Nuklearno naoružanje
Kraj sporazuma o nuklearnom naoružanju: Šta dalje?
Istekom sporazuma Novi START više neće biti ograničenja preko određenog broja strateških nuklearnih arsenala dve najveće nuklearne sile

Nakon možda najmasovnijeg raketnog napada na Ukrajinu od početka rata stižu osude iz zapadnih prestonica i izjave bodrenja i podrške upućene Kijevu
Rusija je na ciljeve u Ukrajini tokom noći na petak lansirala oko 110 projektila i dronova, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. Ubijeno je najmanje 18, a povređeno preko 100 ljudi, javljaju lokalni mediji. Žrtva je bilo u Djepru, Harkovu, Zaporožju, Odesi i Kijevu.
Većina projektila i dronova oborena je tokom 18-časovnog napada, rekao je Zelenski, a ruske oružane snage su navodno koristile sve vrste oružja u iz svog arsenala“, uključujući balističke i krstareće rakete, prenosi Glas Amerike.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj osudio je rusko bombardovanje ukrajinskih gradova 29. decembra i optužio Moskvu da namerno gađa civilne objekte, izveštva RSE.
„Rusija je preko noći pokrenula jedan od najvećih napada od potpune invazije na Ukrajinu, na gradove i stanovništvo“, objavio je Borelj ranije na platformi X. Objsnio je da je to „bio još jedan kukavički i neselektivni napad na škole, metro stanicu i bolnicu, što je rezultiralo smrću najmanje 16 ljudi i nekoliko ranjenih. EU ostaje uz Ukrajinu dokle god je potrebno“.
Francusko ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da „Rusija nastavlja svoju strategiju terora sa ciljem da uništi ukrajinsku civilnu infrastrukturu kako bi potkopala otpor ukrajinskog stanovništva“.
U sličnom tonu je regovao i britanski premijer Riši Sunak: „Ti obimni napadi na ukrajinske gradove pokazuju da Putin ne preza ni od čega da bi ostvario svoj cilj, a to je da izbriše demokratiju i slobodu“, napisao je na X. Ali mu, nastavlja, „neće dozvoliti da pobedi“
Moskva je saoštila da je između 23. i 29. decembra pokreenula „50 grupnih i jedan masivni napad“.
Prema zapadnim obaveštajnim podacima od početka rta ubijeno je ili toliko teško ranjeno da ne može da se vrati u borbu preko 300.000 ruskih vojnika, kaže nemački general Kristijan Frojding.
J.H./VOA/RSE/Spiegel
Istekom sporazuma Novi START više neće biti ograničenja preko određenog broja strateških nuklearnih arsenala dve najveće nuklearne sile

Springstin je napisao Streets of Minneapolis 24. januara. Tog dana je na TV Nova S emitovan film Presedan o policijskoj brutalnosti koja se dogodila u Valjevu 14. avgusta prošle godine. Mineapolis je lako zameniti sa “Valjevo, čujem ti glas…”, ili, još strašnije “Novi Sade, čujem ti glas dok pevaš kroz krvavu maglu…”

Dok državna administracija pravi oštar zaokret i ublažava retoriku oko ubistava dvoje građana u Minesoti, u američkom društvu traje tiha borba između principa humanosti i sprovođenja imigracionih zakona, jer iza svakog hapšenja onih koji nemaju dozvolu boravka ostaju razorene porodice, razbijene zajednice i krhotine američkog sna

Kina ulazi u godinu Vatrenog konja – prvi put posle šezdeset godina kada je u godini istog imena započela katastrofalna Kulturna revolucija. Vatreni konj se tada oteo kontroli rušeći sve pred sobom i ostavljajući milione žrtava iza sebe. Da li će Si Đinping pritegnuti uzde
Osumnjičeni Italijan se navodno hvalio pred drugima da je između 1992. i 1995. godine išao „u lov na ljude“ u Sarajevu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve