img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slovačka – Restart sistema

Obični ljudi

04. mart 2020, 20:47 Uroš Mitrović
foto: petr david josek / ap
Copied

Obećavajući oštru borbu protiv korupcije i vešto kombinujući populizam sa ubedljivim javnim nastupom, Igor Matovič i njegov pokret Obični ljudi pobedili su na parlamentarnim izborima u Slovačkoj i okončali deceniju i po dugu vladavinu Roberta Fica. Bio je to još jedan primer kako antisistemski pokreti u Evropi pridobijaju naklonost nezadovoljnih birača

„Probudili smo uspavanog zmaja“, bile su prve reči pobednika parlamentarnih izbora u Slovačkoj i budućeg premijera Igora Matoviča, nakon što je njegov pokret desnog centra Obični ljudi i nezavisne ličnosti (OlaNO) neočekivano osvojio više od 25 odsto glasova. U tome ne bi bilo ničeg neobičnog da svega četiri nedelje pre izbora OlaNO nije imao tek nešto preko osam odsto podrške.

Oslanjajući se na rasprostranjeno nezadovoljstvo građana aktuelnom političkom scenom i vešto kombinujući nesporni politički i komunikacijski talenat sa imidžom neokaljanog borca protiv korupcije koji ukazuje na brojna nepočinstva vladajućih struktura u Slovačkoj, Igor Matovič (47) učinio je nešto što se donedavno smatralo nemogućom misijom – da porazi moćnu levičarsku, populističku stranku SMER–Socijaldemokratija, koja je dominirala slovačkom politikom gotovo deceniju i po, a na čijem čelu se nalazi bivši premijer Robert Fico. Prema zvaničnim rezultatima, Ficova stranka završila je na drugom mestu sa osvojenih 18,2 odsto glasova.

Igor Matovič

Igor Matovič (rođen 11. maja 1973. u Trnavi) slovački je političar i biznismen u oblasti izdavaštva. Za narodnog poslanika bio je biran u nekoliko skupštinskih saziva, u kontinuitetu od 2010. godine. Osnivač je i predsednik pokreta Obični ljudi i nezavisne ličnosti.

Tokom 2002. godine osnovao je izdavačku kuću Regionpress, da bi posle pet godina kompaniju prepisao na svoju suprugu Pavlinu. Ova izdavačka kuća danas objavljuje tridesetak regionalnih nedeljnih izdanja širom Slovačke.

U politici se istakao kao oštar kritičar i vlasti i opozicije. Na veb-stranici pokreta Obični ljudi može se naći i spisak od 24 funkcionera „koji su podneli ostavke zbog našeg pritiska“.

Sebe opisuje kao čoveka koji se „godinama bori protiv političara koji ne služe ljudima već mafiji i oligarsima“. Diplomirao je na Fakultetu za menadžment, odsek za finansijski menadžment, na Univerzitetu Komenski u Bratislavi.


ANTISISTEMSKI POPULIZAM

Igor Matovič je svoj uspeh na izborima dobrim delom ostvario zahvaljujući pronicljivom političkom nastupu i retorici sa izraženim primesama antisistemskog populizma. Time je uspeo da mobiliše veliki broj neodlučnih birača i onih koji su, kako navodi list na engleskom „Slovak spektejtor“, „ljudi koji ne veruju državi i koji su korupciju percipirali kao najvažniji problem u zemlji“. „Tokom svoje desetogodišnje karijere u politici, Matovič je vodio izrazitu anti-SMER i anti-Fico kampanju, a bilo je i više incidenata koji su krasili (medijske) naslove“, navodi ovaj list.

Jedan od najupečatljivijih trenutaka u izbornoj kampanji bio je njegov odlazak na francusku rivijeru, u Kan, gde je na kapiju vile bivšeg slovačkog ministra finansija i transporta zalepio plakat na kome je pisalo „Vlasništvo Republike Slovačke“. Time je jasno stavio do znanja kakvo ima mišljenje o stečenom bogatstvu brojnih pripadnika vladajuće političke i ekonomske elite u zemlji.

Matovič je u javnim nastupima vodeće pripadnike partije SMER–Socijaldemokratija pozdravljao sa „Bonjour Mafia“, a upravo takvu njegovu javno proklamovanu odlučnost da se upusti u borbu sa kriminalom i korupcijom, pozitivno su percipirali slovački birači. Oni su se faktički neposredno uoči izbora opredelili za Obične ljude, poverovavši da taj pokret jedini ima realnu šansu da porazi vladajući SMER-SD.

Analitičari u Slovačkoj slažu se u oceni da je pobeda Igora Matoviča „pobeda opozicionih snaga, ali da karakter njegovog pokreta, sastav kandidata za poslanike, kao i način političke borbe i dalje predstavljaju antisistemski glas“, navodi liberalni slovački dnevni list SME.


POLITIČKI ZEMLJOTRES

Jedna je stvar što je pokret Obični ljudi porazio najmoćniju političku partiju u modernoj istoriji Slovačke. Ali je „OlaNO zemljotres“ istovremeno u potpunosti izmenio čitav politički pejzaž u Slovačkoj: od tri koalicione partije u dosadašnjoj vladi, dve nisu uspele ni cenzus da pređu, a prvi put od pada komunizma u Slovačkoj ni brojna mađarska manjina neće imati svoje predstavnike u parlamentu.

Teške posledice osetila je i liberalno-građanska i konzervativna demohrišćanska opozicija, čiji predstavnici takođe nisu uspeli da pređu cenzus. Tako će novi parlament u Slovačkoj imati svega šest stranaka, od kojih čak četiri desnog centra, koje bi u konačnici i mogle da formiraju komotnu većinsku vladu.

Igor Matovič je izjavio da je njegov cilj što šira podrška u parlamentu kako bi se sprovele neophodne reforme, „uključujući i pravosuđe“, ali da će za ukupnu realizaciju njegove politike biti neophodni i konkretni resursi: „Mi smo autentični antikorupcijski pokret koji je ušao u politiku da bi iskorenio korupciju, a za to vam je potrebno ministarstvo unutrašnjih poslova.“

Njegovu pobedu, takođe, umnogome potkrepljuje i relativno visok odziv građana na proteklim izborima, jer je na birališta izašlo 65,80 odsto glasača. Slovački mediji, međutim, ukazuju da niko sa sigurnošću ne može da kaže kakav će premijer biti Matovič. „Kakva će biti njegova vlada? Da li će imati desničarski ili levičarski ekonomski program? Šta će učiniti sa školama ili zdravstvom?“, pitaju se „Hospodarske novine“.


ANTISISTEMSKA EVROPA

Slovačka je na neki način postala još jedna od zemalja na Starom kontinentu čiji građani su se suštinski pobunili protiv postojećeg sistema i establišmenta, koji su izgubili poverenje u tradicionalne političke partije. Tektonske promene u Evropi, koje menjaju postojeći politički pejzaž, već su viđene u drugim evropskim zemljama nakon snažnih rezultata antisistemskih partija potpuno različitih ideoloških usmerenja i njihovih lidera: u Francuskoj (Nacionalni front), Nemačkoj (Alternativa za Nemačku), Ukrajini (pokret Sluga naroda predsednika Vladimira Zelenskog), Italiji (Pet zvezdica, Severna liga), Grčkoj (Siriza, Zlatna zora), Španiji (Podemos), Austriji (Slobodarska partija) itd.

Prvi vesnik ove strukturne promene u Slovačkoj bili su predsednički izbori održani prošle godine, na kojima je pobedila advokatica i građanska aktivistkinja Zuzana Čaputova, koja nije imala nikakvog iskustva u visokoj politici („Novo lice nove politike“, „Vreme“ br. 1474). Ubedljiva pobeda pokreta Obični ljudi i nezavisne ličnosti nastavak je takvog trenda u ovoj istočnoevropskoj zemlji. Iako je Igor Matovič za sebe govorio da je „(dvorska) luda koja uvek govori istinu, bez obzira na posledice“, kao budući premijer moraće da izraste iz te samonametnute uloge „buntovnika“ i postane lider koji će zasukati rukave i ispuniti obećanja iz kampanje. On je izjavio da će i kada postane predsednik vlade nastaviti da živi u rodnoj Trnavi, i to bez obezbeđenja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predsednik SAD

Kuba

20.mart 2026. Jan Valter (DW)

Vojna doktrina Donalda Trampa: Da li je posle Venecuele i Irana na redu Kuba?

Uprkos predizbornim obećanjima, Donald Tramp se ispostavlja kao jedan od najmilitantnijih američkih predsednika ikada. Nakon kidnapovanja predsednika Venecuele i vojnog napada na Iran, na red bi mogla da dođe Kuba. Za sada grca pod sankcijama SAD bez nafte i struje

Lideri EU

Evropska unija

20.mart 2026. Nenad Krajcer / DW

Neće moći pored mene: Orban blokirao kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu

Kolege iz Evropske unije ponovo su besne na premijera Mađarske Vikora Orbana koji je blokirao kredit Ukrajini vredan 90 milijadri evra. Zašto? Pa zato što mu se može da svoje lične interese stavlja ispred jedininstva unutar EU

Američka vojska

Rat na Bliskom istoku

20.mart 2026. Artur Saliven (DW)

Koje je slabosti američke vojne industrije otkrio rat u Iranu

Rat u Iranu otvorio je pukotine u američkom vojno-industrijskom kompleksu. Dok Donald Trump traži brže povećanje proizvodnje, proizvođači oružja suočavaju se sa ograničenjima kapaciteta, sporim investicijama i neizvesnim budžetskim okvirom

Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure