img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zapad i Rusija

NATO: Štab za podršku Ukrajini biće formiran u Nemačkoj

15. јун 2024, 08:21 Dijana Roščić/DW
Foto: AP Photo/Mindaugas Kulbis
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg
Copied

NATO se sprema da od SAD uskoro preuzme koordinaciju vojne pomoći Ukrajini, a glavni štab će biti u Visbadenu u američkoj bazi u Nemačkoj. Mađarska ne učestvuje u ovom projektu NATO, ali ga neće blokirati vetom

Glavni štab NATO-a za podršku Ukrajini biće smešten u u Nemačkoj u Visbadenu, saopštio je generalni sekretar Jens Stoltenberg u petak, nakon sastanka ministara odbrane alijanse u Briselu, piše Dojče vele (DW).

Nakon napada Rusije na Ukrajinu 2022. godine SAD su okupile istomišljenike u svojoj vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Nemačkoj, formirajući grupu od sada oko 50 nacija koje se redovno sastaju kako bi odgovorile zahtevima Kijeva za oružjem. Ova grupa zvana „Ramštajn“ će nastaviti da postoji kao politički forum predvođen SAD – ali će NATO preuzeti vojni nivo koji koordinira isporuku oružja i obuku za ukrajinske trupe, piše Rojters.

U Visbadenu se nalazi i glavni štab oružanih snaga SAD u Evropi, koje su do sada bile glavni kooordinator vojne pomoći Ukrajini. Krajem 2022. SAD su tamo uspostavile jedinicu od oko 300 vojnika pod nazivom „Grupa za bezbednosnu pomoć-Ukrajini“ (SAG-U).

Kako piše nemački „Špigel“, novi štab bi trebalo da se smesti u četvrti Erbenhajm gde se nalazi kasarna Lucius-D.-Clay, odakle su SAD koordinisale operacije i logistiku za ratove u Iraku.

Na čelu štaba ove NATO misije će biti general sa tri zvezdice koji će direktno odgovarati glavnokomandujućem snagama NATO-a u Evropi, a štab će činiti skoro 700 ljudi iz država članica NATO-a i partnerskih zemalja. Prema Stoltenbergovim rečima, deo koordinacione misije trebalo bi da se nalazi i u istočnom delu NATO-a.

„NATO nadgleda obuku ukrajinskih oružanih snaga u NATO objektima za obuku, podržava Ukrajinu kroz planiranje i koordinaciju donacija, upravlja transferom i popravkom opreme i podržava dugoročni razvoj ukrajinskih oružanih snaga. Ovi napori ne čine NATO stranom u sukobu, ali će pojačati našu podršku Ukrajini da održi njeno pravo na samoodbranu“, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg novinarima u Briselu.

Start sredinom jula

U idealnom slučaju, ovaj projekat bi zvanično trebalo da startuje u julu, kada se 32 šefova država i vlada NATO-a sastaje u Vašingtonu povodom 75 godina od osnivanja vojne alijanse. Na samitu od 9. do 11. jula Stoltenberg hoće da pokrene i novu finansijsku pomoć Ukrajini.

Stoltenberg je zatražio od saveznika da zadrže finansiranje vojne pomoći Ukrajini na istom nivou kao od 2022. – oko 40 milijardi evra godišnje. Još uvek se radi na utvrđivanju detalja oko toga: koliko svaka zemlja treba da doprinese i u kojoj meri to treba predočiti javnosti, piše, Rojters.

Neki saveznici kažu da doprinosi treba da budu vezani za nacionalni BDP, slično cilju NATO-a o vojnoj potrošnji od dva odsto, sa određenim procentom koji ide kao vojna pomoć Ukrajini svake godine.

Mađarska neće da učestvuje

Da Mađarska ne bi stavljala veto na te odluke u vezi sa Ukrajinom, Jens Stoltenberg i Viktor Orban su u sredu u Budimpešti postigli dogovor: u ovim aktivnostima NATO-a neće učestvovati ni jedan Mađar niti će se za njih koristiti novac iz Mađarske. Time se svim ostalim saveznicima u NATO omogućava da nesmetano dalje rade šta su naumili.

Članice NATO-a nisu u obavezi da učestvuju u aktivnostima alijanse, sve dok nije napadnuta neka država članica. Ipak, Orban je poslednjih godina više puta pokušavao da blokira pomoć svih vrsta, na nivou NATO i Evropske unije.

Orban je već najavio da prilikom izbora Stoltenbergovog naslednika na jesen, neće podržati Holanđanina Marka Rutea – kandidata kojeg preferira većina drugih zemalja NATO.

Vlada premijera Viktora Orbana strahuje da bi ovaj projekat mogao da gurne alijansu u direktnu konfrontaciju sa Rusijom.

„Stav Mađarske je drugačiji od većine članica NATO. Na pitanje kako najkraćim putem doći do mira iz ove ratne situacije, Mađarska i drugi daju različite odgovore“, objasnio je Viktor Orban.

Mađarski premijer je tokom izborne kampnje za evropske izbore rekao da samo on i njegova stranka Fides mogu sprečiti da Mađarska bude uvučena u treći svetski rat.

Mere predostrožnosti zbog Trampa

Ovaj projekat NATO-a se takođe vidi kao mera predostrožnosti u slučaju povratka Donalda Trampa na mesto predsednika SAD od januara 2025. Njegove izjave u prošlosti izazvale su sumnjuu u to da će SAD nastaviti u istoj meri da podržavaju Ukrajinu u odbrambenom ratu protiv Rusije.

NATO strahuje da bi promena političkog kursa u Vašingtonu takođe mogla da utiče i na koordinaciju isporuka oružja i obuku ukrajinskih oružanih snaga.

Ali diplomate priznaju da ovaj potez može imati ograničen efekat, pošto su SAD dominantna sila NATO-a i daju većinu oružja Ukrajini. Dakle, ako Vašington jednom bude hteo da smanji zapadnu pomoć Kijevu, ipak to može da uradi.

Nemačka tražila novo ime za projekat

Novi projekat se trenutno naziva „NATO bezbednosna pomoć i obuka za Ukrajinu“ (Nato Security Assistance and Training for Ukraine, NSATU).

Većina država članica NATO-a je ranije zapravo glasala za naziv „NATO misija Ukrajina“. Međutim, nemačka vlada je smatrala da se to može pogrešno shvatiti kao da NATO hoće da pošalje vojnike u Ukrajinu i strahovala da bi Rusija takvo ime mogla da se koristi za propagandu protiv alijanse.

Ukrajini treba sedam Patriota

Prema rečima ukrajinskog predsednika, Volodimira Zelenskog njegovoj zemlji je odmah potrebno bar sedam protivvazdušnih sistema Patriot, da bi mogla da zaštiti bar sve velike gradove i najvažnije energetske objekte. Nemačka je obećala treći sistem pre nekoliko nedelja, ali su ostali bez odgovora zahtevi nemačke vlade saveznicima da obezbede još jedan sistem.

Američki mediji prenose i da predsednik Bajden hoće da preda Ukrajini još jedan Patriot. Očigledno je to jedan od Patriota koji trenutno štite jugoistočnu Poljsku na granici sa Ukrajinom – regionalni aerodrom Žešov, koji se razvio u najvažnije čvorište za zapadnu vojnu pomoć Ukrajini.

Sa po jednim sistemom Patriot više iz Nemačke i SAD, u Ukrajini bi ih bilo ukupno pet – od očekivanih sedam.

Osim toga, očekuje se da će ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo ovog leta dobiti prve zapadne borbene avione F-16.

Tagovi:

NATO Rat u Ukrajini Štab NATO u Nemačkoj Vojna podrška Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2025. I.M.

Rusija intenzivirala napade na Ukrajinu: Preko noći 741 vazdušni udar

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Komentar
Tortura policije u civilu nad studentkinjom

Komentar

Policijska tortura i mučenje: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure