img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

NATO: „Uz Ukrajinu do pobede”

28. maj 2024, 11:14 I.M. / DW
Foto: AP Photo / Andrew Harnik
Susret Zelenskog i Bajdena
Copied

U deklaraciji „Uz Ukrajinu do pobede“ NATO apeluje na svoje članice da dozvole Kijevu upotrebu zapadnog oružja protiv Rusije.

U deklaraciji „Uz Ukrajinu do pobede“ NATO apeluje na svoje članice da dozvole Kijevu upotrebu zapadnog oružja protiv Rusije. Nemačka se do sada tome protivila. Berbok najavila 60 milijardi za nemačke pomoći Ukrajini, piše „Dojče vele“ (DW).

NATO je apelovao na svoje zemlje članice da dozvole Ukrajini da koristi zapadno oružje protiv vojnih ciljeva u Rusiji. Parlamentarna skupština NATO usvojila je u ponedeljak (27.05.) na prolećnom sastanku u bugarskoj prestonici Sofiji odgovarajuću deklaraciju sa motom „Uz Ukrajinu do pobede“.

Došlo je vreme da se ukinu određena ograničenja za upotrebu dostavljenog oružja, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg. On je apelovao na sve saveznike da razmotre upotrebu oružja koje su isporučili protiv ciljeva u Rusiji, navodeći posebno kao razlog – teške borbe u Harkovskoj oblasti na ruskoj granici. „Linija fronta i granica su manje-više identične, a Ukrajincima su vezane ruke ako ne mogu da napadnu vojne ciljeve na ruskoj teritoriji“, rekao je Stoltenberg.

Ukrajina će biti slabija ako nastavimo da joj pružamo samo delimičnu podršku, upozorio je predsednik Parlamentarne skupštine NATO, Poljak Mihal Ščerba.

Još tokom vikenda je izbila debata o Stoltenbergovom apelu da se Kijevu dozvoli da koristi zapadno oružje na ruskoj teritoriji. U intervjuu listu La Stampa, italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto kritikovao je Stoltenberga, rekavši da on „ne može sam da odlučuje“.

Stoltenberg je u Sofiji naveo i tri teme za predstojeći samit NATO-a u Vašingtonu u julu: unapređenje odbrambenih kapaciteta država članica, podrška Ukrajini i globalna partnerstva sa fokusom na azijsko-pacifički region.

Na prolećnom sastanku Parlamnetarne skupštine NATO učestvovali su poslanici iz zemalja članica i partnera NATO, dakle i delegacija nemačkog Bundestaga.

Zelenski traži ublažavanje propisa

U međuvremenu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski takođe nastavlja da se zalaže za to da se Ukrajini dozvoli upotreba zapadnog oružja protiv Rusije. U video obraćanju u nedelju, Zelenski je rekao da su mnoge zemlje izrazile saučešće zbog smrtonosnog bombardovanja grada Harkova i dodao: „Važno je da ova osuda dovede do odgovarajućih posledica“.

Ukrajini je potrebno više protivvazdušne odbrane i pravo da stranim oružjem napada i rusku teritoriju.

„Vidimo svaku tačku koncentracije ruskih trupa. Znamo sve oblasti gde se lansiraju ruske rakete i poleću borbeni avioni“, rekao je on. Politička je odluka da se dozvoli uništenje ovih snaga pre nego što napadnu Ukrajinu. „Odluka koja se mora doneti“.

Španija i Ukrajina potpisale su bezbednosni sporazum tokom prve zvanične posete ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog zemlji EU.

Sporazumom je, između ostalog, predviđena vojna pomoć Španije u iznosu od milijardu evra u tekućoj godini, rekao je premijer Pedro Sančez, ali nije želeo da iznosi detalje o vojnoj pomoći na pitanje novinara. Rekao je samo da će se i dalje isporučivati protivvazdušne rakete, tenkovi „leopard 2“ i municija. „Sporazum je zasnovan na sveobuhvatnoj viziji bezbednosti i stoga se proteže na različite oblasti kao što su vojni sektor, finansijska podrška, kao i saradnja u vojnoj industriji“.

Poseta je prvobitno bila planirana za sredinu meseca. Međutim, Zelenski je otkazao ovo i druga putovanja u inostranstvo zbog intenzivnih borbi u oblasti Harkov.

Nemačka se do sada bila protiv

Nemački kancelar Olaf Šolcse do sada izjašnjavao protiv upotrebe zapadnog oružja protiv Rusije. On trenutno ne vidi razlog za ublažavanje pravila dogovorenih sa Ukrajinom za upotrebu oružja koje je isporučila Nemačka, rekao je on na javnoj diskusiji na Festivalu demokratije u Berlinu u nedelju (26.maja).

I generalni sekretarSPD Kevin Kinert odbacuje upotrebu zapadnog oružja protiv pozicija na ruskoj teritoriji. Napad na grad Harkov i druga ukrajinska mesta je ruski „teror nad civilnim stanovništvom. Ipak, to nam ne omogućava da radimo sve što bismo želeli“, rekao je Kinert u jutarnjem programu nemačkog javnog servisa. On je naglasio da Ukrajina ima pravo da napadne vojnu infrastrukturu na ruskoj teritoriji. Međutim, on je upozorio da se razmisli „kakvu bismo raspravu vodili“ ako bi zapadno oružje slučajno pogodilo civilnu infrastrukturu u Rusiji.

Nemačka: 60 milijardi, posebno za istok Ukrajine

Ministarka spoljnih poslova Nemačke Analena Berboknajavila je da će Nemačka obezbediti 60 milijardi evra humanitarne pomoći Ukrajini. To je posebno namenjeno istoku zemlje, rekla je Berbok na sastanku sa svojim kolegama iz EU u Briselu.

Ministri spoljnih poslova 27 država EU takođe su odobrili novi pravni okvir za sankcionisanje ozbiljnih kršenja ljudskih prava u Rusiji. Između ostalog, trebalo bi da omogući preduzimanje kaznenih mera protiv ljudi i organizacija odgovornih za suzbijanje opozicije, kako je nekoliko diplomata izjavilo agenciji dpa. Prema rečima diplomata, na listi će se naći oko 20 novih lica ili organizacija, kao prvi korak u okviru novog režima sankcija.

Tagovi:

NATO Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Čovek zavija ventil za naftu

Rat na Bliskom istoku

03.april 2026. Inza Vrede / DW

Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana

Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze

Pit Hegset i Rendi Džordž

SAD

03.april 2026. Isidora Cerić

Promene u vrhu američke vojske: Tramp usred rata menja šefa Generalštaba

Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku

Nemačka

02.april 2026. Nemanja Rujević

Prepolovljena prognoza privrednog rasta

Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure