

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




U engleskom gradu Roterhem krajnje desničarska banda upala je u hotel u kome se navodno nalaze azilanti. Neredi se dešavaju širom Velike Britanije, a obratio se i britanski premijer Kir Starmer i rekao da će uključeni osetiti "punu snagu zakona"
Krajnje desničarska banda danas je upala u hotel Holidej In u engleskom gradu Roterhemu, u kojem se navodno nalaze azilanti. Na terenu je i interventna policija, koja ih je u tome pokušala spriječiti, piše Index.hr.
BREAKING: Fascist rioters attempt to set fire to a hotel in #Rotherham in order to kill migrants they believe are inside.
We need to urgently build a movement to stop the far right. Join us. Were opposing them in every town and city #FarRightThugs pic.twitter.com/DmuQsSXZQB
— Stand Up To Racism (@AntiRacismDay) August 4, 2024
Reporter BBC-ja s lica mesta javlja kako je više maskiranih desničara upalo u hotel. Kroz prozore se mogu videti desničari s maskama na licima, a gomila na silu pokušava ući u hotel.
Policajci su u više navrata napadnuti, a banda na njih baca drvene ograde.
Reporter BBC-ja javlja kako su desničari razbili osam prozora na hotelu, a svako razbijanje banda dočekuje urlicima oduševljenja.


„Vadite ih van“
Demonstranti koji podržavaju azilante su otišli, a stotine desničara koji se protive smeštanju azilanata u hotelu na periferiji Roterhama su okružile zgradu.
Ulica je blokirana policijskim vozilima, kolona policajaca čuva ulaz u hotel, a desničari bacaju kamenje na hotel. Pred gomilom desničara je interventna policija, a banda je napala policijski kombi te ga ljuljala i gađala kamenjem.
Desničari su skandirali „vadite ih van“, misleći na azilante.


Obratio se i premijer Kir Stramer
Britanski premijer Kir Starmer osudio je „krajnje desničarsko nasilje“. Premijer je rekao da će uključeni osetiti „punu snagu zakona“.
Rekao je da ljudi u ovoj zemlji „imaju pravo biti sigurni“, a ipak smo videli „napade na muslimanske zajednice i nacističke pozdrave na ulici“.
„Neću bežati od toga da to nazovem onim što jeste – krajnje desničarsko razbojništvo“, rekao je Starmer, pa obećao da će učiniti „šta god je potrebno da se ti razbojnici dovedu pred lice pravde“ obraćajući se naciji nakon nemira koji traju u nekim delovima zemlje.
Još nereda u Britaniji
Biblioteka zajednice u Liverpulu zapaljena je, a demonstranti su sinoć pokušali da spreče vatrogasce da je ugase, dok su protesti prerasli u nasilje širom zemlje, piše The Times.
U Bristolu su se demonstranti krajnje desnice sukobili sa kontrademonstrantima, dok je u Stouku na Trentu grupa krajnje desničarskih demonstranata gađala ciglama vernike u džamiji, a kontrademonstranti su uzvratili.
Provaljene su i opljačkane prodavnice u Liverpulu, Mančesteru, Blekpulu i Halu. Policajci su povređeni u Sanderlendu, Halu, Stouku na Trentu i Liverpulu. Izvršeno je na desetine hapšenja.
Hiljade dodatnih policajaca je u pripravnosti jer se danas očekuju dalji protesti na lokacijama kao što su Lankaster, Midlzbro, Roterham, Rašmur i Vejmut.
Izvor: Index.hr, The Times


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve