img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Odnosi Evrope i Amerike

Obama nema vremena

03. март 2010, 18:28 Andrej Ivanji
NEISPUNJENA OČEKIVANJA: Barak Obama u Pragu, april 2009.
Copied

Evropa Americi niti pravi probleme, niti može da joj pomogne da njene probleme reši, pa tako nije prioritet za Vašington

U Beču je prošlog vikenda u Burgteatru održan politički matine „Obama i Evropejci – šta se promenilo?“. Ovo pitanje sve više zaokuplja Evropu i očigledno je od ključnog značaja za briselsku birokratiju tek ukorenjenu u Lisabonskom sporazum, a koja u odnosima Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država vidi jednu od sprega koje pokreću planetu. Istovremeno, isto tako očigledno, ovo pitanje je za administraciju predsednika Baraka Obame tek negde u trećem, četvrtom ili sedmom planu. Pored privredne krize u Americi i alarmantnog rasta nezaposlenosti, Avganistana, Iraka, odnosa sa Rusijom, Kinom, Pakistanom ili Indijom, Obama više ne nalazi za potrebno da svrati do Evrope, kao što je činio u jeku predizborne kampanje i prilikom šest kratkih poseta evropskim zemljama posle svoje inauguracije.

Jer, lepo je biti slavljen i dočekivan kao mesija koji će spasti svet, ali vreme za jalove foto-termine i srdačna rukovanja za njega je prošlo; pritisnutom sa svih strana potrebni su mu konkretni rezultati. A u vezi sa politikom Evropske unije, u kojoj bez obzira na Lisabonski sporazum svaka zemlja vodi svoju spoljnu politiku i nikakvih naznaka nema da bi to u dogledno vreme moglo da se promeni, malo toga konkretnog može da se očekuje. Više od deset puta u poslednjih osamnaest meseci su se čelnici zemalja članica EU nalazili na samitima na vrhu, ćaskali, jeli i pili i rastajali se uglavnom bez konkretnog dogovora o bilo čemu.

INDIFERENTNI: Otkazivanje Obaminog dolaska na za maj planirani samit EU–SAD u Madridu je, kako piše nemački Spiegel, poruka toliko jasna da jasnija ne može biti. Predsednikov terminski kalendar je pun, izjavio je Obamin poverenik za Evropu Fil Gordon. Za putovanja u Australiju i Indoneziju u martu Obama je, međutim, našao vremena. Wall Street Journal je nakon toga podrugljivo konstatovao da Evropejci mogu da žale za Bušom koji makar nije propustio nijedan evropski samit na vrhu, dok je Washington Post primetio da Obama, za razliku od njegovih prethodnika, nije uspostavio bliskiji odnos ni sa jednim evropskim liderom.

Trenutna indiferentnost Amerike prema Evropi bila je jedna od tema razgovora u bečkom Burgteatru. Poznati američki neokonzervativni politički savetnik i publicista Robert Kagan objašnjavao je da su postojala velika očekivanja o promeni spoljne politike SAD, ali da se „nacionalno ponašanje ne menja sa izbornim ciklusima“. SAD i dalje operišu u okvirima post-9/11-mentaliteta, kaže Kagan, a to Amerikance razlikuje od Evropejaca, koji to ne razumeju. On objašnjava da pitanje koje svaki novi američki predsednik sebi postavi glasi: „Ko nam pravi probleme? I ko može da mi pomogne?“ Evropa trenutno ne pravi nikakve probleme, tako da je po pitanju moći i prevlasti irelevantna, a očigledno je da Evropa Obami ne može da pomogne da reši probleme koji su za njega i za Amerikance važni.

Na to su se prisutni predstavnici Evrope naravno pobunili, doduše ne naročito ubedljivo. Obama je našao „neophodan novi jezik“ pre svega sa Evropom, rekao je ministar spoljnih poslova Austrije Mihael Špindeleger. Postoje velika očekivanja, koja – još – nisu ispunjena. Bivši ministar spoljnih poslova Češke Karl Švarcenberg je rekao da pored teškog stanja u američkoj privredi i problema nastalih zbog reforme zdravstvenog sistema Evropa za Ameriku nije nikakav prioritet. Po njemu, jasno je prepoznatljiva promena fokusa spoljne politike SAD sa Atlantika na Pacifik. Tako i ministarka spoljnih poslova Hilari Klinton nije tradicionalno kao njeni prethodnici po stupanju na dužnost otišla prvo u Evropu, već je pre toga poduže boravila u Aziji.

Gledano iz Vašingtona, EU jednostavno precenjuje svoj značaj na svetskoj sceni, pa su onda Evropejci uvređeni kada Obama nema vremena za njih, jer ima važnija posla. Kao Kalimerova zvučala je izjava jednog od bliskih saradnika španskog premijera Hozea Luisa Sapatera, da vlada SAD mora da bude svesna toga „da je Evropa svetska privredna sila i važan politički akter“. Među mnogim evropskim liderima i vrlim evropskim birokratama očigledno postoji zbrka u glavi oko toga šta EU jeste, a svetska velesila nije, šta bi želela da bude i šta je moguće da ostvari. A Evropska unija jeste uspešna ekonomska zajednica, ali ne može da bude nikakva svetska sila, jer je po spoljnopolitičkim i bezbednosnim pitanjima jednako duboko podeljena kao i po klimatskim i pitanjima unutrašnje bezbednosti, odnosu prema Americi i njenim ratovima, priznavanju ili nepriznavanju Kosova. U svetskim razmerama EU je ostala interesna grupa 27 zemalja članica.

A gde smo tu mi, sa našim na sve strane raštrkanim stubovima spoljne politike? Obaška Kina ili nesvrstani, ali da li da vlada predsednika Tadića ne pravi probleme i tako sve niže pada na lestvici prioriteta EU i SAD silno zaokupljenih samim sobom? Ili da ministar spoljni Vuk Jeremić smeta gde god stigne i koliko god može onima koji su Kosovo priznali kao nezavisnu državu? Da Jeremić ne radi to što radi, čini se da Srbija na radaru interesovanja Brisela i Vašingtona u dogledno vreme ne bi ni postojala. Evropa ne zna ni šta će sama sa sobom, ili s Amerikom, a kamoli sa Zapadnim Balkanom. A Obama nema vremena.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure