
Nemačka
Čari nemačkih izbora: Rezultat se zna u 17:45
U nedelju Nemci idu na birališta. Taj dan obično prođe mirno, bez trzavica i bugarskih vozova, a cela nacija već predveče zna na čemu je
Nobelova nagrada za fiziku ove godine pripala je Džonu Dž. Hopfildu sa Univerziteta Prinston i Džofriju E. Hintonu sa Univerziteta u Torontu
Naučnici Džon Dž. Hopfild sa Univerziteta Prinston i Džofri E. Hinton sa Univerziteta u Torontu dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku za svoja temeljna otkrića i izume koji omogućavaju mašinsko učenje sa veštačkim neuronskim mrežama.
„Naučni napreci ovogodišnjih laureata stoje na temeljima fizičke nauke. Oni su pokazali potpuno novi način na koji možemo da koristimo kompjutere da nam pomognu i vode nas u hvatanju u koštac sa mnogim izazovima današnjeg društva“, navodi se u saopštenju Nobelovog komiteta.
Zahvaljujući njihovom radu, čovečanstvo sada ima novi alat koji može da koristi. Mašinsko učenje zasnovano na veštačkih neuronskih mrežama donosi revoluciju u nauci, inženjerstvu i svakodnevnom životu.
Mašinsko učenje je već na dobrom putu da omogući velike proboje ka građenju održivog društva, poput identifikovanja novih funkcionalnih materijala.
„Način na koji će se duboko učenje veštačkih neuronskih mreža koristiti u budućnosti zavisiće od toga kako mi kao ljudi odlučimo da koristimo ovaj izuzetno potentan alat, koji je već sada prisutan u mnogim aspektima života“, ističe komitet za dodelu Nobelove nagrade za fiziku.
Džofri Hinton sa Univerziteta u Torontu koristio je mrežu koju je razvio njegov kolaureat Džon Hopfild kao temelj za potpuno novu neuronsku mrežu – Bolcman mašinu. Ona može da nauči da prepoznaje karakteristike elemenata u bilo kojoj vrsti podataka.
BREAKING NEWS
The Royal Swedish Academy of Sciences has decided to award the 2024 #NobelPrize in Physics to John J. Hopfield and Geoffrey E. Hinton “for foundational discoveries and inventions that enable machine learning with artificial neural networks.” pic.twitter.com/94LT8opG79— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 8, 2024
Šta su veštačke neuronske mreže?
Želeći da oponašaju mozak i razumeju način na koji funkcioniše, naučnici su razvili prve veštačke neuronske mreže.
Inspirisane bioloških neuronima u mozgu, veštačke neuronske mreže su velike kolekcije „neurona“, odnosno čvorova, povezanih sa „sinapsama“, odnosno spojnicama, istreniranih da obavljaju određene zadatke.
Veštačka neuronska mreža može da obrađuje informacije koristeći čitavu mrežnu strukturu.
U nedelju Nemci idu na birališta. Taj dan obično prođe mirno, bez trzavica i bugarskih vozova, a cela nacija već predveče zna na čemu je
U sredu je Tramp ocenio da je „moguć“ trgovinski sporazum s Kinom, a kineska CCTV je prenela da su „dve strane razmenile mišljenja o mogućem konsenzusu“. Da li je na pomolu sporazum dveju sila
„U političkom smislu to širenje mržnje je univerzalna taktika, jer kada god želite da mobilizujete ljude najlakši način je da pokažete da su svi drugi neka vrsta opasnosti“, kaže za „Vreme“ docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Marko Nedeljković
Tužilaštvo BiH u procesu protiv Dodika zatražilo je kaznu zatvora bližu maksimalnoj i zabranu obavljanja javne funkcije. Izricanje presude je naredne sedmice. Osuđujuća će, rekao je Dodik, „biti smrtni udarac za BiH“
Dok traju pregovori između Amerike i Rusije o obustavi rata u Ukrajini, najviše komentara stiže - iz Evrope, koja uopšte nije ni uključena u pregovore
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve