img
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gruzija

Optužbe za „državni udar“: Kako se gruzijski režim bori protiv svoje „obojene revolucije“

07. oktobar 2025, 14:46 B. B.
Policija koristi vodeni top da blokira demonstrante tokom opozicionog skupa u centru Tbilisija, u Gruziji Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Protesti u Gruziji
Copied

Gruzijska služba bezbednosti navodno je pronašla oružje namenjeno za sprovođenje „državnog udara“. Premijer i predsednik Gruzije poručili su da „novi Majdan“ neće proći

Petorica gruzijskih opozicionih političara optužena je „zbog pozivanja na nasilno svrgavanje vlasti i pokušaja državnog udara“, nakon što su tokom vikenda u Tbilisiju prozapadni protesti kulminirali sukobima između policije i demonstranata.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije saopštilo je da je ukupno 13 ljudi uhapšeno.

Desetine hiljada antivladinih demonstranata okupilo se na Trgu slobode u Tbilisiju u subotu, 4. oktobra kada su u Gruziji održavani lokalni izbori.

Neki opozicioni lideri su obećali „mirnu revoluciju“ umesto izbora koje su najveći opozicioni blokovi bojkotovali, izvestila je Al Džazira.

Međutim, manja grupa demonstranata pokušala je da uđe u predsedničku palatu nekoliko minuta pre zatvaranja biračkih mesta. Policija je odbila demonstrante upotrebom gasa i vodenih topova.

Optužnice za pokušaj nasilnog rušenja ustavnog poretka

Optužnice protiv protiv petorice opozicionara podrazumevaju maksimalnu zatvorsku kaznu od devet godina.

Optužbe su podignute protiv svetski poznatog operskog pevača i opozicionog aktiviste Pate Burčuladzea, Murtaza Zodelave, Iraklija Nadiradzea, Pate Mandžgaladzea i Laše Beridzea, piše Raša tudej.

Oni se terete za organizovanje i sprovođenje nasilja, pokušaj zauzimanja objekta od strateškog i posebnog značaja, kao i nasilno menjanje ustavnog poretka Gruzije i pozivanje na rušenje državne vlasti.

Na dan glasanja oni su pozvali demonstrante da se sa trga Slobode u Tbilisiju upute ka predsedničkoj rezidenciji. Demonstranti su zatim probili ogradu i gađali policiju kamenjem, a policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima.

Pristalice opozicije sa gruzijskim nacionalnim i zastavama EU na protestu u centru Tbilisija
Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Protesti u Gruziji
Matrica represije kao i u Srbiji

Opozicija se u Gruziji susreće sa istom matricom represije vlasti kao i opozicija u Srbiji. Pored toga što su optuženi da su pokušali državni udar, opozicioni prvaci u Gruziji se, kao i u Srbiji, nazivaju „stranim agentima“, a pojam takozvane „obojene revolucije“ gruzijski režim upotrebljava sa istom lakoćom kao i Aleksandar Vučić.

Kao i Vučić, i gruzijski vlastelini vole da „začine“ priču o pripremanju „obojene revoluciju“ navodnim angažmanom drugih zemalja koje po svaku cenu žele da naude Gruziji.

Za razliku od Srbije, na koju se ustremio „zli Zapad“, u agendi gruzijskih vlasti za širenje nacionalne paranoje centralno mesto zauzima Ukrajina.

Tako je dan nakon izbora i demonstracija gruzijska Služba državne bezbednosti (SDB) slavodobitno objavila da je zaplenila veliku količinu oružja, municije i eksploziva koji su „bili namenjeni za izvođenje diverzije 4. oktobra koji je u zemlji bio izborni dan“.

„Oružje nabavljeno po nalogu osobe iz Gruzije koja deluje u okviru jedne ukrajinske vojne jedinice“, izjavio prvi zamenik SDB-a Laša Magradze.

Peti pokušaj „Majdana“

Narativ o „obojenoj revoluciji“ prigrlio je i premijer Gruzije Irakli Kobahidze koji je incidente ispred predsedničke rezidencije nazvao krivičnim delom i rekao da će odgovorni biti procesuirani.

On je naglasio da će osujetiti „revolucionarne ciljeve onih koji pozivaju na proteste“, uz ocenu da su ciljevi opozicije osuđeni na neuspeh.

Kobahidze je izjavio i da su članovi opozicione stranke bivšeg predsednika Mihaila Sakašvilija, Ujedinjeni nacionalni pokret, „pokušali da po peti put organizuju ‘Majdan’ u Gruziji“.

Da ne bude sumnje u to odakle „obojena revolucija“ crpi snagu pobrinuo se i predsednik Gruzije Mihail Kavelašvili koji je izjavio da su „strane službe učestvovale“ u organizaciji protesta.

Javio se i najveći inostrani saveznik „Gruzijskog sna“. Leonid Slucki, predsednik Odbora za spoljne poslove ruske Državne dume i bliski saveznik Vladimira Putina, pozdravio je pobedu „Gruzijskog sna“ kao „inspirativan trijumf“.

Slucki je o istom trošku optužio i Evropsku i baltičke države za „mešanje u unutrašnje poslove“ Gruzije, prenela je Al Džazira.

Pristalice opozicije sa gruzijskim nacionalnim zastavama u centru Tbilisija
Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Protesti u Gruziji
Vlast želi da zabrani opozicione partije

Izbori su održani u 64 opštine, a prema podacima Centralne izborne komisije, nakon prebrojanih 100 odsto glasova, vladajuća stranka „Gruzijski san“ pobedila je u svim opštinama.

Centralna izborna komisija saopštila je da je „Gruzijski san“ obezbedio većinu u opštinskim većima u svakoj opštini na subotnjim izborima i da su njegovi kandidati ostvarili ubedljive pobede u trkama za gradonačelnike u svim gradovima.

Obično nezanimljivi lokalni izbori dobili su na značaju nakon višemesečnih racija u nezavisnim medijima, ograničenja rada organizacija civilnog društva i zatvaranja desetina protivnika i aktivista. Grupe za ljudska prava kažu da je oko 60 ljudi, među kojima su ključne opozicione ličnosti, novinari i aktivisti, zatvoreno tokom prošle godine.

„Gruzijski san“ je obećao da će zabraniti sve glavne opozicione stranke.

Protesti potresaju Gruziju više od godinu dana, a pristalice opozicije optužuju vladajuću stranku „Gruzijski san“ za autoritarnost i pokušaj da zemlju, nekada jednu od najprozapadnijih naslednica Sovjetskog Saveza, vrate Rusiji.

„Gruzijski san“, međutim, kaže da nije proruski orijentisan, da želi da se pridruži EU, ali i istovremeno održi mir sa Moskvom i očuva ono što naziva „tradicionalnim pravoslavnim hrišćanskim vrednostima Gruzije“. Takva dihotomija u spoljnoj politici u Evropi svojevrsna je još samo režimu Aleksandra Vučića.

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Opozicija Izbori Gruzija Državna represija Obojena revolucija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Zima, sneg

Zahlađenje

22.septembar 2026. I.M.

Prvi sneg pao na Goliji: Pahulje u septembru

Meštani golijskih sela kažu da su navikli na duge i hladne zime, ali ih sneg u septembru ipak iznenađuje

Nemačka

22.septembar 2026. M.L.J.

Državljanin Srbije poginuo na Oktoberfestu u Minhenu

Radnik obezbeđenja iz Srbije poginuo je na Oktoberfestu u Minhenu, piše nemački "Bild"

Tramp, mediji

Mediji u SAD

22.septembar 2026. I.M.

CNN, Politiko i MSNOW tuže Trampa zbog napada na slobodu medija

Medijske kuće traže hitnu sudsku zaštitu nakon odluke administracije da im uskrati pristup Beloj kući

Donald Tramp

Mediji

21.septembar 2026. B. B.

Velike američke televizije bojkotuju Trampove nastupe

Bojkot je reakcija na odluku Donalda Trampa da zabrani ulazak CNN-u i drugim medijima u Belu kuću

Vojnici Južne Koreje na granici sa Severnom Korejom

Eksplozija

21.septembar 2026. B. B.

Eksplozija u demilitarizovanoj zoni Koreje, trojica povređenih

Eksplozija u zapadnom delu demilitarizovane zone između Severne i Južne Koreje se dogodila tokom redovnih vojnih aktivnosti

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure