img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Globalna bezbednost

Putevi izvoza oružja: Dramatična geopolitička promena

10. mart 2025, 08:24 Jens Turau (DW)
Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka
Ukrajina je uvoz oružja povećala sto puta
Copied

Poslednjih pet godina Ukrajina je najveći naručilac teškog naoružanja na svetu. SAD su obezbedile 45 odsto svih isporuka. Ovi podaci najbolje pokazuju težinu pretnje Donalda Trampa da će da uskrati vojnu pomoć Ukrajini. Zašto je i u drugim evropskim državama uvoz oružja porastao za 155 odsto

Ključna rečenica novog izveštaja Stokholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI) na prvi pogled iznenađuje – globalni izvoz oružja stagnira u poređenju s periodom od 2010. do 2019. godine, prenosi Dojče vele (DW).

No, kada se pogledaju pojedinačne zemlje, postaju očigledne dramatične geopolitičke promene.

Ukrajina je sada, u petogodišnjem periodu od 2020. do 2024. godine, najveći naručilac teškog naoružanja na svetu.

U poređenju s godinama između 2015. i 2019, ova zemlja je povećala uvoz gotovo stotinu puta. Gotovo devet posto ukupnog svetskog izvoza oružja završilo je u Ukrajini.

Ruska agresija i strah od Amerike

Istovremeno, uvoz oružja u ostale evropske zemlje porastao je za 155 odsto. Ovo je takođe direktna posledica ruske agresije koja je započela u februaru 2022. godine.

Osim toga, prema švedskim istraživačima, razlog za ovaj porast je i nesigurnost u vezi s razvojem američke spoljne politike.

„Novi podaci odražavaju jačanje naoružavanja u evropskim zemljama kao odgovor na novu pretnju iz Rusije“, kaže Metju Džordž, jedan od autora izveštaja.

„S druge strane, neki od najvećih svetskih uvoznika oružja, poput Saudijske Arabije, Kine i Indije, zabeležili su veći pad uvoza, uprkos rastućoj percepciji pretnje i u njihovim regionima“, dodaje on.

SAD – daleko najveći podržavalac Ukrajine

Prema istom izveštaju, 35 država učestvovalo je u isporukama oružja Ukrajini tokom posmatranog perioda. Između 2020. i 2024. godine Ukrajina je primila 8,8 odsto ukupnog svetskog izvoza.

SAD su obezbedile 45 odsto svih isporuka, Nemačka 12 odsto, a Poljska 11 odsto.

Ovi odnosi jasno pokazuju kakve bi promene mogle nastupiti ako bi se SAD, pod novim predsednikom Donaldom Trampom, u potpunosti povukle iz vojne podrške Ukrajini.

Među deset najvećih svetskih uvoznika oružja u periodu od 2020. do 2024. godine Ukrajina je bila jedina evropska zemlja, iako su i druge evropske države značajno povećale svoje narudžbine i isporuke oružja.

SAD će i dalje snabdevati Evropu

Piter Vezeman, istraživač u Stokholmskom institutu, kaže: „Nakon što je Rusija postala sve agresivnija, a transatlantski odnosi već su bili pod stresom tokom prvog predsedničkog mandata Donalda Trampa, evropske NATO države počele su da smanjuju zavisnost od uvoza i jačaju sopstvenu vojnu industriju.“

Međutim, dodaje Vezeman, saradnja između Evrope i SAD u snabdevanju oružjem ima duboke korene, pa će američki izvoz u evropske partnere i dalje rasti.

Tramp je već bio predsednik SAD od 2017. do 2021. godine i ponovo je preuzeo dužnost u januaru ove godine. Sada je, nakon neviđene svađe s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, zaustavio vojnu pomoć Ukrajini. Hoće li to ostati tako, ostaje neizvesno.

SAD ostaje vodeći izvoznik, Rusija pada na lestvici

SAD ostaju najveći izvoznik oružja na svetu: 43 odsto ukupne svetske trgovine oružjem dolazi iz te zemlja koja je u ovom petogodišnjem periodu snabdevala 107 država.

„SAD se nalaze u jedinstvenoj poziciji kada je reč o izvozu oružja – njihov udeo je više od četiri puta veći od onog druge najjače izvozne zemlje, Francuske“, kaže Metju Džordž.

S druge strane, Rusija je smanjila izvoz oružja za 63 odsto, a 2021. i 2022. godine njen ukupni izvoz bio je najmanji u poslednje dve decenije.

Nije ni čudo – očigledno se već pripremala za rat, pa je pre jačala sopstvene vojne kapacitete nego prodavala oružje drugima.

„Rat protiv Ukrajine dodatno je ubrzao pad ruskog izvoza oružja jer je sada više oružja bilo potrebno na ratištu. Osim toga, sankcije su Rusiji otežale proizvodnju i prodaju oružja“, kaže Vezeman.

Kada je Rusija ipak izvozila oružje, glavni kupci bili su Kina i Indija.

Zalivske države i Azija

Četiri od deset najvećih uvoznika oružja između 2020. i 2024. bile su arapske zemlje: Katar, Saudijska Arabija, Egipat i Kuvajt. Još četiri su sa Dalekog istoka: Indija, Pakistan, Japan i Australija.

Vezeman se čudi što se tome ne pridaje više pažnje: „Dok isporuke oružja u Evropu i Bliski istok privlače najveću medijsku pažnju, Azija i Okeanija i dalje su najveći regionu na svetu po uvozu oružja.“

Uprkos ratu u Pojasu Gaze, koji je započeo u oktobru 2023, uvoz oružja u Izrael između 2015. i 2024. gotovo da se nije promenio.

Prema SIPRI-jevom izveštaju, za svoje vojne operacije od početka sukoba Izrael je uglavnom koristio oružje koje mu je već ranije isporučeno, pre svega iz SAD.

Dakle, globalna trgovina oružjem stagnira u obimu, ali se struktura među primaocima oružja drastično menja.

A stvari bi mogle da se menjaju još brže: Nemačka planira u narednim godinama da uloži astronomske sume u Bundesver i dalju podršku Ukrajini – stručnjaci procenjuju da će se raditi o oko 400 milijardi evra.

Takvi programi prvenstveno povećavaju profite globalnih proizvođača oružja.

Kako je SIPRI već zaključio u decembru 2024, prihodi 100 najvećih svetskih proizvođača oružja porasli su za 4,2 posto u 2023. godini, dostigavši oko 632 milijarde dolara.

Tagovi:

SAD Ukrajina Rat u Ukrajini Evropa Uvoz i izvoz oružja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski MOL

Gasno poslovanje

11.mart 2026. N. M.

INA ponovo izgubila spor sa MOL-om: Hrvatska treba da isplati 236 miliona dolara

Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure