
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin
Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Rudarenje litijuma u Nemačkoj zavisi od mnogobrojnih odobrenja. Koliko je Saksonija daleko od prvog rudnika litijuma o kom su razgovarali Šolc i Vučić? Šta je potrebno za dobijanje dozvole za rad? I koliko će to uticati na životnu sredinu? Dojče vele donosi odgovore
1. U kojoj fazi se nalazi projekat kompanije Cinvald litijum?
Projekat kompanije Cinvald litijum (Zinnwald Lithium GmbH) u fazi je provere ispunjavanja zakonskih preduslova za eksploataciju rude. Saksonska agencija za rudarstvo (Sächsisches Oberbergamt, OBA) očekuje da bi u sledećem koraku trebalo da započne postupak odobravanja generalnog plana rudarenja za kompletan projekat – a to znači za sam rudnik, preradu rude litijuma, odnosno izgradnju pripadajućih postrojenja i ponovno korišćenje materijala koji se bude vadio iz zemlje tokom rudarenja, piše Dojče vele.
Nakon tog postupka, OBA kao državna agencija, izdaje (ili ne izdaje) dozvolu za realizaciju generalnog operativnog plana kopanja rude u Cinvaldu. U slučaju pozitivne odluke za firmu po pitanju operativnog plana, trebalo bi sprovesti još čitav niz pojedinačnih provera koje se tiču kopanja rude, prerade materijala ili fabrika koje bi trebalo da nastanu u sklopu projekta.
2. Koliko je vlastima važan aspekt uticaja rudnika na prirodu?
Kako je Saksonska agencija za rudarstvo potvrdila na upit DW, procena uticaja na okolinu „značajan je deo postupka odobravanja planiranja“ rada rudnika. OBA je već 22. avgusta 2023. obavila tzv. „scoping“ (stručni termin kojim se definiše obim nekog projekta, odnosno konkretnije preciziraju koraci koje bi trebalo sprovesti pre mogućeg izdavanja dozvole rada, prim.red), odnosno informisala je firmu Cinvald litijum o „sadržaju, obimu i detaljnosti“ informacija koje su Saksonskoj agenciji za rudarstvo potrebne kako bi sprovela procenu uticaja na okolinu, odnosno drugih relevantnih aspekata kojima se OBA bavi.
Kompanija Cinvald litijum, kako je potvrđeno za DW, upravo priprema dokumentaciju potrebnu za taj postupak, odnosno za podnošenje zahteva za proveru mogućih efekata na prirodu od strane OBA. Zahtev za izdavanje dozvole za rudarenje firma može formalno da podnese tek nakon zaključenja provere uticaja na okolinu.
3. Šta se događa na lokaciji mogućeg rudnika u Cinvaldu?
Kompanija Cinvald litijum do sada je realizovala više od 100 probnih bušenja u Cinvaldu. Trebalo bi da uslede i dodatna bušenja, potvrđeno je za DW iz Saksonske agencije za rudarstvo. Državna agencija je već dozvolila hidrogeološki monitoring u okviru kojeg se prati stanje podzemnih voda na lokaciji Cinvald.
OBA upravo razmatra zahtev za instaliranjem „istraživačke rampe“ u Cinvaldu, kako bi firma na licu mesta mogla da etablira probni pogon, tj. da na licu mesta može da demonstrira i testira postupke za eventualno kasnije rudarenje u velikom stilu.
4. Ko je sve uključen u postupak koji je u toku?
Nakon podnošenja zahteva za rudarenjem od strane same kompanije, Saksonska agencija za rude u taj proces uključuje razne državne agencije koje su zadužene za ekspertizu oko pojedinih aspekata projekta (npr. uticaja na vode, životnu sredinu, geologiju ili hidrogeologiju). Sastavni deo samog postupka je i učešće svih zainteresovanih strana, odnosno javnosti. Među tim akterima su i, kako je za DW potvrđeno od strane OBA, priznata udruženja za zaštitu prirode.
5. Kako država želi da spreči prekomerne efekte mogućeg rudnika na prirodu i ljude?
Sve navedene provere, odnosno kompletan proces OBA, odvija se u skladu sa Zakonom o rudarstvu Savezne Republike Nemačke (Bundesberggesetz, BBergG). On definiše pretpostavke koje se moraju ispuniti pre izdavanja dozvole rudarenja, i to s obzirom na moguće „nuspojave“ koje su relevantne za društvo i prirodu.
„Kako bi se isključila mogućnost da neki konkretni projekat ima značajnije efekte na zaštićena dobra, na primer na ljude i ljudsko zdravlje, životinje, biljke i biološku raznolikost, itd, OBA sprovodi postupak odobravanja plana s procenom uticaja na okolinu“, potvrđeno je iz OBA na upit DW. Osim toga, postoje i druge zakonske regulative koje preciziraju moguće zabrane i ograničenja rudarenja u slučaju uticaja na životni prostor, odnosno ljude i prirodu.
OBA je zadužena i za nadzor rada rudnika nakon eventualnog izdavanja dozvole za rad. U slučaju da kompanija tokom (mogućeg) kasnijeg rada rudnika prekrši zakonsku regulativu, OBA može i da izda nalog da rudnik prekine s radom.
6. Da li u Saksoniji postoje i drugi projekti kopanja litijuma osim onog u Cinvaldu?
U nemačkoj pokrajini Saksoniji postoji više projekata čiji je cilj istraživanje potencijalnih nalazišta, odnosno eksploatacija litijuma. Na internet-stranicama Saksonske agencije za rudarstvo zainteresovana javnost može da stekne uvid u te projekte.
U ovom trenutku, kako je OBA potvrdila na upit DW, Saksonska agencija za rudarstvo nije primila nijedan zahtev za odobravanjem plana istraživanja ili eksploatacije litijuma. „Za razliku od projekta Cinvald litijum svi ti drugi projekti nalaze se u ranoj fazi“, potvrdila je Saksonska agencija za rudarstvo.
7. Kada bi moglo da se počne s kopanjem litijuma u Cinvaldu, ako ono bude odobreno?
Za sada nije moguće precizno predvideti kada bi se moglo početi s rudarenjem. Akteri koji imaju uvid u taj proces za DW nezvanično kažu da bi s rudarenjem moglo da se počne najranije za dve ili tri godine, pod uslovom da OBA izda dozvolu za rad. Iz kompanije Cinvald litijum nam je potvrđeno da bi ta firma krajem 2025. mogla da podnese zahtev za zakonom utvrđenim planom rada rudnika.
Izvori DW koji su upoznati s materijom tvrde da je to dosta optimističan scenario. Naime, pre podnošenja zakonom utvrđenog plana rada rudnika, OBA bi morala pozitivno da odgovori na okvirni operativni plan. Iz OBA na upit DW kažu da su pouzdane procene trajanja daljeg procesa praktično nemoguće, jer vreme obrade zahteva zavisi od nepredviđenih faktora kao što su kvalitet zahteva za odobravanja rada rudnika ili mogući konflikti oko zaštite životne sredine.
Jedna od faktora koji će uticati na brzinu procesa provere od strane OBA jesu i ljudski kapaciteti. Izvori s kojima je razgovarao DW napominju da je za tako kompleksan proces Agenciji potrebno još više ljudi koji bi radili na proveri zahteva kompanije Cinvald litijum.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve