Gruzijska služba bezbednosti navodno je pronašla oružje namenjeno za sprovođenje „državnog udara“. Premijer i predsednik Gruzije poručili su da „novi Majdan“ neće proći
Petorica gruzijskih opozicionih političara optužena je „zbog pozivanja na nasilno svrgavanje vlasti i pokušaja državnog udara“, nakon što su tokom vikenda u Tbilisiju prozapadni protesti kulminirali sukobima između policije i demonstranata.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije saopštilo je da je ukupno 13 ljudi uhapšeno.
Desetine hiljada antivladinih demonstranata okupilo se na Trgu slobode u Tbilisiju u subotu, 4. oktobra kada su u Gruziji održavani lokalni izbori.
Neki opozicioni lideri su obećali „mirnu revoluciju“ umesto izbora koje su najveći opozicioni blokovi bojkotovali, izvestila je Al Džazira.
Međutim, manja grupa demonstranata pokušala je da uđe u predsedničku palatu nekoliko minuta pre zatvaranja biračkih mesta. Policija je odbila demonstrante upotrebom gasa i vodenih topova.
Optužnice za pokušaj nasilnog rušenja ustavnog poretka
Optužnice protiv protiv petorice opozicionara podrazumevaju maksimalnu zatvorsku kaznu od devet godina.
Optužbe su podignute protiv svetski poznatog operskog pevača i opozicionog aktiviste Pate Burčuladzea, Murtaza Zodelave, Iraklija Nadiradzea, Pate Mandžgaladzea i Laše Beridzea, piše Raša tudej.
Oni se terete za organizovanje i sprovođenje nasilja, pokušaj zauzimanja objekta od strateškog i posebnog značaja, kao i nasilno menjanje ustavnog poretka Gruzije i pozivanje na rušenje državne vlasti.
Na dan glasanja oni su pozvali demonstrante da se sa trga Slobode u Tbilisiju upute ka predsedničkoj rezidenciji. Demonstranti su zatim probili ogradu i gađali policiju kamenjem, a policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima.
Foto: AP Photo/Zurab TsertsvadzeProtesti u Gruziji
Matrica represije kao i u Srbiji
Opozicija se u Gruziji susreće sa istom matricom represije vlasti kao i opozicija u Srbiji. Pored toga što su optuženi da su pokušali državni udar, opozicioni prvaci u Gruziji se, kao i u Srbiji, nazivaju „stranim agentima“, a pojam takozvane „obojene revolucije“ gruzijski režim upotrebljava sa istom lakoćom kao i Aleksandar Vučić.
Kao i Vučić, i gruzijski vlastelini vole da „začine“ priču o pripremanju „obojene revoluciju“ navodnim angažmanom drugih zemalja koje po svaku cenu žele da naude Gruziji.
Za razliku od Srbije, na koju se ustremio „zli Zapad“, u agendi gruzijskih vlasti za širenje nacionalne paranoje centralno mesto zauzima Ukrajina.
Tako je dan nakon izbora i demonstracija gruzijska Služba državne bezbednosti (SDB) slavodobitno objavila da je zaplenila veliku količinu oružja, municije i eksploziva koji su „bili namenjeni za izvođenje diverzije 4. oktobra koji je u zemlji bio izborni dan“.
„Oružje nabavljeno po nalogu osobe iz Gruzije koja deluje u okviru jedne ukrajinske vojne jedinice“, izjavio prvi zamenik SDB-a Laša Magradze.
Peti pokušaj „Majdana“
Narativ o „obojenoj revoluciji“ prigrlio je i premijer Gruzije Irakli Kobahidze koji je incidente ispred predsedničke rezidencije nazvao krivičnim delom i rekao da će odgovorni biti procesuirani.
On je naglasio da će osujetiti „revolucionarne ciljeve onih koji pozivaju na proteste“, uz ocenu da su ciljevi opozicije osuđeni na neuspeh.
Kobahidze je izjavio i da su članovi opozicione stranke bivšeg predsednika Mihaila Sakašvilija, Ujedinjeni nacionalni pokret, „pokušali da po peti put organizuju ‘Majdan’ u Gruziji“.
Da ne bude sumnje u to odakle „obojena revolucija“ crpi snagu pobrinuo se i predsednik Gruzije Mihail Kavelašvili koji je izjavio da su „strane službe učestvovale“ u organizaciji protesta.
Javio se i najveći inostrani saveznik „Gruzijskog sna“. Leonid Slucki, predsednik Odbora za spoljne poslove ruske Državne dume i bliski saveznik Vladimira Putina, pozdravio je pobedu „Gruzijskog sna“ kao „inspirativan trijumf“.
Slucki je o istom trošku optužio i Evropsku i baltičke države za „mešanje u unutrašnje poslove“ Gruzije, prenela je Al Džazira.
Foto: AP Photo/Zurab TsertsvadzeProtesti u Gruziji
Vlast želi da zabrani opozicione partije
Izbori su održani u 64 opštine, a prema podacima Centralne izborne komisije, nakon prebrojanih 100 odsto glasova, vladajuća stranka „Gruzijski san“ pobedila je u svim opštinama.
Centralna izborna komisija saopštila je da je „Gruzijski san“ obezbedio većinu u opštinskim većima u svakoj opštini na subotnjim izborima i da su njegovi kandidati ostvarili ubedljive pobede u trkama za gradonačelnike u svim gradovima.
Obično nezanimljivi lokalni izbori dobili su na značaju nakon višemesečnih racija u nezavisnim medijima, ograničenja rada organizacija civilnog društva i zatvaranja desetina protivnika i aktivista. Grupe za ljudska prava kažu da je oko 60 ljudi, među kojima su ključne opozicione ličnosti, novinari i aktivisti, zatvoreno tokom prošle godine.
„Gruzijski san“ je obećao da će zabraniti sve glavne opozicione stranke.
Protesti potresaju Gruziju više od godinu dana, a pristalice opozicije optužuju vladajuću stranku „Gruzijski san“ za autoritarnost i pokušaj da zemlju, nekada jednu od najprozapadnijih naslednica Sovjetskog Saveza, vrate Rusiji.
„Gruzijski san“, međutim, kaže da nije proruski orijentisan, da želi da se pridruži EU, ali i istovremeno održi mir sa Moskvom i očuva ono što naziva „tradicionalnim pravoslavnim hrišćanskim vrednostima Gruzije“. Takva dihotomija u spoljnoj politici u Evropi svojevrsna je još samo režimu Aleksandra Vučića.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dve godine nakon početka izraelske ofanzive, Hamas je izgubio većinu svojih komandanata i hiljade boraca, ali grupa i dalje funkcioniše kao decentralizovana gerilska mreža. Uprkos izraelskoj nadmoći, Hamas zadržava sposobnost da sprovodi napade i regrutuje nove članove, dok Gaza ostaje razorena i bez stabilne civilne uprave
Dve godine nakon napada Hamasa koji je potresao Izrael do temelja, Bliski istok izgleda potpuno drugačije. Hamas je vojno oslabio, ali ne i nestao. Izrael je vojno dominantan, ali politički izolovan i duboko podeljen iznutra. Dok region i dalje gori, rane iz Gaze i Izraela ne zarastaju
Izraelske vlasti deportovale su u ponedeljak (6. oktobar) 171 aktivista koji su prethodno zarobile jer su pokušali da uđu u Gazu i dostave humanitarnu pomoć. Među njima je i srpski student Ognjen Marković
Samo nekoliko sati nakon što je predstavio novu vladu, francuski premijer Sebastijan Lekorni podneo je ostavku predsedniku Emanuelu Makronu. Opozicija traži prevremene izbore, dok se zemlja suočava s budžetskom i političkom krizom.
Da li je pobednik parlamentarnih izbora u Češkoj Andrej Babiš baš tolika noćna mora za Evropsku uniju, kako ga mnogi mediji predstavljaju? Podršku za formiranje vlade svakako traži od evroskeptičnih, desničarskih partija
Već se nedeljama zna da režim neće dozvoliti još jedno „pumpanje“ sa tribina. Zato se nedeljama zna i da na utakmicu između Srbije i Albanije neće moći da uđe niko ko nije detaljno proveren. Kriterijum jeste bezbednost - ali politička
Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!