
Radio Slobodna Evropa
Tramp zbog Orbana gasi mađarski servis Radija Slobodna Evropa
Vašington u ponoć gasi servis vesti Radija Slobodna Evropa (RSE) na mađarskom, pet godina pošto je ponovo bio pokrenut, objavio je RSE, čije je sedište u Pragu

Volodimir Zelenski je predstavio plan pobede ukrajinskom parlamentu, Vrhovnoj Radi u kome navodi pet tačaka. Kaže da,ukoliko ovaj plan bude realizovan, rat može da biti gotov sledeće godine. Šta podrazumeva ovaj plan
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski predstavio je u Parlamentu te zemlje mirovni plan pobede u pet tačaka i tri aneksa koji će pomoći, kako je rekao, da se dobije rat sa Rusijom, koji počeo u februaru 2022. godine.
Zelenski je tokom svog govora rekao da se prve četiri tačke odnose na ratno vreme, dok se poslednja odnosi na vreme nakon završetka rata, „kako bi se sprečila druga invazija“, prenose strani mediji.
Predlog se sastoji od pet tačaka: Poziv za pridruživanje NATO-u, Odbrambeni aspekt, Odvraćanje ruske agresije, Ekonomski rast i Saradnja i posleratna bezbednosna arhitektura.
Članstvo u NATO-u na čekanju
Prva tačka plana podrazumeva ulazak Ukrajine u NATO.Kijev je podneo zahtev za pridruživanje u NATO u septembru 2022, ali još nije dobio jasan odgovor.
Zelenski takođe rekao da razume da je članstvo u NATO-u stvar budučnosti, a ne sadašnjosti, ali je dodao da bi zahtev za prijem pokazao predsedniku Rusije Vladimiru Putinu grešku „njegovih geopolitičkih proračuna“.
Druga tačka naglašava potrebu da se rat „dovede na rusku teritoriju“, kao na primer tokom ukrajinskog napada na ruski region Kursk koji traje od avgusta.
To će sprečiti stvaranje mogućih „tampon zona“ na ukrajinskoj teritoriji.
„Realno je da branimo svoje pozicije na ratištu u Ukrajini i istovremeno je naša dužnost da vratimo rat na teritoriju Rusije“, rekao je Zelenski.
U toj tački se takođe poziva na ukidanje ograničenja za napade dugog dometa na teritoriju Rusije, dodatno snabdevanje dalekometnim oružjem i podršku Zapada u obaranju ruskih raketa i dronova iznad Ukrajine.
Nuklearno odvraćanje i prirodni resursi
Treća tačka se odnosi na „nuklearno odvraćanje“ čiji će jedan deo ostati poverljiv.
Ukrajina predlaže da se na njenom tlu postavi sveobuhvatni nenuklearni paket strateškog odvraćanja koji će biti dovoljan da zaštiti Ukrajinu od bilo kakve vojne pretnje iz Rusije i koji će maksimalno suziti opseg ruskih akcija.
„Rusija možeda se pridruži poštenom diplomatskom procesu za pravedno okončanje rata, ili da izgubi sposobnost da nastavi agresivni rat kao rezultat toga što Ukrajina primenjuje paket odvraćanja protiv određenih izdvojenih ruskih vojnih ciljeva“.
Četvrta tačka se bavi ukrajinskim korišćenjem prirodnih resursa, kao što su uranijum, titanijum i litijum koji predstavljaju potencijal ekonomskog rasta za Kijev i Evropsku uniju.
Predsednik Ukrajine ponudio je Sjedinjenim Državama i EU da zaključe poseban sporazum o zajedničkoj zaštiti kritičnih resursa dostupnih u Ukrajini, i „zajedničko ulaganje i korišćenje odgovarajućeg ekonomskog potencijala“.
Šta posle rata?
Poslednja tačka mirovnog plana se odnosi na posleratnu bezbednosnu arhitekturu Ukrajine. Šta to znači?
Zelenski je rekao i da se Kijev može pohvaliti velikom i iskusnom vojnom silom koja može da ojača NATO i bezbednost Evrope.
„Ako Putin ostvari svoje sulude geopolitičke, vojne, ideološke i ekonomske ciljeve, to će stvoriti neodoljiv utisak za druge potencijalne agresore, posebno u regionu Zaliva, Indo-pacifičkog regiona i Afrike, da agresivni ratovi mogu biti profitabilni za i njih“, rekao je Zelenski poslanicima.
On je dodao da Putinova „koalicija kriminalaca“ sada uključuje Severnu Koreju koja je obezbedila ne samo oružje već i osoblje za ruske fabrike i vojsku.

Vašington u ponoć gasi servis vesti Radija Slobodna Evropa (RSE) na mađarskom, pet godina pošto je ponovo bio pokrenut, objavio je RSE, čije je sedište u Pragu

Prošlo je 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Šta je doneo Dejton

Mnoge ideje iznete u mirovnom planu za Ukrajinu u 28 tačaka odbačene su u prethodnim pregovorima ukrajinskih i evropskih zvaničnika kao ustupci Rusiji. Predsednik SAD Donald Tramp, međutim, ne odustaje

Nakon ubistva Aleša Šutara za koje se tereti mladić romske nacionalnosti, parlament u Sloveniji usvojio je zakon koji mnogi ocenjuju kao diskriminatorski prema Romima

Sudbina rata, ali i budući geopolitički poredak Istočne Evrope, oblikuju se iza zatvorenih vrata u dogovorima Vašingtona i Moskve – bez prisustva Ukrajine i suštinski bez učešća Evropske unije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve