

Pregovori Irana i SAD
Kako je izbio mir
Zašto je rat protiv Irana do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj? O tome za novi broj „Vremena“ piše Boško Jakšić




U intervjuu za nemački „Špigel“ premijer Mađarske Peter Mađar objašnjava kako su posle 16 godina vladavine Viktora Orbana uspeli da oslobode kidnapovanu državu, šta su zatekli i kako će institucije da očiste od lojalista
Kada je na parlamentarnim izborima 12. aprila 2026. Peter Mađar oduvao Viktora Orbana, bila je to prava senzacija u Evropi. U Briselu su odahnuli, a Vladimir Putin i Donald Tramp su izgubili odanog partnera koga su koristili za slabljenje Evropske unije.
Te izbore su sa pažnjom pratili i građani Srbije, s obzirom na sličnosti uspostavljenih autokratskih sistema, tesnu poslovnu i političku saradnju „najboljih drugara“ Orbana i Aleksandra Vučića i uticaja Mađarske na partije vojvođanskih Mađara. Antirežimske snage u Srbiji su slavile pobedu demokratskih snaga, a uposlenici Vučićevog režima sa zebnjom analizirali Orbanov ubedljiv poraz.
Peter Mađar u intervjuu za nemački „Špigel“ objašnjava kako je sa svojom Strankom poštovanja i slobode (Tisa) – koja je doduše osnovana još 2020. godine, ali do 2024. praktično uopšte nije bila aktivna – uspeo da oslobodi „kidnapovanu“ državu, šta su zatekli i kako misli da je očisti od Orbanovih lojalista.
Čak u većoj meri nego trenutno Vučić u Srbiji, Orban je kontrolisao gotovo sve mađarske medije.
„Uvek sam bio veoma skeptičan u pogledu toga da li se uz takav vetar u leđa (koji je imao Orban sa svojim Fidesom) zaista može pobediti, a kamoli sa takvom većinom kakvu smo na kraju ostvarili. Istinski optimističan postao sam od druge polovine 2025. godine“, priča Mađar.
Jer, Mađari mogu veoma dugo da budu strpljivi, ali su takođe i slobodoljubivi. A bilo je jednostavno „previše laži, previše korupcije, previše propagande“. Nakon mnogo godina tada se pojavila snaga koja nije deo sistema, koja zaista želi da pobedi, koja je rekla: „Radićemo pošteno i transparentno, borićemo se za naš narod“.
„Ljudi se naviknu na stalnu propagandu i u nekom trenutku je prozru“, objašnjava Mađar. „Propaganda funkcioniše samo ako sadrži mrvicu istine. Mi smo pokazali da Orbanove tvrdnje nemaju realnu osnovu. Kraj jedne vlasti dolazi onda kada je se ljudi više ne plaše, već joj se čak i smeju. Upravo to se ovde dogodilo. Moj moto je od samog početka glasio: ‘Ne bojte se!’“
Kada je pala Orbanova autokratija u susednoj državi, antirežimske snaga se analizirale koji bi recept mogao da se primeni u Srbiji, kao kada je pao Nikola Gruevski u Severnoj Makedoniji ili Milo Đukanović u Crnoj Gori.
„Ne verujem da postoji neki određen recept koji važi za sve zemlje“, smatra Mađar. „Mi smo jednostavno radili pošteno i naporno. U politici se radi o ljudima. Da bi vam birači verovali, morate otići do njih, pogledati ih u oči, morate ih saslušati. Tokom izborne kampanje posetio sam više od 700 različitih mesta, u nekim gradovima ili selima sam nastupao po pet do šest puta. Bio sam više na ulici nego kod kuće. Ostali su verovatno mislili da je dovoljno samo da odu na društvene mreže i televiziju. Ali to nije dovoljno”.
Srbija se posla pada režima Slobodana Miloševića suočila sa ogromnim problemom da su njegovi ljudi i dalje kontrolisali državne institucije, bili na ključnim pozicijama u policiji, vojsci, sudstvu, tužilaštvima…. Vlada se promenila, ali je praktično bila odsečena od državnog aparata.
Vučić već 14 godina na ključne pozicije u državi postavlja svoje lojaliste, taj process je ubrzan od početka pobune u društvu koju predvode student. Odavno se postavlja pitanje kako sa njima izaći na kraj, kada naprednjaci jednom budu izgubili izbore.
Sa takvim problemom se suočava i Vlada Petera Mađara.
**„**Naša domovina je bila zarobljena država“, priča mađarski premijer. „U sistemu još uvek sedi mnogo lojalista, na primer u Savetu za medije, ali su i predsednik Vrhovnog suda i vrhovni državni tužilac Orbanove pristalice. Naravno da postoji otpor, na to računamo. Ali te marionete moraju da odu“.
Jer oni su izdali pravnu državu, izdali su demokratiju i mađarski narod. Niko od njih se nije pobunio kada je Orbanova vlast klevetala i vređala sudije, novinare, umetnike ili obične građane. Niti kada je Viktor Orban u jednom govoru kritičare sistema – za koje će se ispostaviti da čine većinu Mađara – nazvao „stenicama“ koje treba zgaziti.
„Ti ljudi su nas izdali, oni moraju da odu. Ljudi nisu glasali za običnu smenu vlasti, već za promenu sistema“, kaže Mađar
On je zbog gore navedenih razloga pozvao čitav niz moćnih Orbanovih ljudi da dobrovoljno podnesu ostavke, čak i predsednika Tamaša Šujoka.
**„**Pokušali smo da budemo veoma učtivi“, priča Mađar. „Mogao je da ode dostojanstveno. Nije iskoristio tu šansu, verovatno pod pritiskom Viktora Orbana. Oni pokušavaju da opstruiraju promenu sistema, verovatno da bi sprečili da se rasvetle krivična dela, prevare teške milijarde evra i pronevere“
Čudno je, kaže, videti da sada pravnu državu kao brane upravo one marionete koje su je urušavale 16 godina. Ali im to, tvrdi, neće proći.
„Imamo nezabeleženu većinu, veću od dvotrećinske, možemo da menjamo ustav“, zaključuje Mađar. „Mađari su, dakle, glasali za to da napravimo tabula razu. Potrebni su nam novi ljudi i nova pravila, ponovo su nam potrebni mehanizmi kontrole i ravnoteže vlasti“.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Zašto je rat protiv Irana do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj? O tome za novi broj „Vremena“ piše Boško Jakšić


Ugledni zapadni reporteri Tim Džuda i Mihael Martens navode da je priča o bogatim strancima koji snajperima „love“ civile u Sarajevu senzacionalistička i da počiva na tvrdnjama neozbiljnih izvora


Komisija UN je u svom izveštaju navela da su palestinska deca tokom rata bila namerno gađana i ubijana, uključujući i period nakon što je u oktobru 2025. stupilo na snagu primirje


Zašto je plan reforme penzionog sistema podelio Nemačku


Poljski predsednik Karol Navrocki oduzeo je Volodimiru Zelenskom Orden belog orla, što je izazvalo oštru reakciju Kijeva i otvorilo najdublju krizu u odnosima dve zemlje od početka rata u Ukrajini
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve