
Bliski istok
Teheran uzvraća: Ispaljeno 30 raketa na Izrael, direktno pogođena bolnica
Nakon što je Izrael napao područje oko iranskog nuklearnog reaktora na granici gradova Arak i Kondab, Iran uzvratio balističkim raketama
Govoreći u Moskvi 17. marta ubrzo nakon što je obezbedio novi šestogodišnji mandat, Putin je rekao da je pristao na razmenu Navaljnog pod uslovom da se ne vraća u Rusiju
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je 17. marta da je pristao da razmeni svog najžešćeg kritičara Alekseja Navaljnog nekoliko dana pre nego što je opozicioni lider umro u zatvoru prošlog meseca.
Govoreći u Moskvi 17. marta ubrzo nakon što je obezbedio novi šestogodišnji mandat, Putin je rekao da je pristao na razmenu Navaljnog pod uslovom da se ne vraća u Rusiju.
Navaljni je preminuo 16. februara pod nejasnim okolnostima u zatvoru na Arktiku gde je služio 19-godišnju kaznu zbog ekstremizma i drugih optužbi koje se smatraju politički motivisanim.
Putin nije rekao koga želi u zamenu za Navaljnog, ali prošlog meseca u intervjuu bivšem voditelju Foks njuza i političkim komentatorom Takerom Karlsonom, ruski lider je rekao da je voljan da menja zapadnjake u ruskom zatvoru za osuđenog ubicu i bivšeg Pukovnik Federalne službe bezbednosti (FSB) Vadim Krasikov.
Istraživački novinar Kristo Grozev rekao je krajem februara Radiju Slobodna Evropa (RSE) da je umešan u plan razmene Navaljnog za Krasikova, koji je osuđen za ubistvo čečenskog državljanina gruzijske nacionalnosti.
Plan je predstavljen Putinu u februaru.
Nakon što je Izrael napao područje oko iranskog nuklearnog reaktora na granici gradova Arak i Kondab, Iran uzvratio balističkim raketama
Analitičari su bili zabrinuti zbog izveštaja da Iran obogaćuje uranijum do 60 odsto, a i čitav niz drugih izveštaja povećavao je zebnju na Zapadu. I onda je 13. juna ujutru Izrael sistematski krenuo u napad na sve nuklearne kapacitete Irana, od ljudskih, preko tehnoloških, do vojnih
Mafijaški šef Đovani Bruska (na slici gore) oslobođen je na osnovu zakona na čijem donošenju je insistirala upravo njegova najpoznatija žrtva: sudija Falkone (na slici dole). Iz zatvora je izašao posle 29 godina. Kako se i zašto to dogodilo?
Život i priključenija američkog državljanina i ruskog pesnika i Jevrejina, rođenog pre 85 godina, nesvršenog osnovca, metalskog šegrta, pomoćnika patologa i geologa, pesnika koji je bio žrtva ideološkog zaokreta i političko-literarnih intriga, dva puta mu se sudilo, dva puta smeštan u ludnicu, pokušao samoubistvo zbog ljubavi, za parazitizam osuđen na pet godina progonstva uz društveno-koristan rad, koji jedan traktorista na kolhozu Danilovski nije cenio, kao ni pesmu o tome, u selu Norenskoj uživao poštovanje kao prognanik koji se uzdigao, “dobrovoljno” dobio vizu bez prava na povratak i susret s roditeljima, ostvario univerzitetsku karijeru, dobio Nobelovu nagradu, bio pesnička pop zvezda, volele ga žene, voleo mačke, mnogo pušio, u 56. umro – i po drugi put sahranjen u Veneciji, ipak malo dalje od Ezre Paunda
I dok Vladimir Putin izražava saučešće Iranu i osuđuje izraelske napade, ruski tenkovi ostaju u garažama. U pozadini – diplomatski manevri, strateški interesi i pažljivo vaganje koristi u trenutku kada Kremlj traži novu ofanzivnu priliku u Ukrajini.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve