img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zapad i Rusija – Medijski rat

Obrezivanje Putina

30. novembar 2016, 20:26 Milan Milošević
Copied

Rezolucija Evropskog parlamenta u kojoj se Rusija izjednačava sa Islamskom državom, "Preporuke protiv Putinovih korisnih idiota" i ruski odgovor makartizmu desničarskih rusofoba

Evropski parlament (EP) je u sredu 23. novembra 2016. doneo jedan hladnoratovski dokument – neobavezujuću Rezoluciju o strateškoj komunikaciji Evropske unije za borbu protiv propagande.

U toj rezoluciji, za koju je izvestilac bila poljska poslanica EP, članica poslaničke grupe Evropskih konzervativaca i reformista Ana Fotiga, kaže se da „EU treba da se suprotstavi dezinformativnim kampanjama i propagandi iz zemalja kao što su Rusija i nedržavni akteri poput DAESH a, Al Kaide i drugih terorističkih grupa džihadista…“

Više od toga, u Rezoluciji od čak 5200 reči, usvojenoj sa 304 glasa za, 179 protiv, 208 uzdržanih (od ukupno 751 poslanika EP) tvrdi se da Rusija ima istaknutu ulogu u evropskom medijskom prostoru i dovodi u pitanje spoljnu politiku EU.

U preambuli tog dokumenta se više puta pominje NATO, pozivajući se na zaključke sa sastanka na vrhu u Strazburu i Kilu iz 2009. povodom šezdesetogodišnjice od osnivanja NATO a i u Velsu 2014.

RUSKI NARATIV: Analiza „Strateške komunikacije EU s pogledom na kontrapropagandu“ Direktorata za spoljnu politiku EP, koja je, možda, predstavljala osnov za definisanje ove rezolucije EP, mnogo pažnje posvećuje ruskoj „mekoj moći“. Konstatuje se da su takozvane obojene revolucije u Gruziji i Ukrajini za Rusiju predstavljale poziv na buđenje, nakon koga je ruska vlada „upotrebila širok spektar alata i instrumenata“, kao što su tink-tenkovi, višejezične TV stanice (Russia today – Rusija danas, RT), pseudonovinske agencije i multimedijalne usluge (Sputnik), društvene mreže i internet trolovi. Kaže se i da Kremlj zarad borbe protiv EU finansira i desničarske partije i populističke grupe i druge organizacije.

Srbiji je u toj analizi posvećen znatan prostor: nabrajaju se ruska sponzorstva za razne portale i medije, navodi se da je u Srbiji počeo da radi Sputnjik, a da ima izveštaja da će RT pokrenuti kanal na srpskom, za čijeg je direktora navodno viđen istaknuti filmski reditelj Emir Kusturica, ali da to tek treba da se materijalizuje. U tom kontekstu se kaže i da je Gasprom, koji je opisan kao važna moskovska karta meke moći, sponzor srpskog tima Crvena zvezda. Kaže se doduše i da je Gasprom kao sponzor 2007. spasao bankrota i nemački fudbalski klub Šalke 04, što je, navodno, isposlovao bivši nemački kancelar Gerhard Šreder, a što je bilo dobrodošlo Klemensu Tenisu, čija je kompanija otvorila svinjske farme u Rusiji 2007.

Kaže se i da Gasprom, kao energetski partner obezbeđuje gas i struju za objekte u kojima treniraju fudbaleri britanskog kluba Čelzi, čiji je vlasnik Roman Abramovič, nekadašnji glavni akcionar Sibnjefta, koji se sada zove Gazprom njeft.

JAZ PRIVLAČNOSTI: Analitičari tog direktorata EP zaključuju da su Rusi „jaz privlačnosti“ između Rusije i EU pokušali da premoste kroz promociju „Ruskog sveta“ (Russkiy Mir), ali i da su brzo shvatili da na Zapadu nije bilo mnogo apetita za vesti u kojima se hvali Rusija, ali da je bilo mnogo potencijalnih gledalaca koji su bili voljni da konzumiraju negativne vesti o stanju na Zapadu. Usmerili su se na priče, kako analitičari kažu, „navodno zanemarili“ medije koje su osnovali „Anglosaksonci“.

Analitičari Direktorata EP nalaze da je moskovski glavni cilj da ubedi evropsku publiku da je EU fokusirana na izmišljene pretnje iz Rusije, a da potcenjuju stvarne pretnje s juga, te da sankcije protiv Moskve više štete zapadnim ekonomijama nego Rusiji. EU je, tako, često opisivana kao neučtiva, sebična i uglavnom nezainteresovana za partnerske zemlje. Radi zabijanja klina u evropsko jedinstvo često su plasirane i priče o teritorijalnim pretenzijama (na primer, Rumunije ili Mađarske u Ukrajini).

Kaže se da je ruska RT posvetila vreme renomiranim, ali kontroverznim ličnostima, poput Džulijana Asanža (WikiLeaks). Koautor dokumenta, zamenik predsednika EP iz Rumunije, hrišćanski demokrata Trajan Ungureanu, dodao je: „Jedini problem sa ovom rezolucijom je što se u njoj ne pominje gospodin Edvard Snouden (američki obaveštajni službenik koji je našao utočište u Rusiji nakon što je objavio niz dokumenta koji govore o američkim projektima tajnog nadgledanja širom sveta čega nisu bili pošteđeni ni saveznički šefovi država). Ali uskoro će biti tamo…“

Nabraja se da se Rusija propisno umešala u kontroverzne teme unutar Evrope, kao što su škotski referendum i kampanja Brexit, te da je hranila antiamerička osećanja, lidere EU opisivala kao kmetove ili pione SAD, a EU kao pokornog partnera i marionetu Vašingtona.

Naglašava se da je Rusija gajila antiintervencionistički narativ kada su u pitanju zapadne vojne operacije na Kosovu, u Avganistanu, Iraku i Libiji, koje je, kao i konflikt u Ukrajini, opisivala kao niz nelegitimnih agresivnih zapadnih akcija.

RUSKE REAKCIJE: Rusi, koji inače stalno govore i pišu da Amerika u okviru politike promene režima proizvodi haos po svetu, pa tako pokušava i da destabilizuje Rusiju, na Rezoluciju EP su odgovorili ponavljanjem svog narativa.

Naime, u vreme donošenja Rezolucije EP na televiziji REN premijerno je prikazan dokumentarni film američkog reditelja, trostrukog dobitnika Oskara, Olivera Stouna Ukraine on fire (naslov na ruskom Украина в огне), u kome se govori o Majdan revoluciji u Kijevu. Iznose se podaci o finansijskoj podršci američkih NVO a, Džordža Sorosa i drugih demonstrantima na „Evropskom majdanu“ i medijima koji su ih podržavali, a dosta toga o ulozi američkih političara Džoa Bajdena, Viktorije Nuland, američkih diplomata i CIA u nasilnoj smeni režima Viktora Janukoviča 2014.

Ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da je Rezolucija EP posledica efikasnog rada talentovanih ruskih novinara, kojima on čestita. Ranije je na poslovnom forumu Valdaj u Sočiju rekao da je lud onaj ko misli da Rusija želi da ratuje sa tehnološki naprednom zapadnom alijansom koja, kako kaže, ima 600 miliona ljudi, a drugom prilikom da nema osnove za spekulacije da je, na primer, Rusija uopšte mogla da utiče na rezultate izbora u takvoj državi kakva je SAD. Ipak, jedna od tema koje je Putin 28. novembra razmatrao s članovima ruskog Saveta bezbednosti odnosila se na rad ruskih sredstava javnog informisanja u inostranstvu.

foto: ap
…i Marija Zaharova, portparolka Ministarstva spoljnih poslova

Rusi su pokazali i ljutnju. Zgodna predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova (neki su je proglasili opasnijom od AK 47) rekla je da ta je rezolucija EP prepuna fobija, lažnih obećanja i mitova, „veoma živo“ odražava ideologiju satanizacije Rusije, koja se odnedavno gaji u EU.

Pažnju ruskih medija je posebno privuklo što je u vreme donošenja Rezolucije EP pod naslovom „Preporuke protiv Putinovih korisnih idiota“ objavljen i izveštaj Endrjua Foksala, direktora britanskog Centra za proučavanje Rusije Henry Jackson Society, u kome se kaže da su u Velikoj Britaniji pojedinci, pokreti i partije sa obe strane političkog spektra produbili veze sa Rusijom, da su neki hvalili Putina i izrazili svoju podršku ruskim akcijama u Ukrajini; da su drugi putovali u Moskvu i drugde i učestvovali u događajima u organizaciji Kremlja, ili organizacija koje Kremlj podržava; pa i da su se pojavljivali na ruskim propagandnim mrežama. Preporučuje se da parlamenti širom Evrope izmene postojeće zakone, ili donesu nove, koji prisiljavaju političare da obznane sve svoje medijske nastupe, a i to da li dobijaju novac za njih, ili ne.

RT je autore tog izveštaja okarakterisala citiravši Krega Mareja, rektora Univerziteta Dandi (inače bivšeg britanskog ambasadora u Uzbekistanu koji je dao ostavku), koji tvrdi da je izuzetno smešno kada počne da ukazuje na opasnost od stranog uticaja organizacija kakva je Henry Jackson Society, koja se finansira prvenstveno iz sredstava CIA, opranih kroz različite izuzetno desničarske američke fondove.

RT citira i bivšeg britanskog parlamentarca, škotskog laburistu Džordža Galoveja, koji je objašnjavao da je ta organizacija dobila ime po američkom senatoru Henriju Džeksonu, pristalici Vijetnamskog rata, koji se usred Hladnog rata zalagao za nastavak trke u naoružanju i rat između Istoka i Zapada.

Rusi su, takođe preko svedoka sa Zapada, naglašeno poručivali da je poređenje Rusije i Islamske države apsurdno.

Član Evropske grupe za slobodu i direktnu demokratiju i član italijanske partije za direktnu demokratiju Movimento 5 stele Fabijan Masimo Kastaldo je za RT istakao da je ideja da se Rusija izjednačava sa ID ozbiljna uvreda, a nezavisni poslanik EP iz Grčke Notis Marijas (Evropska konzervativna reformistička grupa) ocenjuje da je trpanje u isti koš ruskih medija sa ID i Al Kaidom velika greška i da to nema nikakve veze sa realnošću.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarska

Mađarska

25.april 2026. B. B.

Peter Mađar: Neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini emituju propagandu za Fides

Budući mađarski premijer Peter Mađar istakao je da je neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini koji posluju uz podršku matice i pod kontrolom Saveza vojvođanskih Mađara „jedan na jedan emituju propagandu za Fides“

Gaza

25.april 2026. B. B.

Izbori u Gazi prvi put nakon dve decenije

Gaza se, održavanjem izbora prvi put nakon dve decenije, priprema za očekivanu tranziciju Hamasa sa vlasti

Nemačka

25.april 2026. Dijana Roščić (DW)

Nemci traže pradede po spiskovima nacista

U Nemačkoj je objavljena gotovo kompletna administrativna istorija miliona članova Nacionalsocijalističke radničke partije. Ogroman broj Nemaca sada proverava da li im je pradeda bio nacista

Vladimir Putin i Donald Tramp

Rusija

24.april 2026. M. L. J.

Posle sedam godina: Hoće li Putin otići u Majami na samit G20

Kremlj je poručio da postoji mogućnost da predsednik Rusije Vladimir Putin u decembru učestvuje u Majamiju na samitu G20

Iran

Rat na Bliskom istoku

24.april 2026. Šabnam fon Hajn / Nilofar Golami / Sara Madžidi / DW

Pomorska blokada Irana: Američki pritisak na obične ljude

Američka pomorska blokada Irana, uvedena nakon eskalacije sukoba, ima za cilj politički pritisak na vlast u Teheranu, ali njene posledice najviše pogađaju obične građane

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure