

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Izrael će napasti iranske vojnike, a ne nuklearne ili naftne ciljeve, saopšteno je iz kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Dodatno pišu da će Izrael slušati SAD, ali da će ipak svoje akcije sprovoditi prema vlastitom nacionalnom interesu
Iz kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopšteno je da će Izrael slušati Sjedinjene Američke Države, ali da će svoje akcije sprovoditi prema vlastitom nacionalnom interesu.
Ovo saopštenje Netanjahuovog kabineta je reakcija na članak objavljen u „Vašington postu”, u kojem se navodi da je Netanjahu potvrdio Bajdenovoj administraciji da će Izrael napasti iranske vojne, a ne nuklearne ili naftne ciljeve, prenosi Rojters_._
Saopštenje je objavljeno u trenutku kada se očekuje da Izrael uzvrati na iranski raketni napad izveden na Izrael 1. oktobra.
Taj napad usledio je nakon brzo eskalirajućeg sukoba između Izraela i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran.
Akcija odmazde biće prilagođena kako bi se izbegla percepcija „političke intervencije u vreme američkih predsedničkih izbora“, navodi američki dnevnik.
Ciljani napadi na plave šlemove
Kako je „Vreme” nedavno pisalo napadi na plave šlemove su bili ciljani zato što stoje na putu izraelskim vojnim planovima usmerenih protiv Hezbolaha. Prvo su izraelski tenkovi otvorili vatru na stražarski toranj glavnog štaba miorovnih snaga, u petak su povređena dva vojnika iz Šri Lanke, u nedelju su dva izraelska tenka probila kapiju baze UNIFIL-a na demarkacionoj liniji, ispucala dimne bombe i povredile 15 plavih šlemova. Puka je sreća da ni jedan mirovnjak u tim akcijama izraelske vojske nije poginuo.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je bez ikakve zadrške pozvao generalnog sekretara UN-a Antonia Gutereša da hitno povuče mirovne trupe, jer da ih Hezbolah koristi kao živi štit. Dakle, jedna članica UN-a zahteva od predsedavajućeg svetske organizacije da promeni mandat mirovnih trupa jer joj više ne odgovara. Po principu: žao nam je što su mirovnjaci povređeni, ali mi se nećemo zaustaviti, a vi gledajte šta ćete.
Stiče se utisak da svi ovi aktuelni pojedinačni obračuni vode kao totalnom ratu jedne nuklearne sile sa regionalnim neprijateljima. Dok antisemitizam u svetu raste zbog velikog broja palestinskih civilnih žrtava i kritike politike Netanjahua u Evropskim državama postaju sve glasnije, SAD i Velika Britanija su i dalje spremni da Izraelu pruže potrebnu vojnu pomoć. Ujedinjene nacije i zapadne parlamentarne demokratije, čijem političkom prostoru Izrael pripada, prilično nemoćno posmatraju sve veće ratne tenzije na Bliskom istoku.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve