
Božić
Božić u Nemačkoj: Strah od terorizma uz kuvano vino
Poslednjih godina nemački božićni vašari dodali su u svoju „tradiciju“ i barijere koje treba da spreče kakvog teroristu ili ludaka da uleti u masu vozilom

U deklaraciji „Uz Ukrajinu do pobede“ NATO apeluje na svoje članice da dozvole Kijevu upotrebu zapadnog oružja protiv Rusije.
U deklaraciji „Uz Ukrajinu do pobede“ NATO apeluje na svoje članice da dozvole Kijevu upotrebu zapadnog oružja protiv Rusije. Nemačka se do sada tome protivila. Berbok najavila 60 milijardi za nemačke pomoći Ukrajini, piše „Dojče vele“ (DW).
NATO je apelovao na svoje zemlje članice da dozvole Ukrajini da koristi zapadno oružje protiv vojnih ciljeva u Rusiji. Parlamentarna skupština NATO usvojila je u ponedeljak (27.05.) na prolećnom sastanku u bugarskoj prestonici Sofiji odgovarajuću deklaraciju sa motom „Uz Ukrajinu do pobede“.
Došlo je vreme da se ukinu određena ograničenja za upotrebu dostavljenog oružja, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg. On je apelovao na sve saveznike da razmotre upotrebu oružja koje su isporučili protiv ciljeva u Rusiji, navodeći posebno kao razlog – teške borbe u Harkovskoj oblasti na ruskoj granici. „Linija fronta i granica su manje-više identične, a Ukrajincima su vezane ruke ako ne mogu da napadnu vojne ciljeve na ruskoj teritoriji“, rekao je Stoltenberg.
Ukrajina će biti slabija ako nastavimo da joj pružamo samo delimičnu podršku, upozorio je predsednik Parlamentarne skupštine NATO, Poljak Mihal Ščerba.
Još tokom vikenda je izbila debata o Stoltenbergovom apelu da se Kijevu dozvoli da koristi zapadno oružje na ruskoj teritoriji. U intervjuu listu La Stampa, italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto kritikovao je Stoltenberga, rekavši da on „ne može sam da odlučuje“.
Stoltenberg je u Sofiji naveo i tri teme za predstojeći samit NATO-a u Vašingtonu u julu: unapređenje odbrambenih kapaciteta država članica, podrška Ukrajini i globalna partnerstva sa fokusom na azijsko-pacifički region.
Na prolećnom sastanku Parlamnetarne skupštine NATO učestvovali su poslanici iz zemalja članica i partnera NATO, dakle i delegacija nemačkog Bundestaga.
Zelenski traži ublažavanje propisa
U međuvremenu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski takođe nastavlja da se zalaže za to da se Ukrajini dozvoli upotreba zapadnog oružja protiv Rusije. U video obraćanju u nedelju, Zelenski je rekao da su mnoge zemlje izrazile saučešće zbog smrtonosnog bombardovanja grada Harkova i dodao: „Važno je da ova osuda dovede do odgovarajućih posledica“.
Ukrajini je potrebno više protivvazdušne odbrane i pravo da stranim oružjem napada i rusku teritoriju.
„Vidimo svaku tačku koncentracije ruskih trupa. Znamo sve oblasti gde se lansiraju ruske rakete i poleću borbeni avioni“, rekao je on. Politička je odluka da se dozvoli uništenje ovih snaga pre nego što napadnu Ukrajinu. „Odluka koja se mora doneti“.
Španija i Ukrajina potpisale su bezbednosni sporazum tokom prve zvanične posete ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog zemlji EU.
Sporazumom je, između ostalog, predviđena vojna pomoć Španije u iznosu od milijardu evra u tekućoj godini, rekao je premijer Pedro Sančez, ali nije želeo da iznosi detalje o vojnoj pomoći na pitanje novinara. Rekao je samo da će se i dalje isporučivati protivvazdušne rakete, tenkovi „leopard 2“ i municija. „Sporazum je zasnovan na sveobuhvatnoj viziji bezbednosti i stoga se proteže na različite oblasti kao što su vojni sektor, finansijska podrška, kao i saradnja u vojnoj industriji“.
Poseta je prvobitno bila planirana za sredinu meseca. Međutim, Zelenski je otkazao ovo i druga putovanja u inostranstvo zbog intenzivnih borbi u oblasti Harkov.
Nemačka se do sada bila protiv
Nemački kancelar Olaf Šolcse do sada izjašnjavao protiv upotrebe zapadnog oružja protiv Rusije. On trenutno ne vidi razlog za ublažavanje pravila dogovorenih sa Ukrajinom za upotrebu oružja koje je isporučila Nemačka, rekao je on na javnoj diskusiji na Festivalu demokratije u Berlinu u nedelju (26.maja).
I generalni sekretarSPD Kevin Kinert odbacuje upotrebu zapadnog oružja protiv pozicija na ruskoj teritoriji. Napad na grad Harkov i druga ukrajinska mesta je ruski „teror nad civilnim stanovništvom. Ipak, to nam ne omogućava da radimo sve što bismo želeli“, rekao je Kinert u jutarnjem programu nemačkog javnog servisa. On je naglasio da Ukrajina ima pravo da napadne vojnu infrastrukturu na ruskoj teritoriji. Međutim, on je upozorio da se razmisli „kakvu bismo raspravu vodili“ ako bi zapadno oružje slučajno pogodilo civilnu infrastrukturu u Rusiji.
Nemačka: 60 milijardi, posebno za istok Ukrajine
Ministarka spoljnih poslova Nemačke Analena Berboknajavila je da će Nemačka obezbediti 60 milijardi evra humanitarne pomoći Ukrajini. To je posebno namenjeno istoku zemlje, rekla je Berbok na sastanku sa svojim kolegama iz EU u Briselu.
Ministri spoljnih poslova 27 država EU takođe su odobrili novi pravni okvir za sankcionisanje ozbiljnih kršenja ljudskih prava u Rusiji. Između ostalog, trebalo bi da omogući preduzimanje kaznenih mera protiv ljudi i organizacija odgovornih za suzbijanje opozicije, kako je nekoliko diplomata izjavilo agenciji dpa. Prema rečima diplomata, na listi će se naći oko 20 novih lica ili organizacija, kao prvi korak u okviru novog režima sankcija.

Poslednjih godina nemački božićni vašari dodali su u svoju „tradiciju“ i barijere koje treba da spreče kakvog teroristu ili ludaka da uleti u masu vozilom

Iako pregovori o planu okončanja rata u Ukrajini traju, na frontu oružje još nije utihnulo. Moskva je objavila zauzimanje gradova Pokrovsk i Vovčansk, dok Kijev sa druge strane tvrdi da borbe, za pomenute gradove, još traju i optužuje Rusiju za propagandu

U stanu 46-godišnje žene u bečkom Leopoldštatu, subotnja rasprava između dvojice muškaraca tragično je završila ubistvom. 56-godišnji Hrvat priznao je da je izbo 49-godišnjeg Mirka V, navodeći da je tokom svađe „izgubio živce“

Novi svetski samit o klimi ponovo su blokirali bogati naftaši, najveći zagađivači planete i najodgovorniji što postoji vrlo realna opasnost da iz ere globalnog zagrevanja uđemo u period globalnog ključanja

Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara, pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius apollo, poslanika Olimpa
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve