img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ukrajina

Pobednički plan Zelenskog: „Rat može prestati do kraja sledeće godine”

16. oktobar 2024, 20:09 M.J.
Foto: AP
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski
Copied

Volodimir Zelenski je predstavio plan pobede ukrajinskom parlamentu, Vrhovnoj Radi u kome navodi pet tačaka. Kaže da,ukoliko ovaj plan bude realizovan, rat može da biti gotov sledeće godine. Šta podrazumeva ovaj plan

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski predstavio je u Parlamentu te zemlje mirovni plan pobede u pet tačaka i tri aneksa koji će pomoći, kako je rekao, da se dobije rat sa Rusijom, koji počeo u februaru 2022. godine.

Zelenski je tokom svog govora rekao da se prve četiri tačke odnose na ratno vreme, dok se poslednja odnosi na vreme nakon završetka rata, „kako bi se sprečila druga invazija“, prenose strani mediji.

Predlog se sastoji od pet tačaka: Poziv za pridruživanje NATO-u, Odbrambeni aspekt, Odvraćanje ruske agresije, Ekonomski rast i Saradnja i posleratna bezbednosna arhitektura.

Članstvo u NATO-u na čekanju

Prva tačka plana podrazumeva ulazak Ukrajine u NATO.Kijev je podneo zahtev za pridruživanje u NATO u septembru 2022, ali još nije dobio jasan odgovor.

Zelenski takođe rekao da razume da je članstvo u NATO-u stvar budučnosti, a ne sadašnjosti, ali je dodao da bi zahtev za prijem pokazao predsedniku Rusije Vladimiru Putinu grešku „njegovih geopolitičkih proračuna“.

Druga tačka naglašava potrebu da se rat „dovede na rusku teritoriju“, kao na primer tokom ukrajinskog napada na ruski region Kursk koji traje od avgusta.

To će sprečiti stvaranje mogućih „tampon zona“ na ukrajinskoj teritoriji.

„Realno je da branimo svoje pozicije na ratištu u Ukrajini i istovremeno je naša dužnost da vratimo rat na teritoriju Rusije“, rekao je Zelenski.

U toj tački se takođe poziva na ukidanje ograničenja za napade dugog dometa na teritoriju Rusije, dodatno snabdevanje dalekometnim oružjem i podršku Zapada u obaranju ruskih raketa i dronova iznad Ukrajine.

Nuklearno odvraćanje i prirodni resursi

Treća tačka se odnosi na „nuklearno odvraćanje“ čiji će jedan deo ostati poverljiv.

Ukrajina predlaže da se na njenom tlu postavi sveobuhvatni nenuklearni paket strateškog odvraćanja koji će biti dovoljan da zaštiti Ukrajinu od bilo kakve vojne pretnje iz Rusije i koji će maksimalno suziti opseg ruskih akcija.

„Rusija možeda se pridruži poštenom diplomatskom procesu za pravedno okončanje rata, ili da izgubi sposobnost da nastavi agresivni rat kao rezultat toga što Ukrajina primenjuje paket odvraćanja protiv određenih izdvojenih ruskih vojnih ciljeva“.

Četvrta tačka se bavi ukrajinskim korišćenjem prirodnih resursa, kao što su uranijum, titanijum i litijum koji predstavljaju potencijal ekonomskog rasta za Kijev i Evropsku uniju.

Predsednik Ukrajine ponudio je Sjedinjenim Državama i EU da zaključe poseban sporazum o zajedničkoj zaštiti kritičnih resursa dostupnih u Ukrajini, i „zajedničko ulaganje i korišćenje odgovarajućeg ekonomskog potencijala“.

Šta posle rata?

Poslednja tačka mirovnog plana se odnosi na posleratnu bezbednosnu arhitekturu Ukrajine. Šta to znači?

Zelenski je rekao i da se Kijev može pohvaliti velikom i iskusnom vojnom silom koja može da ojača NATO i bezbednost Evrope.

„Ako Putin ostvari svoje sulude geopolitičke, vojne, ideološke i ekonomske ciljeve, to će stvoriti neodoljiv utisak za druge potencijalne agresore, posebno u regionu Zaliva, Indo-pacifičkog regiona i Afrike, da agresivni ratovi mogu biti profitabilni za i njih“, rekao je Zelenski poslanicima.

On je dodao da Putinova „koalicija kriminalaca“ sada uključuje Severnu Koreju koja je obezbedila ne samo oružje već i osoblje za ruske fabrike i vojsku.

Tagovi:

Volodimir Zelenski Rusija i Ukrajina NATO
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure