Policija je preduzela mere predostrožnosti za škole, a Vlada Češke proglasila je subotu Danom nacionalne žalosti. Poznato sve više detalja o ubici
Građani Praga se paljenjem sveća oppraštaju od stradalih dan posle masovne pucnjave u kojoj je ubijeno 15 ljudi, uključujući i napadača, a ranjene su 24 osobe.
U Ambasadi Srbije u Pragu kažu da za sada nemaju informacije da među ubijenima i povređenima ima srpskih državljana.
Studenti Fakulteta umetnosti Karlovog univerziteta, gde se dogodila pucnjava, organizovali su bdenje, prenose češki mediji.
Napadač David Kozak, 24-godišnji student tog fakulteta, nasumično je pucao po svojim kolegama. Motiv zločina još nije poznat, a češka policija je saopštila da nije reč o terorističkom aktu.
Foto: AP Photo/Petr David Josek
Policija je preduzela mere predostrožnosti za škole, a Vlada Češke proglasila je subotu, 23. decembar Danom nacionalne žalosti.
Ubio još troje ljudi pre masakra?
Premijer Petr Fijala pozvao građane da minutom ćutanja odaju poštu žrtvama u subotu u podne, kada će se oglasiti i zvona na crkvama širom zemlje.
„Od danas smo usvojili nacionalne preventivne mere u odnosu na osetljive mete i škole. Nemamo informacije o nekoj konkretnoj pretnji i to je zaista prevencija – signal da smo tu i da smo spremni“, saopštila je policija.
Sumnja se da je Kozak ubio i svog oca u jutarnjim časovima, u predgrađu Praga kao i da je najverovatnije krivac za do sada nerazjašnjeno ubistvo jednog Čeha i njegove bebe.
Šef češke policije Martin Vondrašek je izjavio da su muškarac i beba ubijeni pre nedelju dana, u šumi, u praškoj četvrti Klanovice i da ih je Kozak najverotvatnije nasumično odabrao.
Mediji prenose da je napadač počinio samoubistvo kada je stigla policija.
Kako se desio masakr?
Prema dosadašnjim saznanjima, student istorije prvo je u selu blizu Praga ubio svog oca, a zatim na društvenoj mreži Telegram napisao da planira masakr i samobustvo.
Kozak je na Telegramu vodio neku vrstu dnevnika u kojem je pokazivao fascinacijuz masovnim ubistvima po svetu. Taj dnevnik je otvorio za druge korisnike Telegrama neposredno pre zločina.
Foto: AP Photo/Petr David Josek
Policija je sprovela istragu da li je profil sa kog je Kozak pisao na Telegramu pravi, otpočela potragu za njim i evakuisala sporednu zgradu fakulteta u kojoj je trebalo da ima predavanje.
Međutim Kozak, koji nikada nije pravio probleme ili došao u sukob sa zakonom, a imao je dozvolu za oružje, otvorio je vatru na četvrtom spratu glavne zgrade Filozofskog fakulteta u turističkom centru Praga.
Retke masovne pucnjave
Agencija Rojters objavila je da su zločini počinjeni vatrenim oružjem relativno retki u Češkoj, podsetivši na dva masovna ubistva u poslednjih nekoliko godine.
U decembru 2019. godine 42-godišnji napadač ubio je šestoro ljudi u bolničkoj čekaonici u Ostravi, a potom pobegao i počinio samoubistvo.
Muškarac je 2015. ubio osmoro ljudi, a potom oduzeo sebi život u restoranu u Uherskom Brodu.
B.G./RTS/FoNet/021.rs
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zaokupljeni lepotama i brigama svakodnevnice, građani Amerike se ne udubljuju previše u kompleksna, istorijska objašnjenja prirode sukoba u kojima učestvuje njihova zemlja. Sve to jasno pokazuje koliko je rat udaljen od života običnih ljudi, što će ostati nepromenjeno dok ne počne direktno da utiče na njih. A ta tačka više nije toliko daleko
Novi bliskoistočni konflikt proširio se vihornom brzinom, čitav svet se u realnom vremenu menja dramatično i nepredvidljivo, a Bliski istok više neće biti isti
Podršku za ulazak u Drugi svetski rat pružilo je 97 odsto Amerikanaca, za rat protiv Iraka bilo je njih 76 odsto, za intervenciju u Libiji 47 odsto, a američkom učešću u tekućem ratu u Iranu tek 41 odsto
Nakon prvog talasa napada u kojem su ubijeni najviši iranski zvaničnici, među kojima i Ali Hamnei, Teheran je potvrdio da je stradao prvi sekretar iranskog Saveta za nacionalnu bezbednost Ali Laridžani, kao i komandant milicije Basidž Golamreze Sulejmani. Izraelski udari nastavljeni su širom prestonice
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!