img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Nemački automobilski gigant ZF Fridrihshafen planira ukidanje i do 14.000 radnih mesta

27. јул 2024, 15:22 Saša Bojić/DW
Foto: Printskrin/Youtube/Focus Online
Copied

ZF je jedan od najvažnijih proizvođača auto-delova u Nemačkoj - i oseća promene u industriji svom snagom. Koncern planira da u naredne četiri godine samo u Nemačkoj ukine do 14.000 radnih mesta

Promene u automobilskoj industriji pogađaju i gigantskog proizvođača auto-delova ZF Fridrihshafen. Kompanija planira da do kraja 2028. godine ukine između 11.000 i 14.000 radnih mesta u Nemačkoj. Koncern je saopštio da je to jedini način da se održi u budućnosti, piše DW.

„Svesni smo da moramo doneti teške, ali neophodne odluke,“ rekao je predsednik uprave ZF Holger Klajn. Ovo smanjenje bi trebalo da se sprovede, koliko god je to moguće, na socijalno prihvatljiv način. „Želimo da pronađemo najbolja moguća rešenja za sve uključene,“ dodao je. To bi, na primer, moglo biti ostvareno putem ponuda za prevremeno penzionisanje, a mogući su i programi otpremnina. ZF planira osnivanje nekoliko lokacija sa jednostavnijom strukturom na kojima će proizvodnja više vrsta komponenti biti objedinjena. Smanjenje broja radnih mesta planira se ne samo u proizvodnji, već i u administraciji i razvojnom odseku.

Reč koja sve objašnjava je „transformacija“

Radnički savet je najavio otpor protiv ove mere. „Borićemo se za svako pojedinačno radno mesto,“ izjavio je predsednik radničkog saveta ZF, Ahim Ditrih. Najava otpuštanja izaziva strahove „u trenutku kada nam je zapravo potrebna potpuna posvećenost isporuci kupcima, prevazilaženju recesije i transformaciji“.

Ovi planovi skreću pažnju sa neuspeha menadžmenta, rekao je Ditrih. „Uprava ZF se odlučila protiv budućnosti lokacija i hiljada radnika u Nemačkoj i zbog toga će naići na žestok otpor.“

Kompanija prema sopstvenim podacima trenutno zapošljava 54.000 ljudi u Nemačkoj. Smanjenje broja radnih mesta bi pogodilo više od svakog četvrtog radnika. Visoko zadužena firma je još na proleće uvela strog program štednje. Kako je najavljeno u februaru, ove i sledeće godine troškovi koje ima širom sveta treba da se smanje za oko šest milijardi evra. Time ZF želi da se bolje pozicionira u daljoj transformaciji ka električnoj mobilnosti od 2026. godine.

Koncern duguje milijarde

Šef uprave ZF, Holger Klajn, još u aprilu je najavio da broj zaposlenih u Nemačkoj neće moći da se održi na trenutnom nivou. „Sa sada donetim merama želimo da ojačamo našu konkurentnost i učvrstimo našu poziciju kao jednog od vodećih snabdevača na svetskom nivou,“ izjavio je on.

Glavni razlog za mere štednje su visoki dugovi koncerna. Oni su uglavnom nastali kupovinom firme TRW i specijaliste za kočnice Vabko. Koncern trenutno plaća stotine miliona evra na ime kamata – a taj novac nedostaje, na primer, u oblastima istraživanja i razvoja. Istovremeno, ovaj proizvođač auto-delova, koji većinom pripada fondaciji „Cepelin“ grada Fridrihshafena, u narednim godinama mora da investira milijarde evra kako bi savladao transformaciju industrije.

Proizvode praktično – sve

Širom sveta za ZF radi oko 169.000 ljudi. U oblasti Bodenskog jezera zaposleno je oko 10.300 radnika. ZF je prisutan na više od 160 proizvodnih lokacija u 31-oj zemlji. Prošle godine kompanija je ostvarila prihod od oko 46,6 milijardi evra.

Naziv firme je zapravo skraćenica za „Fabrika zupčanika“ (Zahnradfabrik). Proizvodi široku paletu auto-delova, od pasivnih i aktivnih bezbednosnih sistema kao što su vazdušni jastuci, servo-sistemi upravljanja ili kočioni sistemi, preko pogonske tehnike i šasija pa sve do delova za motore i pogonske sisteme vozila posebne namene.

Tagovi:

Automobili Nemačka Nemačka autoindustrija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

21.јул 2025. Lili-Mari Hilčer / DW

Kako do penzije mnogo pre penzije

Neki zaposleni pokušavaju da steknu dovoljno, ne bi li prestali da rade i pre penzije, koja u Nemačkoj počinje u 67. godini. Da li je to zaista moguće, i ako jeste – kako, piše Dojče vele

Trgovina narkoticima

21.јул 2025. M. L. J.

Saradnja sa albanskom mafijom i droga u zatvorima: Narko bos Ekvadora izručen Americi

Vođa ekvadorske bande Adolfo Masias Vilamar, poznat pod nadimkom Fito, koji je povezan sa Balkanom, izručen je Sjedinjenim Američkim Državama

Rat

20.јул 2025. S.Ć.

Ubijeno 67 ljudi u severnoj Gazi dok su čekali u redu za hranu

U severnoj Gazi je u subotu ubijeno 67 ljudi dok u čekali u redu za hranu, još šestoro na drugim lokacijama, i još 32 u južnoj Gazi

Porušena džamija u gradu Deir al-Balah

Bliski istok

20.јул 2025. T. S.

Izrael izdao upozorenje o evakuaciji: Ofanziva stiže u centar Gaze

Izrael je izdao upozorenje o evakuaciji centralnog dela Gaze, uprkos strahu porodica izraelskih talaca da se tamo nalaze njihovi rođaci. U međuvremenu, stotine civila čeka pomoć koja ne stiže, dok UN upozoravaju na glad i kolaps zdravstvenog sistema

Autobuska stanica u blizini Američke ambasade u Londonu: Donald Tramp u društvu Džefrija Epstajna

SAD

19.јул 2025. Tomas Lačan / DW

Slučaj Epstajn: Da li je i Tramp zagazio u „močvaru“?

Slučaj Epstajn je simbol „močvare“ i svih teorija zavere o eliti koja „zaista vlada svetom“. Tramp je stekao slavu (i glasove birača) obećanjem da će „tu močvaru da isuši“. Zašto se sada nećka da objavi spise o tome

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure