img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Eksploatacija litijuma

Nemačka: Šta treba znati o projektu Cinvald litijum

13. decembar 2024, 08:36 Srećko Matić (DW)
Šolc i Vučić: Razgovori o litijumu Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Šolc i Vučić: Razgovori o litijumu
Copied

Rudarenje litijuma u Nemačkoj zavisi od mnogobrojnih odobrenja. Koliko je Saksonija daleko od prvog rudnika litijuma o kom su razgovarali Šolc i Vučić? Šta je potrebno za dobijanje dozvole za rad? I koliko će to uticati na životnu sredinu? Dojče vele donosi odgovore

1. U kojoj fazi se nalazi projekat kompanije Cinvald litijum?

Projekat kompanije Cinvald litijum (Zinnwald Lithium GmbH) u fazi je provere ispunjavanja zakonskih preduslova za eksploataciju rude. Saksonska agencija za rudarstvo (Sächsisches Oberbergamt, OBA) očekuje da bi u sledećem koraku trebalo da započne postupak odobravanja generalnog plana rudarenja za kompletan projekat – a to znači za sam rudnik, preradu rude litijuma, odnosno izgradnju pripadajućih postrojenja i ponovno korišćenje materijala koji se bude vadio iz zemlje tokom rudarenja, piše Dojče vele. 

Nakon tog postupka, OBA kao državna agencija, izdaje (ili ne izdaje) dozvolu za realizaciju generalnog operativnog plana kopanja rude u Cinvaldu. U slučaju pozitivne odluke za firmu po pitanju operativnog plana, trebalo bi sprovesti još čitav niz pojedinačnih provera koje se tiču kopanja rude, prerade materijala ili fabrika koje bi trebalo da nastanu u sklopu projekta.

2. Koliko je vlastima važan aspekt uticaja rudnika na prirodu?

Kako je Saksonska agencija za rudarstvo potvrdila na upit DW, procena uticaja na okolinu „značajan je deo postupka odobravanja planiranja“ rada rudnika. OBA je već 22. avgusta 2023. obavila tzv. „scoping“ (stručni termin kojim se definiše obim nekog projekta, odnosno konkretnije preciziraju koraci koje bi trebalo sprovesti pre mogućeg izdavanja dozvole rada, prim.red), odnosno informisala je firmu Cinvald litijum o „sadržaju, obimu i detaljnosti“ informacija koje su Saksonskoj agenciji za rudarstvo potrebne kako bi sprovela procenu uticaja na okolinu, odnosno drugih relevantnih aspekata kojima se OBA bavi.

Kompanija Cinvald litijum, kako je potvrđeno za DW, upravo priprema dokumentaciju potrebnu za taj postupak, odnosno za podnošenje zahteva za proveru mogućih efekata na prirodu od strane OBA. Zahtev za izdavanje dozvole za rudarenje firma može formalno da podnese tek nakon zaključenja provere uticaja na okolinu.

3. Šta se događa na lokaciji mogućeg rudnika u Cinvaldu?

Kompanija Cinvald litijum do sada je realizovala više od 100 probnih bušenja u Cinvaldu. Trebalo bi da uslede i dodatna bušenja, potvrđeno je za DW iz Saksonske agencije za rudarstvo. Državna agencija je već dozvolila hidrogeološki monitoring u okviru kojeg se prati stanje podzemnih voda na lokaciji Cinvald.

OBA upravo razmatra zahtev za instaliranjem „istraživačke rampe“ u Cinvaldu, kako bi firma na licu mesta mogla da etablira probni pogon, tj. da na licu mesta može da demonstrira i testira postupke za eventualno kasnije rudarenje u velikom stilu.

4. Ko je sve uključen u postupak koji je u toku?

Nakon podnošenja zahteva za rudarenjem od strane same kompanije, Saksonska agencija za rude u taj proces uključuje razne državne agencije koje su zadužene za ekspertizu oko pojedinih aspekata projekta (npr. uticaja na vode, životnu sredinu, geologiju ili hidrogeologiju). Sastavni deo samog postupka je i učešće svih zainteresovanih strana, odnosno javnosti. Među tim akterima su i, kako je za DW potvrđeno od strane OBA, priznata udruženja za zaštitu prirode.

5. Kako država želi da spreči prekomerne efekte mogućeg rudnika na prirodu i ljude?

Sve navedene provere, odnosno kompletan proces OBA, odvija se u skladu sa Zakonom o rudarstvu Savezne Republike Nemačke (Bundesberggesetz, BBergG). On definiše pretpostavke koje se moraju ispuniti pre izdavanja dozvole rudarenja, i to s obzirom na moguće „nuspojave“ koje su relevantne za društvo i prirodu.

„Kako bi se isključila mogućnost da neki konkretni projekat ima značajnije efekte na zaštićena dobra, na primer na ljude i ljudsko zdravlje, životinje, biljke i biološku raznolikost, itd, OBA sprovodi postupak odobravanja plana s procenom uticaja na okolinu“, potvrđeno je iz OBA na upit DW. Osim toga, postoje i druge zakonske regulative koje preciziraju moguće zabrane i ograničenja rudarenja u slučaju uticaja na životni prostor, odnosno ljude i prirodu.

OBA je zadužena i za nadzor rada rudnika nakon eventualnog izdavanja dozvole za rad. U slučaju da kompanija tokom (mogućeg) kasnijeg rada rudnika prekrši zakonsku regulativu, OBA može i da izda nalog da rudnik prekine s radom.

6. Da li u Saksoniji postoje i drugi projekti kopanja litijuma osim onog u Cinvaldu?

U nemačkoj pokrajini Saksoniji postoji više projekata čiji je cilj istraživanje potencijalnih nalazišta, odnosno eksploatacija litijuma. Na internet-stranicama Saksonske agencije za rudarstvo zainteresovana javnost može da stekne uvid u te projekte.

U ovom trenutku, kako je OBA potvrdila na upit DW, Saksonska agencija za rudarstvo nije primila nijedan zahtev za odobravanjem plana istraživanja ili eksploatacije litijuma. „Za razliku od projekta Cinvald litijum svi ti drugi projekti nalaze se u ranoj fazi“, potvrdila je Saksonska agencija za rudarstvo.

7. Kada bi moglo da se počne s kopanjem litijuma u Cinvaldu, ako ono bude odobreno?

Za sada nije moguće precizno predvideti kada bi se moglo početi s rudarenjem. Akteri koji imaju uvid u taj proces za DW nezvanično kažu da bi s rudarenjem moglo da se počne najranije za dve ili tri godine, pod uslovom da OBA izda dozvolu za rad. Iz kompanije Cinvald litijum nam je potvrđeno da bi ta firma krajem 2025. mogla da podnese zahtev za zakonom utvrđenim planom rada rudnika.

Izvori DW koji su upoznati s materijom tvrde da je to dosta optimističan scenario. Naime, pre podnošenja zakonom utvrđenog plana rada rudnika, OBA bi morala pozitivno da odgovori na okvirni operativni plan. Iz OBA na upit DW kažu da su pouzdane procene trajanja daljeg procesa praktično nemoguće, jer vreme obrade zahteva zavisi od nepredviđenih faktora kao što su kvalitet zahteva za odobravanja rada rudnika ili mogući konflikti oko zaštite životne sredine.

Jedna od faktora koji će uticati na brzinu procesa provere od strane OBA jesu i ljudski kapaciteti. Izvori s kojima je razgovarao DW napominju da je za tako kompleksan proces Agenciji potrebno još više ljudi koji bi radili na proveri zahteva kompanije Cinvald litijum.

Tagovi:

Litijum Litijum Nemačka Eksploatacija litijuma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Snimak koji je Kremlj brzo obrisao: Vladimir Putin kašlje tokom govora

Rusija

10.mart 2026. I.M.

Zašto je Kremlj uklonio video snimak Vladimira Putina koji kašlje

Video na kojem ruski predsednik Vladimir Putin prekida govor i kašlje tokom snimanja poruke za Međunarodni dan žena kratko je bio objavljen na Telegram kanalu Kremlja pre nego što je uklonjen

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure