

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Policija je preduzela mere predostrožnosti za škole, a Vlada Češke proglasila je subotu Danom nacionalne žalosti. Poznato sve više detalja o ubici
Građani Praga se paljenjem sveća oppraštaju od stradalih dan posle masovne pucnjave u kojoj je ubijeno 15 ljudi, uključujući i napadača, a ranjene su 24 osobe.
U Ambasadi Srbije u Pragu kažu da za sada nemaju informacije da među ubijenima i povređenima ima srpskih državljana.
Studenti Fakulteta umetnosti Karlovog univerziteta, gde se dogodila pucnjava, organizovali su bdenje, prenose češki mediji.
Napadač David Kozak, 24-godišnji student tog fakulteta, nasumično je pucao po svojim kolegama. Motiv zločina još nije poznat, a češka policija je saopštila da nije reč o terorističkom aktu.


Policija je preduzela mere predostrožnosti za škole, a Vlada Češke proglasila je subotu, 23. decembar Danom nacionalne žalosti.
Ubio još troje ljudi pre masakra?
Premijer Petr Fijala pozvao građane da minutom ćutanja odaju poštu žrtvama u subotu u podne, kada će se oglasiti i zvona na crkvama širom zemlje.
„Od danas smo usvojili nacionalne preventivne mere u odnosu na osetljive mete i škole. Nemamo informacije o nekoj konkretnoj pretnji i to je zaista prevencija – signal da smo tu i da smo spremni“, saopštila je policija.
Sumnja se da je Kozak ubio i svog oca u jutarnjim časovima, u predgrađu Praga kao i da je najverovatnije krivac za do sada nerazjašnjeno ubistvo jednog Čeha i njegove bebe.
Šef češke policije Martin Vondrašek je izjavio da su muškarac i beba ubijeni pre nedelju dana, u šumi, u praškoj četvrti Klanovice i da ih je Kozak najverotvatnije nasumično odabrao.
Mediji prenose da je napadač počinio samoubistvo kada je stigla policija.
Kako se desio masakr?
Prema dosadašnjim saznanjima, student istorije prvo je u selu blizu Praga ubio svog oca, a zatim na društvenoj mreži Telegram napisao da planira masakr i samobustvo.
Kozak je na Telegramu vodio neku vrstu dnevnika u kojem je pokazivao fascinacijuz masovnim ubistvima po svetu. Taj dnevnik je otvorio za druge korisnike Telegrama neposredno pre zločina.


Policija je sprovela istragu da li je profil sa kog je Kozak pisao na Telegramu pravi, otpočela potragu za njim i evakuisala sporednu zgradu fakulteta u kojoj je trebalo da ima predavanje.
Međutim Kozak, koji nikada nije pravio probleme ili došao u sukob sa zakonom, a imao je dozvolu za oružje, otvorio je vatru na četvrtom spratu glavne zgrade Filozofskog fakulteta u turističkom centru Praga.
Retke masovne pucnjave
Agencija Rojters objavila je da su zločini počinjeni vatrenim oružjem relativno retki u Češkoj, podsetivši na dva masovna ubistva u poslednjih nekoliko godine.
U decembru 2019. godine 42-godišnji napadač ubio je šestoro ljudi u bolničkoj čekaonici u Ostravi, a potom pobegao i počinio samoubistvo.
Muškarac je 2015. ubio osmoro ljudi, a potom oduzeo sebi život u restoranu u Uherskom Brodu.
B.G./RTS/FoNet/021.rs
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve