img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Katastrofalni zemljotres u Iranu

Pakao na zemlji

30. decembar 2003, 01:50 Davor Konjikušić
Copied

Na nekoliko sajtova svetskih medijskih magnata stoje vapaji Iranaca za pomoć. U jednom od njih Ali iz Zahedana kaže: "Molim vas, pomozite nam. Ne dozvolite da ostanemo živi zakopani. Ukoliko je ovaj zemljotres došao iz pakla, onda je pakao strašna stvar"

GRAD UŽASA: Gotovo srušeni Bam,

Prtljažnici automobila iz kojih vire delovi tela poginulih, žene koje po ulicama plaču pored mrtve dece, hiljade ljudi koji noći provode ispred srušenih kuća, muževi koji ljube svoje mrtve supruge, deca koja plaču na gradskim trgovima, prizori su koji su na malim ekranima zamenili slike mira i blagostanja, neposredno posle Božića koji je prošle nedelje slavio ceo razvijeni svet. Slike iz zemljotresom razrušenog Irana, u kome je stradalo više od 25.000 ljudi, verovatno su najšokantniji prizori ove godine.

Zemljotres jačine 6,3 stepena Rihterove skale pogodio je prošlog petka u pet časova i 58 minuta ujutro iranski grad Bam. Međutim, američka geološka služba izmerila je drugačije podatke i tvrdi da je reč o zemljotresu jačine 6,7 stepeni. Epicentar zemljotresa bio je hiljadu kilometara jugoistočno od glavnog grada Teherana, u provinciji Kerman. Osamdeset odsto građevina u Bamu je srušeno.“Zemljotres se dogodio dok je većina ljudi još spavala, zbog čega strahujemo da će broj nastradalih biti veliki“, izjavio je Košru, jedan od predstavnika provincije Kerman u parlamentu. Svima je takođe jasno da iranske zgrade pravljene od običnih cigala i raznog šuta ne mogu da izdrže zemljotres ove jačine, iako u ovoj regiji tlo često podrhtava.

…žrtve,…

HITNA POMOĆ: U drevnom gradu Bamu, koji se nalazi na nekadašnjem putu svile, uništena je i tvrđava Arg e Bam, čiji su pojedini delovi stariji od 2000. godina. Očevici, svi pod vidnim stresom, govore kako stotine izvučenih leševa leži ispred srušenih zgrada, dok su ulice zakrčene spasilačkim ekipama i ljudima koji pokušavaju da se evakuišu iz grada i onima koji traže svoje bližnje.

Stanje se toliko pogoršava da više pitanje nije kako izvući mrtve, nego kako spasiti preživele i izvući žive ispod ruševina. Temperature u Iranu su trenutno veoma niske, a preživeli nemaju nikakve zalihe hrane, odeće, pa čak ni vode. Vodeći svetski lideri, uključujući i američkog predsednika Buša koji je Iran nazivao „delom osovine zla“, odlučili su da pošalju hitnu pomoć koja treba da dođe iz kuvajtskih vojnih baza. Irancima su hitno potrebni detektori za pronalaženje živih, ventilatori, mobilni rendgen aparati, medicinska pomoć i psi tragači.

i pokušaj spasavanja preživelih

UMIRU I PREŽIVELI: Na nekoliko sajtova svetskih medijskih magnata stoje vapaji Iranaca za pomoć. U jednom od njih Ali iz Zahedana kaže: „Molim vas, pomozite nam. Ne dozvolite da ostanemo živi zakopani. Ukoliko je ovaj zemljotres došao iz pakla, onda je pakao strašna stvar. Žene, deca, starci i povređeni umiru u hladnim pustinjskim noćima i njima je potrebna pomoć. Samo mi nije jasno zašto je usred sveg tog jada ostao da stoji luksuzni zamak čiji je osnivač Hašemi, drugi čovek Islamske republike, dok je stara tvrđava sravnjena sa zemljom. Zašto?“ Malobrojni srećnici čije kuće nisu srušene spavaju takođe na otvorenom ili u svojim automobilima.

Iranske vlasti ponovo apeluju da im ne trebaju volonteri, već pomoć. Za sada je izvučeno 150 osoba, uključujući i jednu bebu mlađu od godinu dana. Oko pet hiljada ljudi već je spaljeno i zakopano u masovnoj grobnici. Oko četiri stotine eksperata pristiglo je u prošlu nedelju kako bi pomogli u spasavanju preživelih. Koliki su izgledi da nekoga spasu ne zna ni vođa britanskog tima spasilačkog tima Džon Holand.

Najjači zemljotresi od 1980. godine

10. oktobar 1980 – U zemljotresu jačine 7,5 stepeni Rihterove skale u Alžiru u gradu El Asnam poginulo je oko 3000 ljudi.

11. jun 1981 – U zemljotresu u Iranu jačine 6,8 stepeni po Rihteru, koji je potpuno razorio grad Golbaf, poginulo je 3000 ljudi.

19. septembar 1985 – Zemljotres jačine 8 stepeni Rihterove skale
potresao je Meksiko Siti kada je poginulo više od 6000 ljudi, a povređeno više od 12.000.

7. decembar 1988 – U Jermeniji je poginulo 25.000 ljudi u zemljotresu jačine 6,7 stepeni po Rihteru.

21. jun 1990 – U jednom od najrazornijih zemljotresa koji su ikada pogodili Iran, jačine 7,7 stepeni Rihterove skale, poginulo je 40.000 ljudi, a pola miliona je ostalo bez svojih domova.

30. septembar 1993 – U zemljotresu jačine 6,4 stepena po Rihteru, koji je zadesio zapadnu Indiju, više od 30 sela je razoreno a život je izgubilo 22.000 ljudi.

17. januar 1995 – Zemljotres jačine 7,2 stepena po Rihterovoj skali odneo je 6500 ljudskih života u Japanu.

4. februar 1998 – U Avganistanu u zemljotresu jačine 6,4 stepena po Rihteru poginulo je 4500 ljudi.

30. maj 1998 – U razornom zemljotresu u Avganistanu od 7,1 stepen po Rihteru razoreno je više od 50 sela, poginulo je preko 5000 ljudi.

17. avgust 1999 – U zemljotresu jačine 7,4 stepena u zapadnim delovima Turske poginulo je više od 17.000 ljudi.

13. januar i 13. februar 2001 – U periodu od mesec dana dva jaka zemljotresa (7,6 i 6,6 stepeni Rihterove skale) pogodila su Salvador. Ukupno je poginulo 1142 ljudi, a 2000 se i dalje vode kao nestali.

26. januar 2001 – U zapadnom delu Gudžarata (Indija) zemljotres jačine 7,9 stepeni Rihterove skale odneo je više od 20.000 života.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski MOL

Gasno poslovanje

11.mart 2026. N. M.

INA ponovo izgubila spor sa MOL-om: Hrvatska treba da isplati 236 miliona dolara

Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure