img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

NATO: „Uz Ukrajinu do pobede”

28. мај 2024, 11:14 I.M. / DW
Foto: AP Photo / Andrew Harnik
Susret Zelenskog i Bajdena
Copied

U deklaraciji „Uz Ukrajinu do pobede“ NATO apeluje na svoje članice da dozvole Kijevu upotrebu zapadnog oružja protiv Rusije.

U deklaraciji „Uz Ukrajinu do pobede“ NATO apeluje na svoje članice da dozvole Kijevu upotrebu zapadnog oružja protiv Rusije. Nemačka se do sada tome protivila. Berbok najavila 60 milijardi za nemačke pomoći Ukrajini, piše „Dojče vele“ (DW).

NATO je apelovao na svoje zemlje članice da dozvole Ukrajini da koristi zapadno oružje protiv vojnih ciljeva u Rusiji. Parlamentarna skupština NATO usvojila je u ponedeljak (27.05.) na prolećnom sastanku u bugarskoj prestonici Sofiji odgovarajuću deklaraciju sa motom „Uz Ukrajinu do pobede“.

Došlo je vreme da se ukinu određena ograničenja za upotrebu dostavljenog oružja, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg. On je apelovao na sve saveznike da razmotre upotrebu oružja koje su isporučili protiv ciljeva u Rusiji, navodeći posebno kao razlog – teške borbe u Harkovskoj oblasti na ruskoj granici. „Linija fronta i granica su manje-više identične, a Ukrajincima su vezane ruke ako ne mogu da napadnu vojne ciljeve na ruskoj teritoriji“, rekao je Stoltenberg.

Ukrajina će biti slabija ako nastavimo da joj pružamo samo delimičnu podršku, upozorio je predsednik Parlamentarne skupštine NATO, Poljak Mihal Ščerba.

Još tokom vikenda je izbila debata o Stoltenbergovom apelu da se Kijevu dozvoli da koristi zapadno oružje na ruskoj teritoriji. U intervjuu listu La Stampa, italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto kritikovao je Stoltenberga, rekavši da on „ne može sam da odlučuje“.

Stoltenberg je u Sofiji naveo i tri teme za predstojeći samit NATO-a u Vašingtonu u julu: unapređenje odbrambenih kapaciteta država članica, podrška Ukrajini i globalna partnerstva sa fokusom na azijsko-pacifički region.

Na prolećnom sastanku Parlamnetarne skupštine NATO učestvovali su poslanici iz zemalja članica i partnera NATO, dakle i delegacija nemačkog Bundestaga.

Zelenski traži ublažavanje propisa

U međuvremenu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski takođe nastavlja da se zalaže za to da se Ukrajini dozvoli upotreba zapadnog oružja protiv Rusije. U video obraćanju u nedelju, Zelenski je rekao da su mnoge zemlje izrazile saučešće zbog smrtonosnog bombardovanja grada Harkova i dodao: „Važno je da ova osuda dovede do odgovarajućih posledica“.

Ukrajini je potrebno više protivvazdušne odbrane i pravo da stranim oružjem napada i rusku teritoriju.

„Vidimo svaku tačku koncentracije ruskih trupa. Znamo sve oblasti gde se lansiraju ruske rakete i poleću borbeni avioni“, rekao je on. Politička je odluka da se dozvoli uništenje ovih snaga pre nego što napadnu Ukrajinu. „Odluka koja se mora doneti“.

Španija i Ukrajina potpisale su bezbednosni sporazum tokom prve zvanične posete ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog zemlji EU.

Sporazumom je, između ostalog, predviđena vojna pomoć Španije u iznosu od milijardu evra u tekućoj godini, rekao je premijer Pedro Sančez, ali nije želeo da iznosi detalje o vojnoj pomoći na pitanje novinara. Rekao je samo da će se i dalje isporučivati protivvazdušne rakete, tenkovi „leopard 2“ i municija. „Sporazum je zasnovan na sveobuhvatnoj viziji bezbednosti i stoga se proteže na različite oblasti kao što su vojni sektor, finansijska podrška, kao i saradnja u vojnoj industriji“.

Poseta je prvobitno bila planirana za sredinu meseca. Međutim, Zelenski je otkazao ovo i druga putovanja u inostranstvo zbog intenzivnih borbi u oblasti Harkov.

Nemačka se do sada bila protiv

Nemački kancelar Olaf Šolcse do sada izjašnjavao protiv upotrebe zapadnog oružja protiv Rusije. On trenutno ne vidi razlog za ublažavanje pravila dogovorenih sa Ukrajinom za upotrebu oružja koje je isporučila Nemačka, rekao je on na javnoj diskusiji na Festivalu demokratije u Berlinu u nedelju (26.maja).

I generalni sekretarSPD Kevin Kinert odbacuje upotrebu zapadnog oružja protiv pozicija na ruskoj teritoriji. Napad na grad Harkov i druga ukrajinska mesta je ruski „teror nad civilnim stanovništvom. Ipak, to nam ne omogućava da radimo sve što bismo želeli“, rekao je Kinert u jutarnjem programu nemačkog javnog servisa. On je naglasio da Ukrajina ima pravo da napadne vojnu infrastrukturu na ruskoj teritoriji. Međutim, on je upozorio da se razmisli „kakvu bismo raspravu vodili“ ako bi zapadno oružje slučajno pogodilo civilnu infrastrukturu u Rusiji.

Nemačka: 60 milijardi, posebno za istok Ukrajine

Ministarka spoljnih poslova Nemačke Analena Berboknajavila je da će Nemačka obezbediti 60 milijardi evra humanitarne pomoći Ukrajini. To je posebno namenjeno istoku zemlje, rekla je Berbok na sastanku sa svojim kolegama iz EU u Briselu.

Ministri spoljnih poslova 27 država EU takođe su odobrili novi pravni okvir za sankcionisanje ozbiljnih kršenja ljudskih prava u Rusiji. Između ostalog, trebalo bi da omogući preduzimanje kaznenih mera protiv ljudi i organizacija odgovornih za suzbijanje opozicije, kako je nekoliko diplomata izjavilo agenciji dpa. Prema rečima diplomata, na listi će se naći oko 20 novih lica ili organizacija, kao prvi korak u okviru novog režima sankcija.

Tagovi:

NATO Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane, a zaplena je povezana sa švercom droge u Srbiji i pet tona marihune pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Vladimir Aleksejev

Rusija

06.фебруар 2026. B. B.

Atentat u Moskvi: Teško ranjen drugi čovek ruske vojne obaveštajne službe

General-pukovnik Vladimir Aleksejev hospitalizovan je u petak sa višestrukim ranama nanetim iz vatrenog oružja. Žrtva atentata u Moskvi je drugi čovek ruske vojne obaveštajne uprave GRU

Referendum o Dodiku 25. oktobra

Milorad Dodik

05.фебруар 2026. Dragan Maksimović (DW)

Trampov čovek: Koliko je Republiku Srpsku koštalo Dodikovo „izdizanje iz pelela“

Poseta Sjedinjenim Državama uoči ponovljenih izbora za predsednika Republike Srpske označava geopolitički zaokret koji menja ravnotežu snaga u BiH, gde banjalučka vlast postaje ključni igrač u Trampovoj viziji Balkana

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure