
Nemačka
Povratak Hitlera u Nemačku
Vlasti su zabrinute: sve više mladih ljudi u Nemačkoj se radikalizuje. U mnogim istočnonemačkim regionima, Hitler i kukasti krst više nisu provokacija – na primer u Desauu
Sa jakom antimigrantskom retorikom Alternativa za Nemačku je sa ulice ušla u savezni parlament i sve lokalne parlamente i objavila rat "političkim elitama"
Za „Vreme“ iz Bona
Od ponovnog ujedinjenja Nemačke nije bilo demonstracija koje su više punile novinske stupce od okupljanja ponedeljkom u Drezdenu, metropoli nemačkog istoka. Pod firmom „Patriotskih Evropljana protiv islamizacije Zapada“ (PEGIDA) tamo se od oktobra 2014. okupljaju protivnici imigracije. Jedno vreme su se zbilja okupljali svakog ponedeljka i brojali nekoliko desetina hiljada ljudi – bilo je to kada je Angela Merkel „otvorila granice“ za izbeglice 2015. godine. Pegida je izvezla demonstracije u brojne nemačke gradove te je svuda dolazilo i do kontraokupljanja.
Ne može se pobeći od utiska da su mejnstrim politika i mediji osipanjem drvlja i kamenja na „ksenofobe“ i „neonaciste“ te proteste samo ispromovisali. Pobuna protiv mejnstrima izbrisala je granice između običnih ljudi – pregaženih tranzicijom, preskupim kirijama i stagnacijom realnih zarada – i skinheda obrijanih glava. Reporter „Dojče velea“ Ben Najt je putovao istokom Nemačke nakon desničarskih izgreda u Kemnicu prošle godine i zapisao sledeće:
„Kada Nemci čuju reč ‘nacista’, automatski ih obuzme takav bes da do njih više ništa ne dopire. Skoro nijedan Nemac ne bi samog sebe svrstao u tu ideologiju i supkulturu. Kada pristalice antimuslimanske grupe Pegida čuju tu reč, jednostavno je ignorišu. Oni smatraju da su osobu koja tu reč koristi indoktrinirale tzv. elite. Holanđanin Ed, koji je protestovao među desničarima u Kemnicu, rekao mi je sa smeškom: ‘Reč nacista za mene više nema nikakvo značenje.’“
Za razliku od protesta u mnogim drugim zemljama, građani koji se protive onome što vide kao „razuzdanu imigraciju“ i menjanje krvne slike Nemačke paralelno su dobijali jak glas u parlamentarnom životu. Alternativa za Nemačku (AfD) nastala je 2013. kao monotematska partija protivnika zajedničke evropske valute, ali je postala moćna kao protivnica doseljavanja, islama i „kulturnog preuzimanja“. Sada je AfD najjača opoziciona partija u Bundestagu, takođe zastupljena u svim pokrajinskim parlamentima.
ANTIGLOBALISTIČKE DEMONSTRACIJE: Ipak, premda ne tako dalekosežne kao okupljanja Pegide, jedne druge demonstracije bile su daleko masovnije. U oktobru 2015. oko 250.000 ljudi u Berlinu je pod zastavama Levice, Zelenih, duginih boja i sindikata protestovalo protiv sporazuma o slobodnoj trgovini EU sa Kanadom odnosno SAD. Bile su to najveće antiglobalističke demonstracije još od mirovnog protesta u Bonu 1981. kada se 300.000 ljudi bunilo zbog odluke NATO-a da rasporedi strateško atomsko oružje po Zapadnoj Nemačkoj.
Titula za najupornije demonstracije lokalnog karaktera sigurno ide u Štutgart gde se praktično decenijama protestuje protiv projekta Nemačke železnice „Štutgart 21“ koji podrazumeva građenje podzemne železničke stanice. Protivnici kažu da se odluke donose nedemokratski, da je projekat skup i nakaradan, i već su 450 puta demonstrirali protiv toga. Od 17. jula 2010. bez sekunde prekida traje građanska „straža“ u centru grada. Policija je nekoliko puta brutalno rasturala te demonstracije zbog čega se vode nekoliki sudski procesi.
Vlasti su zabrinute: sve više mladih ljudi u Nemačkoj se radikalizuje. U mnogim istočnonemačkim regionima, Hitler i kukasti krst više nisu provokacija – na primer u Desauu
Kinezi su predstavili vojni izviđački dron – veličine komarca. Vojske širom sveta se utrkuju da naprave što manji dron, a istovremeno izdržljiv i lak za upravljanje na daljinu
Nekoliko evropskih zemalja planira da postavi minska polja na granici sa Rusijom i Belorusijom. Cilj im je da tako zaštite istočno krilo NATO od mogućeg ruskog napada. Ali, to ima ozbiljne posledice.
Ljudi žive duže, ali najčešće veoma narušenog zdravlja. Nauka radi na tome da se starenje uspori pre nego što krenu bolesti. Postoje i prvi lekovi s takvim efektima. Geromedicina je u usponu – ali ko će to da plati?
Ukrajinska vojska na frontu već dugo upotrebljava dronove presretače. Rusija sve češće napada dronovima Šahid ukrajinske gradove u pozadini. Da li i tamo mogu umesto raketa da se koriste dronovi presretači?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve