Slovenija
Za eutanaziju ili ne: Slovenci odlučuju na referendumu
Slovenci na referendumu glasaju da li su za uvođenje eutanazije ili ne

SAD su povećale nagradu za Madurovo na 25 miliona dolara
Venecuelanski predsednik Nikolas Maduro u petak je inauguracijom počeo svoj treći mandat, dok su Sjedinjene Američke Države istovremeno uvele sankcije za osam venecuelanskih zvaničnika i povećale na 25 miliona dolara nagradu za Madurovo hapšenje.
To su nove u nizu kaznenih mera odlazeće administracije Džozefa Bajdena protiv Madurove vlade posle julskih izbora, na kojima su i vladajuća Socijalistička partija i opozicija tvrdili da su pobedili.
Među novim sankcionisanim zvaničnicima su nedavno imenovani šef venecuelanske državne naftne kompanije PDVSA Ektor Obregon, venecuelanski ministar saobraćaja Ramon Velaskes, kao i policijski i vojni zvaničnici.
Potez SAD poklopio se sa sankcijama koje su objavile Velika Britanija i Evropska unija protiv 15 venecuelanskih zvaničnika, uključujući članove Nacionalnog izbornog veća i bezbednosne snage. Kanada je takođe uvela nove sankcije Venecueli.
„Maduro i njegovi saradnici nastavili su sa svojim represivnim akcijama u Venecueli“, naveo je u saopštenju Bredli Smit, zvaničnik ministarstva finansija SAD.
On je dodao da su SAD i partneri solidarni s narodom Venecuele za koji je rekao da je izabrao „novo rukovodstvo“, kao i da SAD „odbacuju lažnu tvrdnju Madura o pobedi“.
Maduro i njegovi saradnici su uvek odbacivali sankcije SAD i drugih zemalja, navodeći da su to nelegitimne mere koje predstavljaju „ekonomski rat“ osmišljen da osakati Venecuelu.
„Odlazeća vlada SAD ne zna kako da nam se osveti“, rekao je Maduro tokom svog inauguracionog govora, ne pominjući direktno sankcije.
On i njegovi saveznici hvale, kako navode, otpornost zemlje kaznenim merama, iako su krivili sankcije za ekonomske poteškoće i nestašice.
Duboka kriza u Venecueli
Izborne vlast i najviši sud u zemlji tvrde da je Maduro, čiji su dosadašnji predsednički mandati obeleženi dubokom ekonomskom i socijalnom krizom, pobedio na prošlogodišnjim predsedničkim izborima, iako nisu objavili detaljne podatke.
Vlada, koja je optužila opoziciju da podstiče „fašističke zavere“ protiv nje, saopštila je da će uhapsiti opozicionog predsedničkog kandidata Edmunda Gonzalesa ako se vrati u zemlju iz egzila i da je privela istaknute članove opozicije i aktiviste uoči inauguracije.
Opozicija navodi da je 75-godišnji Gonzales ubedljivo pobedio. Kao dokaz je objavila svoje podatke s birališta, pridobivši podršku vlada širom sveta, uključujući i SAD koje Gonzalesa smatraju novoizabranim predsednikom. Međunarodni posmatrači izbora rekli su da izbori nisu bili fer.
Maduro (62) je na vlasti od 2013. godine, a nove sankcije uvedene su nešto više od nedelju dana pre nego što će završiti Bajdenov mandat kada 20. januara Donald Tramp položi zakletvu.
Pored sankcija, američka vlada je povećala na 25 miliona dolara, sa prethodnih 15 miliona dolara, nagradu koju nudi za informacije koje bi dovele do hapšenja i osude Madura.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Slovenci na referendumu glasaju da li su za uvođenje eutanazije ili ne

U Republici Srpskoj održavaju se prevremeni predsednički izbori. U trci šestorica kandidata

Samit G20 u Južnoafričkoj Republici prvi put u istoriji prolazi bez predsednika SAD, Rusije i Kine. Dok Tramp, Putin i Si šalju jasnu poruku da im više nije stalo do globalnog dijaloga, nemački kancelar Fridrih Merc pokušava da odbrani principe multilateralnog poretka.

Vašington u ponoć gasi servis vesti Radija Slobodna Evropa (RSE) na mađarskom, pet godina pošto je ponovo bio pokrenut, objavio je RSE, čije je sedište u Pragu

Prošlo je 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Šta je doneo Dejton
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve