

Naoružavanje
Tenkovi su opet u modi: Nemci i Francuzi ulažu milijarde
Nemačka i Francuska će kontrolisati najvećeg evropskog proizvođača tenkova




U Srbiji je rado viđen gost. A u centrali Socijaldemokratske partije Nemačke u Berlinu sa zidova su skinuli fotografije bivšeg kancelara i predsednika stranke Gerharda Šredera. On se tome usprotivio
U Srbiji je Gerhard Šreder poznat kao nemački kancelar koji je svoju zemlju 1999. uvukao u bombardovanje NATO-a SR Jugoslavije. I kao neko sa kime se kasnije Aleksandar Vučić – koji svakom pogodnom prilikom grmi o zločinačkoj NATO-agresiji koja je za cilj imala otimanje Kosova i Metohije – rado nasmejan slikao i koga je dovlačio da uveliča partisjke skupove Srpske napredne stranke.
U Nemačkoj je Šreder ozloglašen po svojim bliskim odnosima sa Vladimirom Putinom i što je iz kancelarske fotelje prešao na posao u Gaspromu. Zbog toga su u centrali Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD) u Berlinu, „Kući Vilija Branta“, sa zidova poskidali njegove fotografije.
U intervjuu nemačkoj državnog agenciji DPA on se požalio da hoće da ga „izbrišu iz istorije partije“ jer u hodniku u kome su na zidovima okačene fotografije nekadašnjih predsedavajućih SPD-a njega više nema.
Pa je upozorio partijski vrh da bude obazriv, jer da su u prošlosti komunističke partije nepodobne bivše vođe brisale iz partijske istorije, ali da se on nada da SPD ipak „neće otići tako daleko“.
Dok je bio kancelar od 1998. do 2005. Šreder je negovao prijateljske odnose sa Putinom, a danas još uvek radi za većinski rusko preduzeće „Severni tok“. On je napad Rusije na Ukrajinu doduše bio nazvao „fatalnom greškom“, ali se ipak nije distancirao od Putina. Zbog toga ga se SPD odriče, a pokušaj jedne frakcije da se formalno izbaci iz partije je propao.
Dok je bio kancelar imao je nadimak „drug bosova“ (Der Genosse der Bosse). Mnogi su mu zamerali da je zalutao u partiju koja bi trebalo da zastupa interese radnog naroda i zapravo doprineo uništenju socijaldemokratije jer je, kao da je demohrišćanin ili liberal, protežirao interese krupnog kapitala.


Nemačka i Francuska će kontrolisati najvećeg evropskog proizvođača tenkova


Američki geološki zavod procenjuje da postoji značajna verovatnoća da će broj žrtava nastaviti da raste


Kanabis je i dalje najzastupljenija droga, sa procenjenih 256 miliona korisnika, a slede opioidi sa 63 miliona, amfetamini sa 32 miliona, kokain sa 25 miliona i ekstazi sa 21 milion korisnika


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve