

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




U trenutku kada se vlada premijera Benjamina Netanjahua suočava sa pritiskom u zemlji i inostranstvu član izraelskog ratnog kabineta Beni Ganc pozvao je da se raspišu izbori za septembar i rekao da bi oni ojačali međunarodni kredibilitet zemlje i smanjili tenzije unutar duboko polarizovanog izraelskog društva
Član izraelskog ratnog kabineta Beni Ganc pozvao je da se raspišu izbori za septembar, dok se vlada premijera Benjamina Netanjahua suočava sa pritiskom u zemlji i inostranstvu zbog rata u Gazi, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ganc je rekao da bi izbori ojačali međunarodni kredibilitet zemlje i smanjili tenzije unutar duboko polarizovanog izraelskog društva.
„Moramo se dogovoriti o datumu izbora u septembru, ka godišnjici rata ako hoćete“, rekao je Ganc u televizijskom obraćanju.
Hiljade Izraelaca izašlo je poslednjih dana na ulice zahtevajući nove izbore. Mnogi su kritikovali Netanjahua i izrazili gnev zbog postupanja njegove vlade u vezi sa 134 izraelska taoca koji se još drže u Gazi šest meseci posle početka rata.
Natenjahu odbacuje prevremene izbore
Netanjahu, izraelski premijer sa najdužim stažom, više puta je odbacivao prevremene izbore, koje bi, prema anketama javnog mnjenja, izgubio, rekavši da bi izlazak na izbore usred rata samo nagradio Hamas, kojeg SAD i Evropska unija smatraju terorističkom organizacijom.
Njegova stranka Likud saopštila je da Ganc mora „prestati da se bavi sitnom politikom“ tokom rata. „Izbori će sada doneti paralizu, podele, naneti štetu borbama u Rafi i fatalni udarac šansama za dogovor o taocima“, naveo je Likud.
Ganc, bivši general vojske koji je bio u opoziciji, pridružio se Netanjahuovoj vladi u ranim danima rata u gestu političkog jedinstva tokom krize. Ankete pokazuju da bi njegova stranka bila prva na svim izborima i da bi on bio favorit da preuzme funkciju premijera.
On ipak nije zapretio da će napustiti ratnu vladu, ako Netanjahu ne prihvati njegov zahtev.
Netanjahu je obećao da će vratiti taoce kući i uništiti Hamas, iako je nejasno kako bi Izrael to mogao da izvede, dok stručnjaci sumnjaju da je to uopšte moguće.
Humanitarna katastrofa u Gazi
U nemilosrdnim izraelskim vazdušnim, kopnenim i morskim napadima ubijeno je više od 32.000 Palestinaca, navode zdravstvene vlasti u Gazi pod kontrolom Hamasa. Izraelska ofanziva je takođe izazvala humanitarnu katastrofu.
Istraživanja pokazuju da većina Izraelaca ne odobrava Netanjahuovo vođstvo posle napada na zajednice na jugu Izraela 7. oktobra koji je predvodio Hamas, i u kojem je, prema izraelskim podacima, ubijeno oko 1.200, a 253 talaca oteto.
Redovni izbori za izraelski parlament bi trebalo da se održe u oktobru 2026. godine.
Lider izraelske opozicije Jair Lapid je rekao da aktuelnu vladu treba što pre smeniti.
Mnogi članovi opozicije, ali i rođaci talaca, optužuju Netanjahua, koji je sada u šestom premijerskom mandatu, da nema ozbiljan interes da obezbedi oslobađanje talaca i da produžava rat kako bi ostao na vlasti.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve