img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

NATO: „Uz Ukrajinu do pobede”

28. maj 2024, 11:14 I.M. / DW
Foto: AP Photo / Andrew Harnik
Susret Zelenskog i Bajdena
Copied

U deklaraciji „Uz Ukrajinu do pobede“ NATO apeluje na svoje članice da dozvole Kijevu upotrebu zapadnog oružja protiv Rusije.

U deklaraciji „Uz Ukrajinu do pobede“ NATO apeluje na svoje članice da dozvole Kijevu upotrebu zapadnog oružja protiv Rusije. Nemačka se do sada tome protivila. Berbok najavila 60 milijardi za nemačke pomoći Ukrajini, piše „Dojče vele“ (DW).

NATO je apelovao na svoje zemlje članice da dozvole Ukrajini da koristi zapadno oružje protiv vojnih ciljeva u Rusiji. Parlamentarna skupština NATO usvojila je u ponedeljak (27.05.) na prolećnom sastanku u bugarskoj prestonici Sofiji odgovarajuću deklaraciju sa motom „Uz Ukrajinu do pobede“.

Došlo je vreme da se ukinu određena ograničenja za upotrebu dostavljenog oružja, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg. On je apelovao na sve saveznike da razmotre upotrebu oružja koje su isporučili protiv ciljeva u Rusiji, navodeći posebno kao razlog – teške borbe u Harkovskoj oblasti na ruskoj granici. „Linija fronta i granica su manje-više identične, a Ukrajincima su vezane ruke ako ne mogu da napadnu vojne ciljeve na ruskoj teritoriji“, rekao je Stoltenberg.

Ukrajina će biti slabija ako nastavimo da joj pružamo samo delimičnu podršku, upozorio je predsednik Parlamentarne skupštine NATO, Poljak Mihal Ščerba.

Još tokom vikenda je izbila debata o Stoltenbergovom apelu da se Kijevu dozvoli da koristi zapadno oružje na ruskoj teritoriji. U intervjuu listu La Stampa, italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto kritikovao je Stoltenberga, rekavši da on „ne može sam da odlučuje“.

Stoltenberg je u Sofiji naveo i tri teme za predstojeći samit NATO-a u Vašingtonu u julu: unapređenje odbrambenih kapaciteta država članica, podrška Ukrajini i globalna partnerstva sa fokusom na azijsko-pacifički region.

Na prolećnom sastanku Parlamnetarne skupštine NATO učestvovali su poslanici iz zemalja članica i partnera NATO, dakle i delegacija nemačkog Bundestaga.

Zelenski traži ublažavanje propisa

U međuvremenu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski takođe nastavlja da se zalaže za to da se Ukrajini dozvoli upotreba zapadnog oružja protiv Rusije. U video obraćanju u nedelju, Zelenski je rekao da su mnoge zemlje izrazile saučešće zbog smrtonosnog bombardovanja grada Harkova i dodao: „Važno je da ova osuda dovede do odgovarajućih posledica“.

Ukrajini je potrebno više protivvazdušne odbrane i pravo da stranim oružjem napada i rusku teritoriju.

„Vidimo svaku tačku koncentracije ruskih trupa. Znamo sve oblasti gde se lansiraju ruske rakete i poleću borbeni avioni“, rekao je on. Politička je odluka da se dozvoli uništenje ovih snaga pre nego što napadnu Ukrajinu. „Odluka koja se mora doneti“.

Španija i Ukrajina potpisale su bezbednosni sporazum tokom prve zvanične posete ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog zemlji EU.

Sporazumom je, između ostalog, predviđena vojna pomoć Španije u iznosu od milijardu evra u tekućoj godini, rekao je premijer Pedro Sančez, ali nije želeo da iznosi detalje o vojnoj pomoći na pitanje novinara. Rekao je samo da će se i dalje isporučivati protivvazdušne rakete, tenkovi „leopard 2“ i municija. „Sporazum je zasnovan na sveobuhvatnoj viziji bezbednosti i stoga se proteže na različite oblasti kao što su vojni sektor, finansijska podrška, kao i saradnja u vojnoj industriji“.

Poseta je prvobitno bila planirana za sredinu meseca. Međutim, Zelenski je otkazao ovo i druga putovanja u inostranstvo zbog intenzivnih borbi u oblasti Harkov.

Nemačka se do sada bila protiv

Nemački kancelar Olaf Šolcse do sada izjašnjavao protiv upotrebe zapadnog oružja protiv Rusije. On trenutno ne vidi razlog za ublažavanje pravila dogovorenih sa Ukrajinom za upotrebu oružja koje je isporučila Nemačka, rekao je on na javnoj diskusiji na Festivalu demokratije u Berlinu u nedelju (26.maja).

I generalni sekretarSPD Kevin Kinert odbacuje upotrebu zapadnog oružja protiv pozicija na ruskoj teritoriji. Napad na grad Harkov i druga ukrajinska mesta je ruski „teror nad civilnim stanovništvom. Ipak, to nam ne omogućava da radimo sve što bismo želeli“, rekao je Kinert u jutarnjem programu nemačkog javnog servisa. On je naglasio da Ukrajina ima pravo da napadne vojnu infrastrukturu na ruskoj teritoriji. Međutim, on je upozorio da se razmisli „kakvu bismo raspravu vodili“ ako bi zapadno oružje slučajno pogodilo civilnu infrastrukturu u Rusiji.

Nemačka: 60 milijardi, posebno za istok Ukrajine

Ministarka spoljnih poslova Nemačke Analena Berboknajavila je da će Nemačka obezbediti 60 milijardi evra humanitarne pomoći Ukrajini. To je posebno namenjeno istoku zemlje, rekla je Berbok na sastanku sa svojim kolegama iz EU u Briselu.

Ministri spoljnih poslova 27 država EU takođe su odobrili novi pravni okvir za sankcionisanje ozbiljnih kršenja ljudskih prava u Rusiji. Između ostalog, trebalo bi da omogući preduzimanje kaznenih mera protiv ljudi i organizacija odgovornih za suzbijanje opozicije, kako je nekoliko diplomata izjavilo agenciji dpa. Prema rečima diplomata, na listi će se naći oko 20 novih lica ili organizacija, kao prvi korak u okviru novog režima sankcija.

Tagovi:

NATO Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

Nacionalna garda i Tramp

27.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Šta je Nacionalna garda i zašto je Tramp vojnu jedinicu raspoređivao po gradovima SAD

Tramp je u prošlosti Nacionalnu gardu koristio za obračun sa izbeglicama i prepucavanje sa političkim protivnicima. Šta će sada biti, kada je pripadnike Nacionalne garde ranio Avganistanac u demokratskom Vašingtonu

Tragedija u Hongkongu

27.novembar 2025. I.M.

Broj žrtava požara u stambenom kompleksu u Hongkongu porastao na 75

Kao nestale se vode više od 270 osoba, 65 ljudi je hospitalizovano, od kojih je 16 kritično, a 25 ima ozbiljne povrede

Brazil

27.novembar 2025. Uroš Mitrović

Istorijska presuda: Dvadeset i sedam godina robije za Bolsonara

Bivši predsednik Brazila Žair Bolsonaro pravosnažno je osuđen na 27 godina robije zbog pukušaja državnog udara. Višegodišnje zatvorske kazne služiće i nekolicina njegovih bliskih saradnika

Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

SAD

27.novembar 2025. I.M.

Tramp: Napad na Nacionalnu gardu je zločin protiv nacije i čovečnosti

Nakon oružanog napada u Vašingtonu u kojem su teško ranjena dva pripadnika Nacionalne garde, predsednik SAD Donald Tramp taj čin je nazvao „zločinom protiv čovečnosti“ i poručio da će počinioci „platiti visoku cenu“

SAD

27.novembar 2025. A.I.

Avganistanac osumnjičen za pucnjavu u blizini Bele kuće – gardisti u kritičnom stanju

U Vašingtonu su u Blizini Bele kuće iz vatrenog oružja teško ranjena dva pripadnika Nacionalne garde. Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu, Rahmanulah Lakanval (29), služio je zajedno sa američkim vojnicima u Avganistanu pre nego što je 2021. godine došao u Sjedinjene Američke Države

Komentar
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure