img
Loader
Beograd, -7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Globalna bezbednost

Putevi izvoza oružja: Dramatična geopolitička promena

10. mart 2025, 08:24 Jens Turau (DW)
Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka
Ukrajina je uvoz oružja povećala sto puta
Copied

Poslednjih pet godina Ukrajina je najveći naručilac teškog naoružanja na svetu. SAD su obezbedile 45 odsto svih isporuka. Ovi podaci najbolje pokazuju težinu pretnje Donalda Trampa da će da uskrati vojnu pomoć Ukrajini. Zašto je i u drugim evropskim državama uvoz oružja porastao za 155 odsto

Ključna rečenica novog izveštaja Stokholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI) na prvi pogled iznenađuje – globalni izvoz oružja stagnira u poređenju s periodom od 2010. do 2019. godine, prenosi Dojče vele (DW).

No, kada se pogledaju pojedinačne zemlje, postaju očigledne dramatične geopolitičke promene.

Ukrajina je sada, u petogodišnjem periodu od 2020. do 2024. godine, najveći naručilac teškog naoružanja na svetu.

U poređenju s godinama između 2015. i 2019, ova zemlja je povećala uvoz gotovo stotinu puta. Gotovo devet posto ukupnog svetskog izvoza oružja završilo je u Ukrajini.

Ruska agresija i strah od Amerike

Istovremeno, uvoz oružja u ostale evropske zemlje porastao je za 155 odsto. Ovo je takođe direktna posledica ruske agresije koja je započela u februaru 2022. godine.

Osim toga, prema švedskim istraživačima, razlog za ovaj porast je i nesigurnost u vezi s razvojem američke spoljne politike.

„Novi podaci odražavaju jačanje naoružavanja u evropskim zemljama kao odgovor na novu pretnju iz Rusije“, kaže Metju Džordž, jedan od autora izveštaja.

„S druge strane, neki od najvećih svetskih uvoznika oružja, poput Saudijske Arabije, Kine i Indije, zabeležili su veći pad uvoza, uprkos rastućoj percepciji pretnje i u njihovim regionima“, dodaje on.

SAD – daleko najveći podržavalac Ukrajine

Prema istom izveštaju, 35 država učestvovalo je u isporukama oružja Ukrajini tokom posmatranog perioda. Između 2020. i 2024. godine Ukrajina je primila 8,8 odsto ukupnog svetskog izvoza.

SAD su obezbedile 45 odsto svih isporuka, Nemačka 12 odsto, a Poljska 11 odsto.

Ovi odnosi jasno pokazuju kakve bi promene mogle nastupiti ako bi se SAD, pod novim predsednikom Donaldom Trampom, u potpunosti povukle iz vojne podrške Ukrajini.

Među deset najvećih svetskih uvoznika oružja u periodu od 2020. do 2024. godine Ukrajina je bila jedina evropska zemlja, iako su i druge evropske države značajno povećale svoje narudžbine i isporuke oružja.

SAD će i dalje snabdevati Evropu

Piter Vezeman, istraživač u Stokholmskom institutu, kaže: „Nakon što je Rusija postala sve agresivnija, a transatlantski odnosi već su bili pod stresom tokom prvog predsedničkog mandata Donalda Trampa, evropske NATO države počele su da smanjuju zavisnost od uvoza i jačaju sopstvenu vojnu industriju.“

Međutim, dodaje Vezeman, saradnja između Evrope i SAD u snabdevanju oružjem ima duboke korene, pa će američki izvoz u evropske partnere i dalje rasti.

Tramp je već bio predsednik SAD od 2017. do 2021. godine i ponovo je preuzeo dužnost u januaru ove godine. Sada je, nakon neviđene svađe s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, zaustavio vojnu pomoć Ukrajini. Hoće li to ostati tako, ostaje neizvesno.

SAD ostaje vodeći izvoznik, Rusija pada na lestvici

SAD ostaju najveći izvoznik oružja na svetu: 43 odsto ukupne svetske trgovine oružjem dolazi iz te zemlja koja je u ovom petogodišnjem periodu snabdevala 107 država.

„SAD se nalaze u jedinstvenoj poziciji kada je reč o izvozu oružja – njihov udeo je više od četiri puta veći od onog druge najjače izvozne zemlje, Francuske“, kaže Metju Džordž.

S druge strane, Rusija je smanjila izvoz oružja za 63 odsto, a 2021. i 2022. godine njen ukupni izvoz bio je najmanji u poslednje dve decenije.

Nije ni čudo – očigledno se već pripremala za rat, pa je pre jačala sopstvene vojne kapacitete nego prodavala oružje drugima.

„Rat protiv Ukrajine dodatno je ubrzao pad ruskog izvoza oružja jer je sada više oružja bilo potrebno na ratištu. Osim toga, sankcije su Rusiji otežale proizvodnju i prodaju oružja“, kaže Vezeman.

Kada je Rusija ipak izvozila oružje, glavni kupci bili su Kina i Indija.

Zalivske države i Azija

Četiri od deset najvećih uvoznika oružja između 2020. i 2024. bile su arapske zemlje: Katar, Saudijska Arabija, Egipat i Kuvajt. Još četiri su sa Dalekog istoka: Indija, Pakistan, Japan i Australija.

Vezeman se čudi što se tome ne pridaje više pažnje: „Dok isporuke oružja u Evropu i Bliski istok privlače najveću medijsku pažnju, Azija i Okeanija i dalje su najveći regionu na svetu po uvozu oružja.“

Uprkos ratu u Pojasu Gaze, koji je započeo u oktobru 2023, uvoz oružja u Izrael između 2015. i 2024. gotovo da se nije promenio.

Prema SIPRI-jevom izveštaju, za svoje vojne operacije od početka sukoba Izrael je uglavnom koristio oružje koje mu je već ranije isporučeno, pre svega iz SAD.

Dakle, globalna trgovina oružjem stagnira u obimu, ali se struktura među primaocima oružja drastično menja.

A stvari bi mogle da se menjaju još brže: Nemačka planira u narednim godinama da uloži astronomske sume u Bundesver i dalju podršku Ukrajini – stručnjaci procenjuju da će se raditi o oko 400 milijardi evra.

Takvi programi prvenstveno povećavaju profite globalnih proizvođača oružja.

Kako je SIPRI već zaključio u decembru 2024, prihodi 100 najvećih svetskih proizvođača oružja porasli su za 4,2 posto u 2023. godini, dostigavši oko 632 milijarde dolara.

Tagovi:

Evropa Rat u Ukrajini SAD Ukrajina Uvoz i izvoz oružja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Evropski parlament

Nakon Trampovih pretnji

20.januar 2026. I.M.

Evropski parlament suspenduje ratifikaciju trgovinskog sporazuma EU i SAD

Proces usvajanja trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama biće privremeno obustavljen, nakon što su evropski zvaničnici ocenili da politički uslovi za ratifikaciju više ne postoje

Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure