

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




U pitanju je prvi bezbednosni paket Pentagona za Ukrajinu od decembra, kada je Pentagon priznao da nema sredstava za popunu
Pentagon će Ukrajini dati oko 300 miliona dolara u oružju nakon što je pronašao neke uštede u svojim ugovorima, rekli su 12. mart visoki zvaničnici odbrane, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
To je prvi najavljeni bezbednosni paket Pentagona za Ukrajinu od decembra, kada je Pentagon priznao da nema sredstava za popunu.
Tek poslednjih dana zvaničnici su javno priznali da nisu samo ostali bez sredstava za popunu oružja, već da je prekoračeno 10 milijardi dolara.
Sredstva za popunu su omogućila Pentagonu da povuče postojeću municiju, sisteme protivvazdušne odbrane i drugo oružje iz svojih rezervnih zaliha, da ih pošalje u Ukrajinu, a zatim sklopi ugovore za zamenu tog oružja.
Najava pomoći dolazi u trenutku kada su poljski lideri u Vašingtonu izvršili pritisak na SAD kada je reč o obezbeđivanju sredstava za Ukrajinu u kritičnom trenutku rata.
Poljski predsednik Andžej Duda sastao se 12. marta sa liderima demokrata i republikanaca u Predstavničkom domu i Senatu i trebalo je da se sastane sa predsednikom Džoom Bajdenom kasnije tokom dana.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je u više navrata molio Kongres za pomoć, ali republikansko rukovodstvo Predstavničkog doma nije bilo spremno da pitanje pomoći Ukrajini da na glasanje rekavši da svaka pomoć prvo mora da odgovori na potrebe bezbednosti granica SAD-a.
Visoki zvaničnici odbrane rekli su da je Pentagon uspeo da ostvari uštedu od oko 300 miliona dolara u ranijim ugovorima sa Ukrajinom i, s obzirom na situaciju na bojnom polju, odlučio je da iskoristi tu uštedu da nastavi i pošalje više oružja.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve