img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Eksploatacija litijuma

Nemačka: Šta treba znati o projektu Cinvald litijum

13. decembar 2024, 08:36 Srećko Matić (DW)
Šolc i Vučić: Razgovori o litijumu Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Šolc i Vučić: Razgovori o litijumu
Copied

Rudarenje litijuma u Nemačkoj zavisi od mnogobrojnih odobrenja. Koliko je Saksonija daleko od prvog rudnika litijuma o kom su razgovarali Šolc i Vučić? Šta je potrebno za dobijanje dozvole za rad? I koliko će to uticati na životnu sredinu? Dojče vele donosi odgovore

1. U kojoj fazi se nalazi projekat kompanije Cinvald litijum?

Projekat kompanije Cinvald litijum (Zinnwald Lithium GmbH) u fazi je provere ispunjavanja zakonskih preduslova za eksploataciju rude. Saksonska agencija za rudarstvo (Sächsisches Oberbergamt, OBA) očekuje da bi u sledećem koraku trebalo da započne postupak odobravanja generalnog plana rudarenja za kompletan projekat – a to znači za sam rudnik, preradu rude litijuma, odnosno izgradnju pripadajućih postrojenja i ponovno korišćenje materijala koji se bude vadio iz zemlje tokom rudarenja, piše Dojče vele. 

Nakon tog postupka, OBA kao državna agencija, izdaje (ili ne izdaje) dozvolu za realizaciju generalnog operativnog plana kopanja rude u Cinvaldu. U slučaju pozitivne odluke za firmu po pitanju operativnog plana, trebalo bi sprovesti još čitav niz pojedinačnih provera koje se tiču kopanja rude, prerade materijala ili fabrika koje bi trebalo da nastanu u sklopu projekta.

2. Koliko je vlastima važan aspekt uticaja rudnika na prirodu?

Kako je Saksonska agencija za rudarstvo potvrdila na upit DW, procena uticaja na okolinu „značajan je deo postupka odobravanja planiranja“ rada rudnika. OBA je već 22. avgusta 2023. obavila tzv. „scoping“ (stručni termin kojim se definiše obim nekog projekta, odnosno konkretnije preciziraju koraci koje bi trebalo sprovesti pre mogućeg izdavanja dozvole rada, prim.red), odnosno informisala je firmu Cinvald litijum o „sadržaju, obimu i detaljnosti“ informacija koje su Saksonskoj agenciji za rudarstvo potrebne kako bi sprovela procenu uticaja na okolinu, odnosno drugih relevantnih aspekata kojima se OBA bavi.

Kompanija Cinvald litijum, kako je potvrđeno za DW, upravo priprema dokumentaciju potrebnu za taj postupak, odnosno za podnošenje zahteva za proveru mogućih efekata na prirodu od strane OBA. Zahtev za izdavanje dozvole za rudarenje firma može formalno da podnese tek nakon zaključenja provere uticaja na okolinu.

3. Šta se događa na lokaciji mogućeg rudnika u Cinvaldu?

Kompanija Cinvald litijum do sada je realizovala više od 100 probnih bušenja u Cinvaldu. Trebalo bi da uslede i dodatna bušenja, potvrđeno je za DW iz Saksonske agencije za rudarstvo. Državna agencija je već dozvolila hidrogeološki monitoring u okviru kojeg se prati stanje podzemnih voda na lokaciji Cinvald.

OBA upravo razmatra zahtev za instaliranjem „istraživačke rampe“ u Cinvaldu, kako bi firma na licu mesta mogla da etablira probni pogon, tj. da na licu mesta može da demonstrira i testira postupke za eventualno kasnije rudarenje u velikom stilu.

4. Ko je sve uključen u postupak koji je u toku?

Nakon podnošenja zahteva za rudarenjem od strane same kompanije, Saksonska agencija za rude u taj proces uključuje razne državne agencije koje su zadužene za ekspertizu oko pojedinih aspekata projekta (npr. uticaja na vode, životnu sredinu, geologiju ili hidrogeologiju). Sastavni deo samog postupka je i učešće svih zainteresovanih strana, odnosno javnosti. Među tim akterima su i, kako je za DW potvrđeno od strane OBA, priznata udruženja za zaštitu prirode.

5. Kako država želi da spreči prekomerne efekte mogućeg rudnika na prirodu i ljude?

Sve navedene provere, odnosno kompletan proces OBA, odvija se u skladu sa Zakonom o rudarstvu Savezne Republike Nemačke (Bundesberggesetz, BBergG). On definiše pretpostavke koje se moraju ispuniti pre izdavanja dozvole rudarenja, i to s obzirom na moguće „nuspojave“ koje su relevantne za društvo i prirodu.

„Kako bi se isključila mogućnost da neki konkretni projekat ima značajnije efekte na zaštićena dobra, na primer na ljude i ljudsko zdravlje, životinje, biljke i biološku raznolikost, itd, OBA sprovodi postupak odobravanja plana s procenom uticaja na okolinu“, potvrđeno je iz OBA na upit DW. Osim toga, postoje i druge zakonske regulative koje preciziraju moguće zabrane i ograničenja rudarenja u slučaju uticaja na životni prostor, odnosno ljude i prirodu.

OBA je zadužena i za nadzor rada rudnika nakon eventualnog izdavanja dozvole za rad. U slučaju da kompanija tokom (mogućeg) kasnijeg rada rudnika prekrši zakonsku regulativu, OBA može i da izda nalog da rudnik prekine s radom.

6. Da li u Saksoniji postoje i drugi projekti kopanja litijuma osim onog u Cinvaldu?

U nemačkoj pokrajini Saksoniji postoji više projekata čiji je cilj istraživanje potencijalnih nalazišta, odnosno eksploatacija litijuma. Na internet-stranicama Saksonske agencije za rudarstvo zainteresovana javnost može da stekne uvid u te projekte.

U ovom trenutku, kako je OBA potvrdila na upit DW, Saksonska agencija za rudarstvo nije primila nijedan zahtev za odobravanjem plana istraživanja ili eksploatacije litijuma. „Za razliku od projekta Cinvald litijum svi ti drugi projekti nalaze se u ranoj fazi“, potvrdila je Saksonska agencija za rudarstvo.

7. Kada bi moglo da se počne s kopanjem litijuma u Cinvaldu, ako ono bude odobreno?

Za sada nije moguće precizno predvideti kada bi se moglo početi s rudarenjem. Akteri koji imaju uvid u taj proces za DW nezvanično kažu da bi s rudarenjem moglo da se počne najranije za dve ili tri godine, pod uslovom da OBA izda dozvolu za rad. Iz kompanije Cinvald litijum nam je potvrđeno da bi ta firma krajem 2025. mogla da podnese zahtev za zakonom utvrđenim planom rada rudnika.

Izvori DW koji su upoznati s materijom tvrde da je to dosta optimističan scenario. Naime, pre podnošenja zakonom utvrđenog plana rada rudnika, OBA bi morala pozitivno da odgovori na okvirni operativni plan. Iz OBA na upit DW kažu da su pouzdane procene trajanja daljeg procesa praktično nemoguće, jer vreme obrade zahteva zavisi od nepredviđenih faktora kao što su kvalitet zahteva za odobravanja rada rudnika ili mogući konflikti oko zaštite životne sredine.

Jedna od faktora koji će uticati na brzinu procesa provere od strane OBA jesu i ljudski kapaciteti. Izvori s kojima je razgovarao DW napominju da je za tako kompleksan proces Agenciji potrebno još više ljudi koji bi radili na proveri zahteva kompanije Cinvald litijum.

Tagovi:

Eksploatacija litijuma Litijum Litijum Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Vučić i Al Nahjan na vojnoj paradi u Beogradu

Super bogataši

23.decembar 2025. K. S.

Najbogatije porodice na svetu: Vučićev prijatelj na drugom mestu

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Sarajevo

Bosna i Hercegovina

23.decembar 2025. Dragan Maksimović (DW)

Ustav BiH: Zašto Romi ili Jevreji ne smeju da se kandiduju za Predsedništvo

Za Predsedništvo Bosne i Hercegovine smeju da se kandiduju samo predstavnici „konstitutivnih” naroda - Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava da to predstavlja fundamentalnu diskriminaciju, ništa se ne menja

crnogorski satelit

Svemirska istraživanja

22.decembar 2025. K. S.

Crnogorci lete u nebo: Lansiranje satelita „Luča” 28. decembra

Prvi crnogorski satelit trebalo bio kroz nekoliko dana da bude lansiran u svemir sa kosmodroma Vostočni. Crna Gora tako postaje prva država Zapadnog Balkana koja ima satelit koji joj u potpunosti pripada - tehnički, pravno i operativno

Svetski sukobi

22.decembar 2025. DW / DPA

Istorijski rekord sukoba u svetu: Od Srbije do Azije 1.450 političkih konflikata

Studija “Bezbednosni bilans 2025” pokazuje da je broj političkih sukoba različitog intenziteta u svetu ove godine dosegao istorijski maksimum. Osim ratova obuhvaćeni su i sankcije, trgovinski sporovi ili protesti kakvi se odvijaju u Srbiji

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure