

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Požar je izbio u zgradi stare berze u Kopenhagenu, jednoj od najpoznatijih zgrada danske prestonice, zahvativši njen toranj
Istorijsku berzu u Kopenhagenu, jednu od najpoznatijih građevina danske prestonice, zahvatio je požar. Toranj zgrade se urušio.
U zgradi Borsen, koja datira iz 17. veka i građena je u holandskom renesansnom stilu, više se ne nalazi danska berza, već je sedište Danske privredne komore.
Za sada nema izveštaja o povređenima, prenosi Rojters.
Kako navode mediji, bila je u toku rekonstrukcija zgrade kada je izbio požar.
Na snimcima lokalnih medija vidi se kako ljudi iznose velike slike iz zgrade kako bi ih spasili od plamena.
Danski ministar kulture Jakob Engel-Šmit rekao je da je 400 godina danskog kulturnog nasleđa izgorelo u plamenu.
Zgrada, koja izgrađena 1625. godine, nalazi se blizu danskog parlamenta Folketinga, kao i kraljevske palate Kristijansborg.
Danski mediji prenose i da se obližnji trg evakuiše.
Policija je zamolila građane Kopenhagena da zaobilaze ulice oko zgrade i centralni deo grada.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve