

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Na samitu NATO-a najavljena je dodatna vojnu pomoć Ukrajini od najmanje 40 milijardi evra. Alijansa radi i na otvaranju evropskog centra za obuku ukrajinskih pilota u Rumuniji
Ministar odbrane Holandije Ruben Bekelmans izjavio je na marginama samita NATO-a u Vašingotnu da će ta zemlja vrlo brzo početi da isporučuje Ukrajini komponente sistema protivvazdušne odbrane Patriot, dok je američki državni sekretar Entoni Blinken na istom samitu najavio da je NATO počeo da prebacuju borbene avione F-16 u Ukrajinu.
Bekelmans je rekao da Holandija i saveznici iz NATO-a „naporno rade na otvaranju evropskog centra za obuku u Rumuniji“ kako bi pripremili ukrajinske pilote za upravljanje F-16, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Dronovi prave veliku štetu
Holandija se 9. jula pridružila Sjedinjenim Američkim Državama, Nemačkoj, Italiji i Rumuniji i obećala da će Ukrajini pružiti sredstva protivvazdušne odbrane, jer su svakodnevni napadi ruskih dronova i raketa naneli veliku štetu energetskoj infrastrukturi Ukrajine.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocenio je da su ta obećanja „jasan signal da će nastaviti da se smanjuje sposobnost Rusije da teroriše ukrajinski narod i gradove“.
Zelenski je u Berlinu 11. juna rekao da je Ukrajini potrebno najmanje sedam dodatnih Patriot sistema za zaštitu gradova i stanovništva.
Podrška putu Ukrajine u NATO
Šefovi država članica NATO-a su 10. jula u Vašingtonu najavili dodatnu vojnu pomoć Ukrajini od najmanje 40 milijardi evra da bi joj pomogli da se bori protiv agresije Rusije, prenosi RSE.
Navedeno je da NATO saveznici nameravaju da obezbede osnovna finansijska sredstva i „održive nivoe bezbednosne pomoći da bi Ukrajina pobedila“
Oni su se obavezali i da podrže Ukrajinu na putu ka evroatlantskim integracijama koje podrazumevaju i članstvo u NATO-u, a pozivnica za pridruženje Kijevu biće poslata kada se članice oko toga saglase i „kada se steknu uslovi“.
Izvor: RSE


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve