

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Govoreći u Moskvi 17. marta ubrzo nakon što je obezbedio novi šestogodišnji mandat, Putin je rekao da je pristao na razmenu Navaljnog pod uslovom da se ne vraća u Rusiju
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je 17. marta da je pristao da razmeni svog najžešćeg kritičara Alekseja Navaljnog nekoliko dana pre nego što je opozicioni lider umro u zatvoru prošlog meseca.
Govoreći u Moskvi 17. marta ubrzo nakon što je obezbedio novi šestogodišnji mandat, Putin je rekao da je pristao na razmenu Navaljnog pod uslovom da se ne vraća u Rusiju.
Navaljni je preminuo 16. februara pod nejasnim okolnostima u zatvoru na Arktiku gde je služio 19-godišnju kaznu zbog ekstremizma i drugih optužbi koje se smatraju politički motivisanim.
Putin nije rekao koga želi u zamenu za Navaljnog, ali prošlog meseca u intervjuu bivšem voditelju Foks njuza i političkim komentatorom Takerom Karlsonom, ruski lider je rekao da je voljan da menja zapadnjake u ruskom zatvoru za osuđenog ubicu i bivšeg Pukovnik Federalne službe bezbednosti (FSB) Vadim Krasikov.
Istraživački novinar Kristo Grozev rekao je krajem februara Radiju Slobodna Evropa (RSE) da je umešan u plan razmene Navaljnog za Krasikova, koji je osuđen za ubistvo čečenskog državljanina gruzijske nacionalnosti.
Plan je predstavljen Putinu u februaru.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve