
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Stotine Palestinaca protestovalo je u sredu (26. mart) na severu Gaze tražeći kraj rata i skandirajući „Hamas odlazi“
Na severu Gaze održan je protest Palestinaca protiv rata i militantne grupe Hamas.
Demonstranti se pozivaju na objave na društvenim mrežama, uz ocenu da je reč o retkom javnom protivljenju militantnoj grupi koja je podstakla rat napadom na Izrael 7. oktobra 2023.
Severni deo Gaze jedno je od najopustošenijih područja u toj plaestinskoj enklavi, većina zgrada u gusto naseljenom području pretvorena je u ruševine, a veliki deo stanovništva već se nekoliko puta selio izbegavajući sukobe.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu brzo se oglasio i poručio kako je protest pokazao da u Gazi deluje odluka Izraela da obnovi svoju ofanzivu, navodi Rojters.
Gazu za nedelju dana napustilo više od 140.000 ljudi
Inače, nastavak izraelskih vojnih operacija u Pojasu Gaze raselilo je 142.000 ljudi za nedelju dana, izjavio je portparol generalnog sekretara UN i izrazio zabrinutost jer se smanjuju zalihe humanitarne pomoći.
„Za samo nedelju dana raseljeno je 142.000 ljudi, a očekuje se da će se taj broj povećati“, rekao je portparol Stefan Dižarik.
On je podsetio da je 90 odsto stanovništva Pojasa Gaze već bilo raseljeno barem jednom između 7. oktobra 2023. i stupanja na snagu primirja između Izraela i Hamasa 19. januara.
Primirje je prekinuto izraelskim ofanzivnim akcijama 18. marta.
Izvor: FoNet

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve