img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Rakete dugog dometa menjaju igru?

20. novembar 2024, 16:47 Lilia Rzhojtska (DW)
Foto: US Army / Wikimedia / Esquilo
ATACMS raketa
Copied

Moskva je potvrdila da je Ukrajina već iskoristila rakete zapadne proizvodnje za gađanje ciljeva u na ruskoj teritoriji. Dugo se čekalo na ovaj potez, koji je promenio ratnu igru

U noći između 18. i 19. novembra, Ukrajina je, prema podacima koje potvrđuju i Kijev i Moskva, upotrebila američke ATACMS rakete, gađajući depoe municije u ruskoj Brjanskoj oblasti. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina raspolaže i raketama ATACMS i drugim sredstvima kojima može da gađa ciljeve na ruskoj teritoriji.

Ukrajina je mesecima tražila od Sjedinjenih Država da dozvole korišćenje ATACMS raketa, čiji je domet 300 kilometara, za gađanje ciljeva u dubini ruske teritorije. Taj zahtev bio je deo „Plana pobede“ koji je Zelenski u oktobru predstavio u Vašingtonu i drugim zapadnim prestonicama. Na vest o dugo čekanom odobrenju i građani i ukrajinsko rukovodstvo reagovali su uzdržano.

Kako to vidi Zapad?

Zapadni mediji objavili su vest o skidanju zabrane za gađanje ciljeva u Rusiji 17. novembra, pozivajući se na neimenovane upućene izvore. Reč je o ATACMS raketama koje Vašington stavlja na raspolaganje Kijevu. Kasnije je informativni portal Aksios objavio da se zabrana odnosi samo na rusku Kursku oblast, u kojoj su u međuvremenu navodno stacionirani vojnici iz Severne Koreje.

Predsednik Zelenski time je bio iritiran: „Plan za jačanje Ukrajine je ’Plan pobede’ koji sam predstavio našim partnerima. Jedna od glavnih stavki je veći domet za našu armiju. Danas se u mnogim medijima govori da smo dobili dozvolu samo za određene postupke. Ali, udari se ne izvršavaju rečima. Takve stvari se ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe.“

Mišeljenja građana i stručnjaka podeljena

Na društvenim mrežama različito se ocenjuje ukidanje ograničenja za upotrebu zapadnih raketa sa dometom od 300 kilometara i za oblast gde su koncentrisane severnokorejske trupe. Jedni kažu da je taj korak došao kasno i da je jednostran, ali da je dugo očekivan i nužan. Mnogi su ljuti zbog toga, jer je ukidanje ograničenja obelodanjeno pre nego što je Ukrajina mogla da napadne vojne ciljeve u Rusiji. Neki su 17. novembar zaokružili u svom kalendaru kao „dan kada je počela eskalacija“.

S druge strane, ukrajinski eksperti ukazuju na to da ukidanje ograničenja predstavlja izvesno stavljanje Ukrajine u ravnopravan položaj u ratu. Tog mišljenja je i direktor Ukrajinskog centra za bezbednost i saradnju Serhij Kusan.

„Oružje sa većim dometom znači paritet, jer Rusi mogu da napadnu Ukrajinu u dubini od 1.600 do 2.500 kilometara, pa bi ona morala da ima jednaku sposobnost“, kaže za DW ukrajinski vojni stručnjak Kusan. I on smatra da američka odluka zapravo kasni, ali je uprkos tome važna.

Kusan je siguran, da će ukidanje ograničenja značajno povećati ofanzivnu sposobnost Ukrajine, što će se ubuduće odražavati na situaciju na frontu, pre svega u odbacivanju napada rusko-severnokorejskih trupa u Kurskoj oblasti.

„Jasno je da Rusi žele da što pre uklone ukrajinsku kontrolu nekih delova Kurske oblasti. Zato je američka vlada ukinula ograničenja za Ukrajinu koncentrišući se na područje Kurske oblasti. Ali mora se uzeti u obzir koliko ATACMS raketa ima Ukrajina, što nije manje važno za efektivno gađanje ciljeva u Rusiji“, naglašava Kusan.

On ipak kaže da ciljevi ne bi smeli da se ograniče na Kursku oblast. „Rusi nameću eskalaciju dovodeći južnokorejske trupe i tako imaju dodatne rezerve za odsečak fronta kod Pokrovska i Kurahova. Zašto Kijev ne bi mogao da dobije istu mogućnost duž celog fronta“, pita se on.

Kostantin Mašovec, vojni stručnjak iz nevladinog projekta „Grupa informacioni otpor“, smatra da upotreba ATACMS raketa omogućava ukrajinskoj vojsci da izvrši delotvorne napade u ruskoj pozadini, gde se nalaze logističke snage i komandna mesta.

„To bi moglo da oteža manevarsku sposobnost neprijatelja“, naglašava on i dodaje da mora s tim da se računa da ukrajinska vojska neće da pravi razliku između ruskih i svernokorejskih građana. „Ako postoji dozvola, napašće ih.“

Da li će doći do eskalacije?

Oleksandr Krajev iz analitičkog centra „Ukrainian Prism“ koji je specijalizovan za spoljnu politiku i međunarodnu bezbednost smatra da će ukidanje ograničenja za upotrebu raketa s većim dometom protiv ciljeva na ruskoj teritoriji pomoći da se ojača pozicija Ukrajina u budućim pregovorima. „To može da bude argument u pregovorima: Ukrajinci ne napadaju više teritoriju Ruske Federacije, a Rusi napuštaju teritoriju Ukrajine“, kaže stručnjak.

Kijev veruje da mogla da se postepeno ukinu i preostala važeća ograničenja koja se odnose na Kursku oblast i domet od 300 kilometara i da bi Kijev jednom mogao da dobije to što hoće. „Trenutno su se partneri ograničili na Kursku oblast da bi videli kako Rusija reaguje. Ali, vreme će pokazati da li će Rusija uopšte reagovati i da li će doći eskalacija koje se Zapad toliko boji. On mora da se uveri, da taj scenario neće da se ostvari“, zaključuje Krajev.

Tagovi:

ATACMS Rusija SAD Ukrajina Zapad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure