

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Nakon možda najmasovnijeg raketnog napada na Ukrajinu od početka rata stižu osude iz zapadnih prestonica i izjave bodrenja i podrške upućene Kijevu
Rusija je na ciljeve u Ukrajini tokom noći na petak lansirala oko 110 projektila i dronova, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. Ubijeno je najmanje 18, a povređeno preko 100 ljudi, javljaju lokalni mediji. Žrtva je bilo u Djepru, Harkovu, Zaporožju, Odesi i Kijevu.
Većina projektila i dronova oborena je tokom 18-časovnog napada, rekao je Zelenski, a ruske oružane snage su navodno koristile sve vrste oružja u iz svog arsenala“, uključujući balističke i krstareće rakete, prenosi Glas Amerike.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj osudio je rusko bombardovanje ukrajinskih gradova 29. decembra i optužio Moskvu da namerno gađa civilne objekte, izveštva RSE.
„Rusija je preko noći pokrenula jedan od najvećih napada od potpune invazije na Ukrajinu, na gradove i stanovništvo“, objavio je Borelj ranije na platformi X. Objsnio je da je to „bio još jedan kukavički i neselektivni napad na škole, metro stanicu i bolnicu, što je rezultiralo smrću najmanje 16 ljudi i nekoliko ranjenih. EU ostaje uz Ukrajinu dokle god je potrebno“.
Francusko ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da „Rusija nastavlja svoju strategiju terora sa ciljem da uništi ukrajinsku civilnu infrastrukturu kako bi potkopala otpor ukrajinskog stanovništva“.
U sličnom tonu je regovao i britanski premijer Riši Sunak: „Ti obimni napadi na ukrajinske gradove pokazuju da Putin ne preza ni od čega da bi ostvario svoj cilj, a to je da izbriše demokratiju i slobodu“, napisao je na X. Ali mu, nastavlja, „neće dozvoliti da pobedi“
Moskva je saoštila da je između 23. i 29. decembra pokreenula „50 grupnih i jedan masivni napad“.
Prema zapadnim obaveštajnim podacima od početka rta ubijeno je ili toliko teško ranjeno da ne može da se vrati u borbu preko 300.000 ruskih vojnika, kaže nemački general Kristijan Frojding.
J.H./VOA/RSE/Spiegel


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve