img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska – Pobuna branitelja

Politička pornografija na Markovom trgu

03. jun 2015, 15:46 Miloš Vasić
foto: betaphoto
Copied

Ima nečeg duboko opscenog u političkoj zloupotrebi invalida, dece, osoba – recimo – ometenih u razvoju, kao i silovanih žena. Normalna i pristojna osoba od toga se postidi – umesto onih bestidnih koji to rade, kao što su HDZ, crkva i neoustaška desnica

Za „Vreme“ iz Zagreba

Predizborne kampanje, kao što smo naučili, ne treba započinjati pre vremena. Tako postaju histerične, panične i nepromišljene. Najnoviji primer su događaji na Markovom trgu u Zagrebu, ispred sedišta Sabora i Vlade, prošlog vikenda. Naime, ekipa branitelja i invalida Domovinskog rata koja već više od šest meseci kampuje pod šatorima ispred Ministarstva branitelja u Savskoj ulici 66, rešila je – ohrabrena bezrezervnom podrškom HDZ-a i Crkve u Hrvata, ali i mlitavošću Milanovićeve vlade – da eskalira krizu. Došli su u petak na Markov trg i zahtevali da ih primi premijer – po svaku cenu. Branitelji, naime, da su nezadovoljni tretmanom, prihodima i – valjda – nedostatkom uvažavanja od strane vlade koju opisuju kao „kriptokomunističku“, što spada u najblaže invektive koji se od njih mogu čuti. Reč je, inače, o ljudima kojima čim se spomene reč „dom“, pa makar i planinarski, odmah izleće „spremni!“.

Šest meseci sedeli su pod šatorima u Savskoj, ne znajući tačno šta traže od ministra branitelja, Predraga Freda Matića, njihovog inače suborca i zarobljenika u Stajićevu, o čemu je napisao jednu iskrenu i potresnu knjigu. Malo bolje obavešteni pakosnici u Zagrebu kažu da im smeta Matićeva odluka da objavi registar branitelja: tamo ih se namnožilo nekih 650.000, pretežno na bazi dva svedoka. Sećam se da mi je 1996. Branko „Mali jastreb“ Borković (poslednji komandant odbrane Vukovara) rekao: da nas je bilo toliko (tada tek 350.000), sedeli bismo sada u Zemunu. Prvoboračka i invalidska industrija, dakle, radi i ne da na sebe. Neko iz Vlade setio se da izbroji ratne dane sadašnjih funkcionera (protiv kojih se ovi „šatoraši“ bune) i uporedi ih sa njihovim ratnim danima: ispalo je da vladajuća ekipa ima ukupno 60.000 ratnih dana, prema 40.000 šatoraških. Što se novaca tiče, hrvatski branitelji ispod šatora ne bi smeli da se žale: njihove su penzije i invalidnine višestruko veće od „običnih“ branitelja, deca im imaju privilegije upisa u škole i na fakultete, auta bez carine itd.; a sve to u državi koja je sve siromašnija i u kojoj barem 200.000 porodica strepi od zaplene imovine zbog dugova.

Reč je, dakle, o nečemu drugome: o politici, naime. Ukratko, HDZ Tomislava Karamarka, uz sasluživanje Crkve u Hrvata, podstakao je, ohrabrio i podržava „šatoraše“ od samog početka pre šest meseci. Pod čador (Kaleš, bre, Anđo…) dolazili su im na podvorenje svi: od Karamarka, njegove Uzoritosti Josipa kardinala Bozanića, ratnih zločinaca svih vrsta, pa do predsednice Kolinde Grabar Kitarović. Ukratko: krema od kreme hercegovačko agramerske.

KEMIJSKI NUŽNICI: Kad su se tako osokolili, krenuli su u petak na Markov trg, sve u invalidskim kolicima i u pratnji malo zdravijih i snažnijih macana, uz podsećanja da su oni „život dali“ (đe ste vi bili kad san ja poginija u Medaku?) itd. Hrvatski zakon kaže da je na Markovom trgu slobodno protestovati od 8 do 22 h. Kad se smrklo, policija im je službouljudno objavila fajront, ali su se oni povukli u katedralu Sv. Marka. Dobro: pravo azila u crkvi postoji vekovima i regulisano je i konkordatom (ugovorom) Hrvatske i Vatikana, uz ostale crkvene povlastice. Ugovor, međutim, u pet tačaka precizira uslove za utočište, između ostalog i pristanak crkvenih vlasti, tj. nadležnog župnika i biskupa, ako je frka. Tokom noći neki su izašli, ali im policija nije dala natrag, pa je subotnje jutro svanulo u okolnostima donekle neprijatnim. Oni unutra em gladni i žedni, em – da citiram Karamarka – moraju radi sebe, tj. „fizioloških potreba“. Nekako nije prilično u Hramu Gospodnjem olakšavati se, a ni prostorije nisu obezbeđene, jer se tako nešto nije predvidelo, ni kanonski, ni praktično.

Tu sad nastupa taj deo priče dostojan Alfreda Žarija, možda i Dejvida Kronenberga, Lotreamona, ali Fransoa Rablea svakako. U subotu pre podne u katedralu Sv. Marka uneti su određeni predmeti opisani kao „kemijski“ nužnici; više su ličili na nokšire malo veće zapremine od uobičajenih. Ne znamo kako bi se čin vršenja „fizioloških potreba“ (Karamarko, inače jezuitski đak) u osvećenom prostoru Hrama Božjeg dao kanonski protumačiti; nismo stručni. Možda se crkva kasnije osvešta ponovo, ne znamo. Tako se cela ta drama apsurda svela na farsu dostojnu Klošmerla (vidite na internetu šta je Klošmerl; ima sjajan prevod Vinaverov). Nije to prvo slavno vojevanje koje je okončano na nokširu; setimo se Eugena Savojskog u Nišu: da ih nije uhvatila sraćka (dizenterija), možda bi bili stigli i do Stambola…

CIRKUS APSURDA: Pouka je jasna: operativne radnje valja podržati odgovarajućom logistikom. U subotu su se branitelji iz crkve „taktički povukli“ natrag pod čador, uz obećanje Vlade da će u ponedeljak razgovarati javno, pred medijima. Razgovarali su i niko nimalo pametniji: jarci na brvnu. Hrvatski su mediji ceo taj cirkus apsurda (nazvati ga teatrom bilo bi preterano) propratili sa urođenom stidljivošću. Čak i kad je vođa „šatoraša“ Đuro Glogoški (neto prihodi 25.000 kuna; u jedan evro ide 7,5 kuna) sa stepenica crkve pozvao policiju da se ogluši o naređenja, niko se (dobro: skoro niko) nije potresao. A nije ni policija (rade za mnogo manje plate).

Sve u svemu, pokušaj sentimentalizacije politike i bestidne zloupotrebe invalida u kolicima (Karamarko je danima insistirao na „invalidskim kolicima“) naišao je na stidljiv prijem i očekivani zazor. Ipak je malo previše za pristojne ljude… Jedva da se neko našao – a najviše siromašni branitelji – da podvikne: šta još hoćete, bando pohlepna? Sasvim je jasno da je o politici HDZ-a, Crkve i ekstremne neoustaške desnice reč; oni se ničega ne stide, kao što znamo od početka. Milanovićeva vlada nije imala kud, nego da vrda tamo-amo, sve u strahu da ne povredi nacionalna osećanja. E, pa tako je to kad ne misle na vreme.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Smenjen najviši kineski general

Kina

27.januar 2026. Uroš Mitrović

Uzdrmana „Čelična elita“: Šta znači pad generala Džanga Jousije

Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine

Nosač aviona sve bliži Iranu

Bliski istok

27.januar 2026. I.M.

SAD i Iran: Američki nosač aviona „Abraham Linkoln“ zauzima borbeni položaj

Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu

SAD

SAD

26.januar 2026. Metju Pirson / DW

Trampove patriote: Kako se vrbuju ljudi za lov na migrante

Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata

SAD

26.januar 2026. A.I.

Lov na migrante: Napad na fundamentalne vrednosti demokratije

Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton

Ljudi posmatraju kako izraelski vojni buldožer ruši kuće u palestinskom izbegličkom kampu Nur Šams, blizu grada Tulkarema na Zapadnoj obali.

Na licu mesta

26.januar 2026. Tanja Kremer (DW)

Palestinci na Zapadnoj obali: Život u strahu, bolu i poniženju

Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure