATO-a?

NATO ima stotine stranica detaljnih vojnih planova o tome kako da se odbrani od napada spoljnog neprijatelja. Nijedan, međutim, ne predviđa da, recimo, SAD izvrše invaziju na Grenland, tj. Dansku

automobil u kome je upucana žena i agenti koji su u nju pucali

Ubistvo u Minesoti

08.januar 2026. K. S.

„Akt domaćeg terorizma”: Kako je i zašto imigracioni agent ubio žena nasred ulice

Jedna žena ubijena je u akciji američkih imigracionih agenata. Nepažnja, redovna aktivnost ili domaći terorizam

Donald Tramp

Sjedinjene Američke Države

08.januar 2026. K. S.

SAD se povlače iz 66 međunarodnih organizacija

Među 66 organizacija iz kojih je povlačenje najavio Donald Tramp su i dva Haška tribunala i Venecijanska komisija

Nemačka zastava vijori se a u pozadini je staklena kupola i plavo nebo

Nemačka

08.januar 2026. Sabine Kinkarc (DW)

Kriza za krizom: Bankrot nemačkih gradova

Loša vremena su stigla. Nemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Posrću i druge grane privrede. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode

Sjedinjene Amerčke Države

08.januar 2026. K. S.

Trampova „vojska iz snova“: Bilion i po dolara za vojni budžet

Predsednik SAD Donald Tramp povećava vojni budžet za više od 50 odsto i gradi ‘vojsku iz snova’. Za to će biti izdvojeno hiljadu i po milijardi dolara. Nakon što je izneo svoje teritorijalne pretenzije to zvuči zlokobno

Komentar
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure