

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Policija je preduzela mere predostrožnosti za škole, a Vlada Češke proglasila je subotu Danom nacionalne žalosti. Poznato sve više detalja o ubici
Građani Praga se paljenjem sveća oppraštaju od stradalih dan posle masovne pucnjave u kojoj je ubijeno 15 ljudi, uključujući i napadača, a ranjene su 24 osobe.
U Ambasadi Srbije u Pragu kažu da za sada nemaju informacije da među ubijenima i povređenima ima srpskih državljana.
Studenti Fakulteta umetnosti Karlovog univerziteta, gde se dogodila pucnjava, organizovali su bdenje, prenose češki mediji.
Napadač David Kozak, 24-godišnji student tog fakulteta, nasumično je pucao po svojim kolegama. Motiv zločina još nije poznat, a češka policija je saopštila da nije reč o terorističkom aktu.


Policija je preduzela mere predostrožnosti za škole, a Vlada Češke proglasila je subotu, 23. decembar Danom nacionalne žalosti.
Ubio još troje ljudi pre masakra?
Premijer Petr Fijala pozvao građane da minutom ćutanja odaju poštu žrtvama u subotu u podne, kada će se oglasiti i zvona na crkvama širom zemlje.
„Od danas smo usvojili nacionalne preventivne mere u odnosu na osetljive mete i škole. Nemamo informacije o nekoj konkretnoj pretnji i to je zaista prevencija – signal da smo tu i da smo spremni“, saopštila je policija.
Sumnja se da je Kozak ubio i svog oca u jutarnjim časovima, u predgrađu Praga kao i da je najverovatnije krivac za do sada nerazjašnjeno ubistvo jednog Čeha i njegove bebe.
Šef češke policije Martin Vondrašek je izjavio da su muškarac i beba ubijeni pre nedelju dana, u šumi, u praškoj četvrti Klanovice i da ih je Kozak najverotvatnije nasumično odabrao.
Mediji prenose da je napadač počinio samoubistvo kada je stigla policija.
Kako se desio masakr?
Prema dosadašnjim saznanjima, student istorije prvo je u selu blizu Praga ubio svog oca, a zatim na društvenoj mreži Telegram napisao da planira masakr i samobustvo.
Kozak je na Telegramu vodio neku vrstu dnevnika u kojem je pokazivao fascinacijuz masovnim ubistvima po svetu. Taj dnevnik je otvorio za druge korisnike Telegrama neposredno pre zločina.


Policija je sprovela istragu da li je profil sa kog je Kozak pisao na Telegramu pravi, otpočela potragu za njim i evakuisala sporednu zgradu fakulteta u kojoj je trebalo da ima predavanje.
Međutim Kozak, koji nikada nije pravio probleme ili došao u sukob sa zakonom, a imao je dozvolu za oružje, otvorio je vatru na četvrtom spratu glavne zgrade Filozofskog fakulteta u turističkom centru Praga.
Retke masovne pucnjave
Agencija Rojters objavila je da su zločini počinjeni vatrenim oružjem relativno retki u Češkoj, podsetivši na dva masovna ubistva u poslednjih nekoliko godine.
U decembru 2019. godine 42-godišnji napadač ubio je šestoro ljudi u bolničkoj čekaonici u Ostravi, a potom pobegao i počinio samoubistvo.
Muškarac je 2015. ubio osmoro ljudi, a potom oduzeo sebi život u restoranu u Uherskom Brodu.
B.G./RTS/FoNet/021.rs
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve