Američki predsednik Donald Tramp objavio je da su se Sjedinjene Američke Države i Iran dogovorili oko 15 glavnih tačaka sporazuma o prekidu rata. Teheran demantuje da je bilo bilo kakvih pregovora
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države i Iran tokom vikenda vodili „produktivne razgovore“ i da će odložiti vojne udare na iranska energetska i elektroenergetska postrojenja za pet dana.
Iran, s druge strane, negira da je bilo bilo kakvih razgovora.
Tramp je prethodno dao ultimatum Iranu da odblokira Ormunski moreuz do ponedeljka (23. marta) i rekao je da će u suprotnom do kraja dana napasti enegetska i elektroindustrijska postrojenja.
Tramp: Dogovor oko glavnih tačaka
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su se Sjedinjene Američke Države i Iran dogovorile oko 15 glavnih tačaka sporazuma o prekidu rata, ističući da je Iran pristao na to da u budućnosti ne poseduje nuklearno naoružanje.
Istakao je da obe strane žele da postignu dogovor, kao i da će doći do „veoma ozbiljnog oblika promene režima“ u Iranu, prenosi Blumberg.
„Možda mi pronađemo lidera, kao što smo to uradili u Venecueli“, rekao je Tramp.
On je ocenio da će cene u svetu „pasti poput kamena“ čim bude postignut sporazum.
„Ako se ovi razgovori nastave, okončaćemo konflikt. Ali hajde da vidimo kuda će nas ovo odvesti“, rekao je Tramp, navodeći da se razgovori vode u poslednja dva dana, kao i da su u njih uključeni američki specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner.
Prema Trampovim rečima, Teheran se obratio Vašingtonu da započne pregovore, nakon što su SAD najavile napade na energetsku infrastrukturu u Iranu.
„Oni su zvali, nisam ja zvao. Znam da oni žele dogovor, a i mi to želimo“, rekao je Tramp.
Američki predsednik je rekao da su SAD pripremale napade na nuklearne elektrane.
„Očekivali smo da uništimo njihovu najveću elektranu, zašto bi oni to želeli?“, rekao je on.
Istakao je da bilo koji dogovor sa Iranom mora da sadrži uslov da Iran odustane od posedovanja nuklearnog naoružanja.
„Neće imati nuklearno naoružanje… Sve to neće biti deo dogovora“, rekao je Tramp i dodao da će SAD možda zauzeti iranska nukelarna postrojenja.
Tramp je rekao i da sa iranske strane pregovara „vrhovna osoba“, ali da to nije Modžtaba Hamnei, i dodao da dogovor može dovesti do brzog otvaranja Ormuskog moreuza.
„Moreuz možda budemo zajednički kontrolisali ja i ko god da je ajatolah“, rekao je o
Moreuz možda budemo zajednički kontrolisali ja i ko god da je ajatolah“, rekao je o
Iran negira navode o dijalogu
Iran je negirao bilo kakav dijalog sa Vašingtonom, odbacujući tvrdnje predsednika Donalda Trampa kao pokušaj da se snize cene energije i kupi vreme za vojne planove, preneli su brojni iranski mediji bliski državi, pozivajući se na Ministarstvo spoljnih poslova, prenosi CNN:
Prema navodima agencije Mehr, postoje „inicijative“ regionalnih zemalja da se „smanje tenzije“.
Pad cena nafte
Nakon Trampove objave, cene nafte naglo su pale.
Cena Brent nafte pala je za više od sedam odsto na ispod 99 dolara po barelu, nakon što je ranije tokom dana dostigla 114 dolara. WTI, američki referentni standard, skliznuo je za osam odsto na 90 dolara po barelu, što je oko 10 dolara manje u odnosu na raniju cenu istog dana.
Pretnje zbog Ormonskog moreuza
Tramp je ranije zapretio da će napasti iranska elektroenergetska postrojenja do ponedeljka (23. mart) uveče ukoliko ta zemlja ne omogući ponovno otvaranje Ormunskog moreuza.
Do prošle nedelje, Tramp je govorio da nije zainteresovan za postizanje primirja sa Iranom.
„Možemo da vodimo dijalog, ali ne želim primirje“, rekao je u petak popodne.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Napad SAD i Izraela na Iran uspeo je ono što je retko kojem sukobu “pošlo za rukom” – ubijeni su brojni verski i politički lideri Teherana, dok civile više niko ne broji. Svetsko tržište nafte se raspalo, a zauvek je izbrisan decenijama građen osećaj sigurnosti u bogatim petro-monarhijama Zaliva. Izraelu nije svejedno jer iranske rakete i dronovi sve češće prolaze kroz njegovu protivvazduhoplovnu odbranu. Tramp se ponovo posvađao sa saveznicima iz NATO, koje je optužio za kukavičluk, a u par navrata je proglasio pobedu dok rakete i dronovi samoubice u rojevima lete u oba smera, u tri smene. I sve to za samo 23 dana rata! Nije malo
Južno od Johanesburga kuca industrijsko srce Južnoafričke Republike. Ovaj region je decenijama nosio ekonomiju zemlje i borio se protiv aparthejda. Danas su radinici ostavljeni na ulici birajući da li da se leče ili da jedu
Iako je Kvinsi Adams imao uticaja, Monro je taj koji je dao poslednji pečat načelu neintervencije, nemešanja u poslove zemalja na Zapadnoj hemisferi, kao i stavovima protiv kolonizacije i rekolonizacije, te uzimanju sudbine obe Amerike u ruke Amerikanaca
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!