
Crna Gora
Noževi, protesti, hapšenja: Crna Gora uvodi vize za Turke
Nakon što je u Crnoj Gori privedeno 45 turskih državljana zbog nekoliko incidenata u kojima je bilo nasilja, vlasti Crne Gore uvele su vize za Turke

Gruzijska služba bezbednosti navodno je pronašla oružje namenjeno za sprovođenje „državnog udara“. Premijer i predsednik Gruzije poručili su da „novi Majdan“ neće proći
Petorica gruzijskih opozicionih političara optužena je „zbog pozivanja na nasilno svrgavanje vlasti i pokušaja državnog udara“, nakon što su tokom vikenda u Tbilisiju prozapadni protesti kulminirali sukobima između policije i demonstranata.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije saopštilo je da je ukupno 13 ljudi uhapšeno.
Desetine hiljada antivladinih demonstranata okupilo se na Trgu slobode u Tbilisiju u subotu, 4. oktobra kada su u Gruziji održavani lokalni izbori.
Neki opozicioni lideri su obećali „mirnu revoluciju“ umesto izbora koje su najveći opozicioni blokovi bojkotovali, izvestila je Al Džazira.
Međutim, manja grupa demonstranata pokušala je da uđe u predsedničku palatu nekoliko minuta pre zatvaranja biračkih mesta. Policija je odbila demonstrante upotrebom gasa i vodenih topova.
Optužnice protiv protiv petorice opozicionara podrazumevaju maksimalnu zatvorsku kaznu od devet godina.
Optužbe su podignute protiv svetski poznatog operskog pevača i opozicionog aktiviste Pate Burčuladzea, Murtaza Zodelave, Iraklija Nadiradzea, Pate Mandžgaladzea i Laše Beridzea, piše Raša tudej.
Oni se terete za organizovanje i sprovođenje nasilja, pokušaj zauzimanja objekta od strateškog i posebnog značaja, kao i nasilno menjanje ustavnog poretka Gruzije i pozivanje na rušenje državne vlasti.
Na dan glasanja oni su pozvali demonstrante da se sa trga Slobode u Tbilisiju upute ka predsedničkoj rezidenciji. Demonstranti su zatim probili ogradu i gađali policiju kamenjem, a policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima.

Opozicija se u Gruziji susreće sa istom matricom represije vlasti kao i opozicija u Srbiji. Pored toga što su optuženi da su pokušali državni udar, opozicioni prvaci u Gruziji se, kao i u Srbiji, nazivaju „stranim agentima“, a pojam takozvane „obojene revolucije“ gruzijski režim upotrebljava sa istom lakoćom kao i Aleksandar Vučić.
Kao i Vučić, i gruzijski vlastelini vole da „začine“ priču o pripremanju „obojene revoluciju“ navodnim angažmanom drugih zemalja koje po svaku cenu žele da naude Gruziji.
Za razliku od Srbije, na koju se ustremio „zli Zapad“, u agendi gruzijskih vlasti za širenje nacionalne paranoje centralno mesto zauzima Ukrajina.
Tako je dan nakon izbora i demonstracija gruzijska Služba državne bezbednosti (SDB) slavodobitno objavila da je zaplenila veliku količinu oružja, municije i eksploziva koji su „bili namenjeni za izvođenje diverzije 4. oktobra koji je u zemlji bio izborni dan“.
„Oružje nabavljeno po nalogu osobe iz Gruzije koja deluje u okviru jedne ukrajinske vojne jedinice“, izjavio prvi zamenik SDB-a Laša Magradze.
Narativ o „obojenoj revoluciji“ prigrlio je i premijer Gruzije Irakli Kobahidze koji je incidente ispred predsedničke rezidencije nazvao krivičnim delom i rekao da će odgovorni biti procesuirani.
On je naglasio da će osujetiti „revolucionarne ciljeve onih koji pozivaju na proteste“, uz ocenu da su ciljevi opozicije osuđeni na neuspeh.
Kobahidze je izjavio i da su članovi opozicione stranke bivšeg predsednika Mihaila Sakašvilija, Ujedinjeni nacionalni pokret, „pokušali da po peti put organizuju ‘Majdan’ u Gruziji“.
Da ne bude sumnje u to odakle „obojena revolucija“ crpi snagu pobrinuo se i predsednik Gruzije Mihail Kavelašvili koji je izjavio da su „strane službe učestvovale“ u organizaciji protesta.
Javio se i najveći inostrani saveznik „Gruzijskog sna“. Leonid Slucki, predsednik Odbora za spoljne poslove ruske Državne dume i bliski saveznik Vladimira Putina, pozdravio je pobedu „Gruzijskog sna“ kao „inspirativan trijumf“.
Slucki je o istom trošku optužio i Evropsku i baltičke države za „mešanje u unutrašnje poslove“ Gruzije, prenela je Al Džazira.

Izbori su održani u 64 opštine, a prema podacima Centralne izborne komisije, nakon prebrojanih 100 odsto glasova, vladajuća stranka „Gruzijski san“ pobedila je u svim opštinama.
Centralna izborna komisija saopštila je da je „Gruzijski san“ obezbedio većinu u opštinskim većima u svakoj opštini na subotnjim izborima i da su njegovi kandidati ostvarili ubedljive pobede u trkama za gradonačelnike u svim gradovima.
Obično nezanimljivi lokalni izbori dobili su na značaju nakon višemesečnih racija u nezavisnim medijima, ograničenja rada organizacija civilnog društva i zatvaranja desetina protivnika i aktivista. Grupe za ljudska prava kažu da je oko 60 ljudi, među kojima su ključne opozicione ličnosti, novinari i aktivisti, zatvoreno tokom prošle godine.
„Gruzijski san“ je obećao da će zabraniti sve glavne opozicione stranke.
Protesti potresaju Gruziju više od godinu dana, a pristalice opozicije optužuju vladajuću stranku „Gruzijski san“ za autoritarnost i pokušaj da zemlju, nekada jednu od najprozapadnijih naslednica Sovjetskog Saveza, vrate Rusiji.
„Gruzijski san“, međutim, kaže da nije proruski orijentisan, da želi da se pridruži EU, ali i istovremeno održi mir sa Moskvom i očuva ono što naziva „tradicionalnim pravoslavnim hrišćanskim vrednostima Gruzije“. Takva dihotomija u spoljnoj politici u Evropi svojevrsna je još samo režimu Aleksandra Vučića.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Nakon što je u Crnoj Gori privedeno 45 turskih državljana zbog nekoliko incidenata u kojima je bilo nasilja, vlasti Crne Gore uvele su vize za Turke

Izbori na kojima je ubedljivo pobedila stranka argentinskog predesnika Havijera Mileija bili su prvi test njegove popularnosti otkako je stupio na dužnost 2023. godine, obećavajući da će smanjiti državnu potrošnju „motornom testerom“

Nedelju dana nakon spektakularne pljačke u galeriji Apolon u pariskom Luvru, francuska policija u subotu je uhapsila dve osumnjičene osobe. Istraga se ubrzava, dok se za preostala dva člana bande i dalje intenzivno traga
Bivši levičarski premijer Grčke Aleksis Cipras najavio je povratak na političku scenu i osnivanje nove partije. Nužno je „preuređenje progresivne opozicije, koja danas ne ispunjava svoju društvenu ulogu“, govori nekadašnji bauk evropskog kapitalizma

Nakon konferencije u okviru Berlinskog procesa nemački kancelar Fridrih Merc rekao je da podržava put zemalja Zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji. Ali popusta za nužne reforme neće biti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve