

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




„Vreme“ je razgovaralo sa jednim građevinskim radnikom u Roterdamu koji ima neobičan posao – sređuje prostorije u kojima su eksplodirale ilegalne „radionice“ za sintetičke droge i kokain
„Narko-kriminal je van svake kontrole. Postajemo mafijaška država“, kaže nam Pit. On je predradnik u jednoj građevinskoj firmi. Ne želi da mu objavimo prezime.
Jednog martovskog dana prošle godine, Pit sedi u kombiju, spuštenog prozora, u južnom delu Roterdama gde u bungalovima i niskim zgradama živi običan svet.
Pred njim je scena apokalipse. Čitav stambeni blok je u ruševinama, na zidovima je crna čađ.
„To mi je specijalnost“
U jednom od stanova bila je laboratorija za proizvodnju droga, onde se „sekao“ kokain – dodavalo se koješta da se razblaži i tako više zaradi. Sve je eksplodiralo dođavola, troje ljudi je poginulo.
U laboratorijama se obično prave sintetičke droge, ekstazi ili kuva kristal-met.
Ali, u Holandiji je sve više onih u kojima se kokain prokrijumčaren iz Južne Amerike hemijskim procesima izvlači iz materija u kojima je bio skriven, recimo kravljih koža, šampona ili ćumura.
Kad to pukne, u igru ulazi Pit. Jer, on nije običan građevinar. „Moj posao je da srušim i opet sagradim, onde gde eksplodira neka laboratorija droge. To mi je specijalnost“, priča. „Sve ove probleme imamo zbog tih bandi.“
U „te bande“ u Holandiji se broje balkanski karteli, Škaljarski i Kavački i drugi.
Sve više laboratorija
Samo tokom 2023. holandska policija je otkrila 151 laboratoriju. Bila je to rekordna godina, a opet verovatno samo vrh ledenog brega.
Tokom prve polovine prošle godine u nekoliko eksplozija u laboratorijama stradalo je desetoro ljudi, a petoro je povređeno. Neke od laboratorija su u stanovima ili podrumima usred stambenih četvrti, kao ova u Roterdamu.
Kad se otkrije laboratorija, policija i posebno odeljenje najpre uklanjaju samu opremu. Odnose naprave i hemikalije kao dokazni materijal. Vrata se potom zapečate.
Vlasniku objekta ostaje da sredi haos. Da se ne bi petljali sa opasnim materijama i krhotinama, vlasnici obično zovu specijalizovane kompanije poput one za koju radi Pit.
Holandija se menja
Zaostale hemikalije mogu biti vrlo opasne ako završe u tlu, vazduhu ili kanalizaciji. Kompanije koje to sređuju debelo naplaćuju svoje usluge.
Ceh plaća vlasnik, ali ponekad prepirka oko plaćanja zna da traje godinama. Mnoge laboratorije za drogu tako stoje zapečaćene, pokazujući svima da su narko-karteli u Holandiji odavno isplivali na površinu.
Pit zato ima više posla, ali to ga nikako ne raduje. „Nije bilo ovako ranije“, kaže nam.
Brine za svoju decu. Uostalom, i oni žive u ovom kvartu Roterdama, jedva kilometar od divovske luke kroz koju tone kokaina ulaze u Evropu svakog dana.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve