img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zapad i Rusija – Medijski rat

Obrezivanje Putina

30. novembar 2016, 20:26 Milan Milošević
Copied

Rezolucija Evropskog parlamenta u kojoj se Rusija izjednačava sa Islamskom državom, "Preporuke protiv Putinovih korisnih idiota" i ruski odgovor makartizmu desničarskih rusofoba

Evropski parlament (EP) je u sredu 23. novembra 2016. doneo jedan hladnoratovski dokument – neobavezujuću Rezoluciju o strateškoj komunikaciji Evropske unije za borbu protiv propagande.

U toj rezoluciji, za koju je izvestilac bila poljska poslanica EP, članica poslaničke grupe Evropskih konzervativaca i reformista Ana Fotiga, kaže se da „EU treba da se suprotstavi dezinformativnim kampanjama i propagandi iz zemalja kao što su Rusija i nedržavni akteri poput DAESH a, Al Kaide i drugih terorističkih grupa džihadista…“

Više od toga, u Rezoluciji od čak 5200 reči, usvojenoj sa 304 glasa za, 179 protiv, 208 uzdržanih (od ukupno 751 poslanika EP) tvrdi se da Rusija ima istaknutu ulogu u evropskom medijskom prostoru i dovodi u pitanje spoljnu politiku EU.

U preambuli tog dokumenta se više puta pominje NATO, pozivajući se na zaključke sa sastanka na vrhu u Strazburu i Kilu iz 2009. povodom šezdesetogodišnjice od osnivanja NATO a i u Velsu 2014.

RUSKI NARATIV: Analiza „Strateške komunikacije EU s pogledom na kontrapropagandu“ Direktorata za spoljnu politiku EP, koja je, možda, predstavljala osnov za definisanje ove rezolucije EP, mnogo pažnje posvećuje ruskoj „mekoj moći“. Konstatuje se da su takozvane obojene revolucije u Gruziji i Ukrajini za Rusiju predstavljale poziv na buđenje, nakon koga je ruska vlada „upotrebila širok spektar alata i instrumenata“, kao što su tink-tenkovi, višejezične TV stanice (Russia today – Rusija danas, RT), pseudonovinske agencije i multimedijalne usluge (Sputnik), društvene mreže i internet trolovi. Kaže se i da Kremlj zarad borbe protiv EU finansira i desničarske partije i populističke grupe i druge organizacije.

Srbiji je u toj analizi posvećen znatan prostor: nabrajaju se ruska sponzorstva za razne portale i medije, navodi se da je u Srbiji počeo da radi Sputnjik, a da ima izveštaja da će RT pokrenuti kanal na srpskom, za čijeg je direktora navodno viđen istaknuti filmski reditelj Emir Kusturica, ali da to tek treba da se materijalizuje. U tom kontekstu se kaže i da je Gasprom, koji je opisan kao važna moskovska karta meke moći, sponzor srpskog tima Crvena zvezda. Kaže se doduše i da je Gasprom kao sponzor 2007. spasao bankrota i nemački fudbalski klub Šalke 04, što je, navodno, isposlovao bivši nemački kancelar Gerhard Šreder, a što je bilo dobrodošlo Klemensu Tenisu, čija je kompanija otvorila svinjske farme u Rusiji 2007.

Kaže se i da Gasprom, kao energetski partner obezbeđuje gas i struju za objekte u kojima treniraju fudbaleri britanskog kluba Čelzi, čiji je vlasnik Roman Abramovič, nekadašnji glavni akcionar Sibnjefta, koji se sada zove Gazprom njeft.

JAZ PRIVLAČNOSTI: Analitičari tog direktorata EP zaključuju da su Rusi „jaz privlačnosti“ između Rusije i EU pokušali da premoste kroz promociju „Ruskog sveta“ (Russkiy Mir), ali i da su brzo shvatili da na Zapadu nije bilo mnogo apetita za vesti u kojima se hvali Rusija, ali da je bilo mnogo potencijalnih gledalaca koji su bili voljni da konzumiraju negativne vesti o stanju na Zapadu. Usmerili su se na priče, kako analitičari kažu, „navodno zanemarili“ medije koje su osnovali „Anglosaksonci“.

Analitičari Direktorata EP nalaze da je moskovski glavni cilj da ubedi evropsku publiku da je EU fokusirana na izmišljene pretnje iz Rusije, a da potcenjuju stvarne pretnje s juga, te da sankcije protiv Moskve više štete zapadnim ekonomijama nego Rusiji. EU je, tako, često opisivana kao neučtiva, sebična i uglavnom nezainteresovana za partnerske zemlje. Radi zabijanja klina u evropsko jedinstvo često su plasirane i priče o teritorijalnim pretenzijama (na primer, Rumunije ili Mađarske u Ukrajini).

Kaže se da je ruska RT posvetila vreme renomiranim, ali kontroverznim ličnostima, poput Džulijana Asanža (WikiLeaks). Koautor dokumenta, zamenik predsednika EP iz Rumunije, hrišćanski demokrata Trajan Ungureanu, dodao je: „Jedini problem sa ovom rezolucijom je što se u njoj ne pominje gospodin Edvard Snouden (američki obaveštajni službenik koji je našao utočište u Rusiji nakon što je objavio niz dokumenta koji govore o američkim projektima tajnog nadgledanja širom sveta čega nisu bili pošteđeni ni saveznički šefovi država). Ali uskoro će biti tamo…“

Nabraja se da se Rusija propisno umešala u kontroverzne teme unutar Evrope, kao što su škotski referendum i kampanja Brexit, te da je hranila antiamerička osećanja, lidere EU opisivala kao kmetove ili pione SAD, a EU kao pokornog partnera i marionetu Vašingtona.

Naglašava se da je Rusija gajila antiintervencionistički narativ kada su u pitanju zapadne vojne operacije na Kosovu, u Avganistanu, Iraku i Libiji, koje je, kao i konflikt u Ukrajini, opisivala kao niz nelegitimnih agresivnih zapadnih akcija.

RUSKE REAKCIJE: Rusi, koji inače stalno govore i pišu da Amerika u okviru politike promene režima proizvodi haos po svetu, pa tako pokušava i da destabilizuje Rusiju, na Rezoluciju EP su odgovorili ponavljanjem svog narativa.

Naime, u vreme donošenja Rezolucije EP na televiziji REN premijerno je prikazan dokumentarni film američkog reditelja, trostrukog dobitnika Oskara, Olivera Stouna Ukraine on fire (naslov na ruskom Украина в огне), u kome se govori o Majdan revoluciji u Kijevu. Iznose se podaci o finansijskoj podršci američkih NVO a, Džordža Sorosa i drugih demonstrantima na „Evropskom majdanu“ i medijima koji su ih podržavali, a dosta toga o ulozi američkih političara Džoa Bajdena, Viktorije Nuland, američkih diplomata i CIA u nasilnoj smeni režima Viktora Janukoviča 2014.

Ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da je Rezolucija EP posledica efikasnog rada talentovanih ruskih novinara, kojima on čestita. Ranije je na poslovnom forumu Valdaj u Sočiju rekao da je lud onaj ko misli da Rusija želi da ratuje sa tehnološki naprednom zapadnom alijansom koja, kako kaže, ima 600 miliona ljudi, a drugom prilikom da nema osnove za spekulacije da je, na primer, Rusija uopšte mogla da utiče na rezultate izbora u takvoj državi kakva je SAD. Ipak, jedna od tema koje je Putin 28. novembra razmatrao s članovima ruskog Saveta bezbednosti odnosila se na rad ruskih sredstava javnog informisanja u inostranstvu.

foto: ap
…i Marija Zaharova, portparolka Ministarstva spoljnih poslova

Rusi su pokazali i ljutnju. Zgodna predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova (neki su je proglasili opasnijom od AK 47) rekla je da ta je rezolucija EP prepuna fobija, lažnih obećanja i mitova, „veoma živo“ odražava ideologiju satanizacije Rusije, koja se odnedavno gaji u EU.

Pažnju ruskih medija je posebno privuklo što je u vreme donošenja Rezolucije EP pod naslovom „Preporuke protiv Putinovih korisnih idiota“ objavljen i izveštaj Endrjua Foksala, direktora britanskog Centra za proučavanje Rusije Henry Jackson Society, u kome se kaže da su u Velikoj Britaniji pojedinci, pokreti i partije sa obe strane političkog spektra produbili veze sa Rusijom, da su neki hvalili Putina i izrazili svoju podršku ruskim akcijama u Ukrajini; da su drugi putovali u Moskvu i drugde i učestvovali u događajima u organizaciji Kremlja, ili organizacija koje Kremlj podržava; pa i da su se pojavljivali na ruskim propagandnim mrežama. Preporučuje se da parlamenti širom Evrope izmene postojeće zakone, ili donesu nove, koji prisiljavaju političare da obznane sve svoje medijske nastupe, a i to da li dobijaju novac za njih, ili ne.

RT je autore tog izveštaja okarakterisala citiravši Krega Mareja, rektora Univerziteta Dandi (inače bivšeg britanskog ambasadora u Uzbekistanu koji je dao ostavku), koji tvrdi da je izuzetno smešno kada počne da ukazuje na opasnost od stranog uticaja organizacija kakva je Henry Jackson Society, koja se finansira prvenstveno iz sredstava CIA, opranih kroz različite izuzetno desničarske američke fondove.

RT citira i bivšeg britanskog parlamentarca, škotskog laburistu Džordža Galoveja, koji je objašnjavao da je ta organizacija dobila ime po američkom senatoru Henriju Džeksonu, pristalici Vijetnamskog rata, koji se usred Hladnog rata zalagao za nastavak trke u naoružanju i rat između Istoka i Zapada.

Rusi su, takođe preko svedoka sa Zapada, naglašeno poručivali da je poređenje Rusije i Islamske države apsurdno.

Član Evropske grupe za slobodu i direktnu demokratiju i član italijanske partije za direktnu demokratiju Movimento 5 stele Fabijan Masimo Kastaldo je za RT istakao da je ideja da se Rusija izjednačava sa ID ozbiljna uvreda, a nezavisni poslanik EP iz Grčke Notis Marijas (Evropska konzervativna reformistička grupa) ocenjuje da je trpanje u isti koš ruskih medija sa ID i Al Kaidom velika greška i da to nema nikakve veze sa realnošću.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Protesti u Albaniji

Svet

24.oktobar 2026. R. V.

Sukobi u Tirani: Policija upotrebila suzavac, demonstranti bacali Molotovljeve koktele

Hiljade ljudi okupile su se u Tirani na novom antivladinom protestu. Demonstranti su bacali kamenice na policiju i zapalili ulaz u Ministarstvo poljoprivrede, dok su snage reda odgovorile suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima

Pariz

Svet

24.oktobar 2026. I. M.

Stotine hiljada ljudi na protestima u Francuskoj, zabeleženi sukobi i incidenti

Francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova procenilo je da je na protestima bilo oko 410.000 ljudi, dok sindikat CGT navodi da ih je bilo blizu 800.000. U Parizu je policija upotrebila suzavac i vodene topove

Palestinci prolaze kroz vojni punkt na Zapadnoj obali

Svet

24.oktobar 2026. B. B.

Izrael započinje rušenja na Zapadnoj obali

Izraelska organizacija za ljudska prava „Becelem” osudila je plan o „prisilnom raseljavanju palestinskih stanovnika” iz jednog naselja u Hebronu

Protesti u Francuskoj

Svet

24.oktobar 2026. B. B.

Uzbuna u Francuskoj: Proteste u subotu će obezbeđivati 70.000 policajaca

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da će angažovati 70.000 policajaca, čime će se pojačati bezbednosno prisustvo u francuskim gradovima

Vladimir Putin

Vesti

23.oktobar 2026. B. B.

Putin: Ne spremamo se ni za kakav rat sa Evropom

„Sada govore o pretnji iz Rusije i početku priprema za rat sa Rusijom, što je, po mom mišljenju, neka vrsta političke šizofrenije“, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin

Komentar
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure