img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Karnevalska monarhija

Mršavi kralj

30. decembar 2003, 01:42 Sonja Kovač
Copied

Retko će Karioke kada čuju muziku, bilo koje vrste, stajati mirno. Za njih je sve, uz neke korekcije, manje-više Samba. Jedan, dva, tri, s tim što je ovo tri kratko, naizmenično leva pa desna noga. Jednostavno, kako bi rekli Brazilci, pokušavajući da nakon ko zna kog pokušaja obeshrabljenom ostatku sveta pokažu kako se pleše

Vagner J. Vanderson Santos Monteiro kao da je prečuo odluku žirija. Voditelj izbora za kralja i kraljicu karnevala 2004. godine je nekoliko puta ponovio njegovo ime, pre nego što je dvadesetsedmogodišnji Karioka, uplakan izašao na binu.

„Moj najveći san se ispunio“, rekao je novi Rei Momo, kralj predstojećeg karnevala i publici još jednom pokazao virtuoznost u onome što manje ili više svi Brazilci znaju da rade – „sambar“, odnosno da plešu sambu.

Preko noći, do sada široj javnosti potpuno nepoznat marketinški savetnik postao je, uz predsednika Brazila Inasia Lule da Silve i fudbalsku zvezdu Ronalda, najtraženija medijska ličnost zemlje. Sve kamere biće okrernute prema novom Rei Momu, kada mu krajem februara gradonačelnik Rija simbolično preda ključeve grada čime zvanično počinje najveći šou na svetu, Karneval Karioka 2004.

Po tradiciji Rei Momo je krupan, debeo i uvek dobro raspoložen. Momo, grčki bog satire i smeha, sin boginje noći, Niks, sinonim je, slično kao i don Karnal u Španiji, za čulne užitke, blud i razvrat.

„Rei Momo voli vino, meso, žene i muziku. Zato smo malo krupniji od ostalih, što ne znači da nas žene manje vole“, objašnjava svojih 147 kila kandidat Sidnei Alves de Menezes. Ni traga od preplanulih i mišićavih odbojkaša, surfera i fudbalera sa plaža Ipanema i Kopakabana. Sve sami japanski „sumo“ rvači. Doduše, ove godine, prvi put u istoriji, Rio je dobio „neuhranjenog Momo“. Vagner J. Vanderson ima samo 83 kilograma. Novim zakonom i mršavi mogu biti kraljevi.

Dovoljan razlog da se Karioke, kako sebe nazivaju stanovnici Rija, upuste u beskonačne diskusije, na temu debelih i mršavih kraljeva. Retko se u Riju čuju komentari o političkim reformama, siromaštvu, korupciji, ekonomskoj situaciji ili ekologiji. Većinu Karioka još manje zanima šta se dešava u svetu – izuzev kvalifikacija za svetsko prvenstvo u fudbalu i da li je senhor Buš konačno izgubio rat u Iraku. O sambi međutim svi znaju sve.

Brazilci se mogu odreći mnogo čega, ali ne i muzike, ritma ili jedne pesme. Dok čekate na autobus pored vas će neko lupati po dozama koka-kole, kartonskim kutijama ili kantama za smeće. Uz malo sreće ovo lupanje će se pretvoriti u koncert afrobrazilske muzike uz koju će nekoliko mladića izvesti popularni „borbeni ples robova“ ili kapoeiru, ples karakterištičan za sever Brazila, Salvador i Baiju. Istovremeno sa ovim „divljim koncertom“ ide drugi. Iz automobila natovarenih velikim zvučnicima, čuje se fanki muzika, mešavina američkog repa i brazilskih, ponekad vulgarno erotičnih tekstova, muzika favela, siromašnih kvartova Rija. Gde se zaustave tu počinje festinho – žurka, u podne, uveče ili pred zoru.

Za najveću paradu sambe Karioke se pripremaju mesecima. U velikim školama hiljade žena, muškaraca i dece, najčešće iz favela, preko cele godine seku, sklapaju i boje tone tekstila, kartona, perli i perja praveći nove kostime i kola alegorije. Oko 300 perkusionista, koliko u proseku ima svaki orkestar samba škole, od avgusta pulsira gradom, dok se samba plesačice pored mukotrpnog rada sa desetinama koreografa izlažu raznoraznim hirurškim zahvatima. Silikoni su odavno sastavni deo karnevala, čija nestašica na tržištu, sada već po pravilu, najavljuje predstojeću feštu. Sve mora biti perfektno za četvorodnevni karneval koji za razliku od ostalih maskenbala, karnevalčića i maskarada na svetu ima profesionalni karakter.

Kao i u fudbalu, escolas de samba ili škole sambe koje se takmiče na karnevalu podeljene su u četiri lige. Četrnaest najboljih nalaze se u „Grupo Special„, specijalnoj grupi koja defiluje u nedelju i ponedeljak. Oko 5000 muzičara i plesača, članova ansambla svake škole prezentuje odabranu priču, najčešće inspirisanu brazilskom svakodnevicom. Tako su prošle godine „teme“ škola, između ostalih, bile „Lula“, „deca sa ulice“ ili „Ronaldo“. Ocenjuje se harmonija, muzika, ritam, kostimi, ples, i nezobilazna Samba Cancao – pesma škole. Prekoračenje vremena – škole imaju 80 minuta da prođu 800 metara dugačkom ulicom sambodroma – odnosi dragocene bodove. Svake godine dve škole iz ove grupe „ispadnu“ u drugu ligu i obrnuto. Bodovanje, slično onom na Evroviziji, za Karioke je zasigurno najuzbudljiviji deo karnevala.

Karneval u Riju je Meka za turiste. Ove godine se u februaru očekuje pola miliona posetilaca od kojih će najmanje polovina bar jedan dan provesti na tribinama Sambadroma. „Jeftinije karte za četiri dana karnevala koštaju oko 60 reala (20 evra). Najbolja mesta u ekskluzivnoj loži 9000 (3000 evra), ali su već rasprodata“, konstatovao je Nei Barbosa, sekretar za Turizam Rio de Žaneira, dodajući da su lože obično rezervisane za strane goste.

Visoke cene ne uzbuđuju mnogo Karioke. Oni znaju da će najbolji karneval i najveća žurka, kao i uvek, biti na ulicama Rija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kuba

Kubanska kriza

27.februar 2026. I.M.

Kuba otvorila vatru na brod iz SAD: Poginuo najmanje jedan američki državljanin

Jedan američki državljanin je poginuo, a drugi je ranjen kada je kubanska vojska otvorila vatru na brod sa američkom zastavom koji je, prema navodima Havane, ušao u teritorijalne vode Kube. Kubanske vlasti saopštavaju da su četiri osobe poginule

Nemačka

26.februar 2026. Svetozar Savić (DW)

Kako je Bosanac Huso B. izigrao čitav nemački sistem

Umesto da bude deportovan pre skoro tri decenije, osuđivani Bosanac Huso B. sa svojom porodicom godišnje primi 87.000 evra

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evropska unija

26.februar 2026. Tomas Lačan (DW)

Island: Umesto 52. država SAD, 28. članica EU

Dugo je Island oklevao da se pridruži Evropskoj uniji. Međutim, svet se zabrinjavajuće menja, pa su u svetlu Trampovih pretnji Grenlandu Islanđani počeli da preispituju svoju ljubav prema EU

Donald Tramp

Diplomatija ili eskalacija sukoba

26.februar 2026. Elina Faradi / DW

Tramp razmatra vojni udar na Iran: Koliko je Bliski istok blizu novog rata

Pred novi krug pregovora u Ženevi, tenzije između Sjedinjene Američke Države i Iran dostižu tačku usijanja. Prema navodima lista Volstrit džurnal, predsednik Donald Tramp razmatra ograničeni vojni udar kao sredstvo pritiska. Da li je Ženeva poslednja šansa za diplomatsko rešenje

SAD – Evropa

26.februar 2026. Marija Vidić, Slobodan Bubnjević

Mesec, to je kad se vratiš

Kao priprema za let prve žene koja će sleteti na Zemljin satelit, u programu Artemis povratka na Mesec, sledi misija u kojoj će četiri astronauta leteti ukrug, tamo i nazad. Ali, nikako da polete

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure