

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Nakon poziva predsednice Gruzije Salome Zurabišvili, hiljade ljudi izašlo je na ulice Tbilisija u znak protesta protiv rezultata parlamentarnih izbora na kojima je pobedu proglasila vladajuća antizapadna stranka Gruzijski san
Hiljade ljudi u Gruziji izašlo je na ulice glavnog grada Tbilisija u znak protesta protiv rezultata spornih parlamentarnih izbora održanih proteklog vikenda, na kojima je pobedu proglasila antizapadno orijentisana vladajuća stranka Gruzijski san, uz izveštaje o nepravilnostima i zastrašivanju birača.
I predsednica Gruzije Salome Zurabišvili, čija su ovlašćenja uglavnom ceremonijalna, izjavila je u nedelju da ne priznaje zvanične rezultate i da je zemlja postala žrtva „ruske specijalne operacije” s ciljem da je vrati u orbitu Moskve i omete njen plan da se pridruži Evropskoj uniji.
Demonstracije ispred parlamenta u centru grada organizovala je prozapadna opozicija u zemlji, koja je odbila da prizna poraz i optužila vladajuću stranku Gruzijski san za nameštanje izbora.
„Oni su vam ukrali glas i pokušali da vam ukradu budućnost. Ali niko nema pravo na to i vi to nećete dozvoliti”, rekla je Zurabišvili u ponedeljak okupljenima koji su mahali zastavama EU i Gruzije.
Predsednica Gruzije je za Rojters izjavila da veruje da je „metodologija koja je korišćena i podrška, najverovatnije ruskih tipova iz FSB-a (Federalna služba bezbednosti), očigledna na ovim izborima”.
Rusija je odbacila optužbe za mešanje u izbore. FSB, naslednik KGB-a iz sovjetskog perioda, ostao je nem na upiranje prstom gruzijske opozicije.
Demonstranti traže podršku Zapada
Podrška prozapadnim opozicionim grupama uglavnom dolazi od urbanih i mlađih glasača, koji vide svoju budućnost uz Evropsku uniju.
„Ovde sam jer je vlada falsifikovala izbore, ukrala nam glasove i pravo da biramo našu budućnost. Želimo da svet zna da smo izabrali Evropu, a ne Rusiju. Nadam se samo da svet može da nas čuje”, rekla je za Gardijan Kato Bočorišvili, 21-godišnja studentkinja ekonomije na protestu u ponedeljak.
Neki demonstranti su, ipak, delovali obeshrabreno.
„Gruzijski san je već pobedio. Nikada neće dobrovoljno odustati od vlasti. Pretvoriće ovu zemlju u diktaturu”, navela je za isti medij Irma Koperija, 55-godišnja umetnica.
Kritičari su optužili Gruzijski san da ima planove da zemlju usmeri u autoritarnom pravcu nakon što je lider partije, milijarder Bidzina Ivanišvili, obećao da će zabraniti sve vodeće opozicione partije i ukloniti opozicione poslanike ako njegova stranka ponovo bude izabrana.
Kao i mnogi drugi na protestu te noći, Koperija je pozvala Zapad da sankcioniše lidera Gruzijskog sna i njegovu stranku.
„Želimo da nas Zapad više podrži. Trebalo bi da stanu uz nas i govore protiv ove krađe glasova”, rekla je ona.
Ostali demonstranti obećali su da će se vraćati na ulice dok se ne održe novi izbori.
„Veoma je teško, ali ostajem puna nade – inače ne bih bila ovde. Nastavićemo da se borimo dok ova zemlja ponovo ne bude slobodna”, istakla je Tekle Makašvili, doktorantkinja iz Tbilisija, piše Gardijan.
Zahtevi protesta
Opozicioni lideri su na protestu u ponedeljak zahtevali nove izbore koje bi nadgledala međunarodna komisija. Najavili su i da njihove partije neće preuzeti mesta u parlamentu, čime su postavljeni temelji za produženu političku krizu.
Izborna komisija zemlje je u nedelju objavila da je sve autoritarnija stranka Gruzijski san osvojila 54 odsto glasova, došavši do 89 mesta u parlamentu.
Birači u zemlji Kavkaza, koja ima gotovo četiri miliona stanovnika, izašli su u subotu na prelomne izbore. Trebalo je odlučiti da li će Gruzijski san, koji je na vlasti od 2012. godine i koji je usmerio zemlju ka konzervativnijem kursu i bliže Rusiji, dobiti još jedan četvorogodišnji mandat.
Opozicija tvrdi da je vladajuća stranka manipulisala izborima, ukazujući na oštre razlike između rezultata izborne komisije i izlazne ankete koju su sproveli zapadni anketari, prema kojoj je vladajuća stranka osvojila samo 40 odsto glasova.
Preliminarni izveštaj OEBS-a naveo je da su primećeni “pritisak, prisila i zastrašivanje” birača, nazivajući ponašanje tokom izbora „znakom demokratskog nazadovanja” u zemlji. Rezultati su uništili nade opozicije u stvaranje ujedinjene prozapadne koalicije od četiri bloka i praktično zaustavili aspiracije zemlje za integraciju u EU.
Reakcije stranih zvaničnika
SAD i Evropska unija pozvale su na sveobuhvatnu istragu rezultata subotnjih izbora.
Američki državni sekretar Entoni Blinken kritikovao je „zloupotrebu javnih resursa, kupovinu glasova i zastrašivanje birača”, što je „doprinelo neravnom terenu za izbore”.
Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler kasnije je dodao da su SAD u razgovorima sa evropskim partnerima o tome koje telo bi bilo najpogodnije za istragu prijavljenih kršenja. Dodao je da bi Vašington mogao preduzeti mere ako vlada ne posluša pozive da „preispita svoje antidemokratske poteze i vrati se evroatlantskom putu”.
Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke osudilo je „značajne nepravilnosti”, a Francuska je takođe izrazila zabrinutost zbog „nepravilnosti primećenih pre i tokom glasanja”, pozivajući na punu istragu.
Međutim, zapadni zvaničnici nisu išli tako daleko da proglase izbore ukradenim ili falsifikovanim i suzdržali su se od poziva na bojkot rezultata.
Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, rekao je da je izborni rezultat „izbor gruzijskog naroda” i optužio Zapad da pokušava da destabilizuje situaciju.
Lidere EU i gruzijsku opoziciju trazbesneo je Viktor Orban koji je u ponedeljak sleteo u Tbilisi kao prvi zapadni lider koji je čestitao vladajućoj stranci GD na „ubedljivoj pobedi”.
Izvori: Rojters/Gardijan


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve