img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poljska i Nemačka

Odšteta “teška” 1,3 biliona evra

14. septembar 2022, 21:22 Uroš Mitrović
Fotografije: AP Photo
Varnice među susedima: J. Kačinjski i nemački Bundestag
Copied

Više od osam decenija nakon početka Drugog svetskog rata, Poljska je odlučila da zvanično zatraži od Nemačke da joj plati ratnu odštetu. Nemci odmahuju glavom i smatraju da je to pitanje odavno rešeno. Varšava i Berlin u poslednje vreme sve češće se igraju gluvih telefona

Tačno na 83. godišnjicu od početka najmasovnijeg oružanog sukoba u istoriji čovečanstva, Jaroslav Kačinjski, lider vodeće poljske vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS), pozvao je Nemačku da isplati reparacije za štetu nanetu njegovoj zemlji tokom nacističke okupacije. Varšava procenjuje da šteta koju je za vreme Drugog svetskog rata Nemačka prouzrokovala u Poljskoj iznosi čak 6,2 biliona zlota (približno 1,3 biliona evra).

“Došli smo do iznosa koristeći najograničeniji i najkonzervativniji metod, tako da bi bilo moguće da ga povećamo”, rekao je Kačinjski, koji duže od decenije slovi za najuticajnijeg čoveka u poljskoj politici. On je izjavio da će proces dobijanja reparacija biti “dug i težak” i da Nemačka ne mora ovaj iznos da plati odjednom, već može da ga plaća decenijama. “To je iznos koji nemačka ekonomija može da podnese”, rekao je šef stranke Pravo i pravda.

Hiljadu i trista milijardi evra koje Varšava potražuje od Nemačke deluje kao ogroman iznos, ali posledice nemačke okupacije Poljske bile su stravične: šest miliona građana Poljske, uključujući tri miliona Jevreja, ubijeno je tokom Drugog svetskog rata, a i sama Varšava bila je sravnjena sa zemljom tokom ustanka iz oktobra 1944. godine, kada je u masovnim egzekucijama ubijeno preko 200.000 civila. Čak je i prinudni rad oko dva miliona Poljaka deportovanih u Nemačku uzet u obzir prilikom određivanja visine odštete. U formulisanju odštetnih zahteva učestvovalo je više desetina stručnjaka, među kojima su bili istoričari, ekonomisti, ali i stručnjaci za tržište nekretnina.

PROBLEMATIČNE I PROŠLOST I SADAŠNJOST: Međutim, nemačka vlada ne vidi nikakvo opravdanje za poljske reparacione zahteve, a kancelar Olaf Šolc kaže da je sve već regulisano međunarodnim pravnim aktima. “Kao i sve vlade pre mene, mogu da ukažem na to da je pitanje međunarodnopravno finalno rešeno”, rekao je ovaj socijaldemokratski političar. On je ponovio da se Poljska odrekla zahteva za odštetu već 1953. godine, ali i kasnije, više puta tokom narednih decenija. Varšava pak tvrdi da je deklaracija poljske vlade iz 1953. kojom se odriče reparacija bila neustavna i da je doneta pod pritiskom Sovjetskog Saveza.

Od dolaska populističke desničarske partije Pravo i pravda na vlast, odnosi Varšave i Berlina kontinuirano se pogoršavaju, uprkos tome što je Poljska peti najvažniji trgovinski partner Nemačke. Zahlađenje je dodatno dobilo na zamahu nakon “specijalne vojne operacije” Moskve u Ukrajini. Varšava smatra da je nemački odnos prema Rusiji previše popustljiv, i kritikuje Berlin zbog njegove zavisnosti od ruskog gasa i (pre)spore pomoći koju Nemačka pruža Kijevu u ratnim vremenima.

Varšava je u junu saopštila da je već pomogla Ukrajini oružjem i vojnim materijalom u vrednosti od 1,7 milijardi dolara. Poljska je Ukrajini isporučila i tenkove T-72 sovjetske proizvodnje, očekujući da će u zamenu dobiti modernija oklopna vozila Leopard iz Nemačke. Ali, poljski predsednik Andžej Duda optužio je nemačku stranu da ne ispunjava svoj deo sporazuma, te da je Berlin ponudio Poljskoj tenkove starije od onih koje je Varšava već dala Ukrajini.

Bivši predsednik Evropskog saveta Donald Tusk i lider Građanske platforme, najjače opozicione stranke u Poljskoj, smatra da kada Jaroslav Kačinjski govori o ratnoj odšteti, zapravo ne govori o reparacijama. “Tu se radi o unutrašnjoj političkoj kampanji kako bi se ponovo izgradila podrška vladajućoj stranci”, kaže Tusk. U većini istraživanja javnog mnjenja, vladajuća stranka Pravo i pravda i dalje ima najveću podršku građana Poljske, ali se ta prednost u odnosu na Građansku platformu smanjila, usled sve glasnijih kritika načina na koji se vlada nosi sa rastućom inflacijom, poskupljenjima i usporavanjem tamošnje ekonomije.

Inače, poljski dnevni list “Rečpospolita” objavio je nedavno istraživanje instituta IBRiS, prema kojem većina ispitanika, 52 odsto, smatra da Poljska treba da traži odštetu od Nemačke. Nekih 34,5 odsto smatra da to nije neophodno, a 13,5 odsto njih nije imalo mišljenje o ovoj temi. ¶

Tagovi:

Poljska zvanično traži od Nemačke ratnu odštetu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure