img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Karnevalska monarhija

Mršavi kralj

30. decembar 2003, 01:42 Sonja Kovač
Copied

Retko će Karioke kada čuju muziku, bilo koje vrste, stajati mirno. Za njih je sve, uz neke korekcije, manje-više Samba. Jedan, dva, tri, s tim što je ovo tri kratko, naizmenično leva pa desna noga. Jednostavno, kako bi rekli Brazilci, pokušavajući da nakon ko zna kog pokušaja obeshrabljenom ostatku sveta pokažu kako se pleše

Vagner J. Vanderson Santos Monteiro kao da je prečuo odluku žirija. Voditelj izbora za kralja i kraljicu karnevala 2004. godine je nekoliko puta ponovio njegovo ime, pre nego što je dvadesetsedmogodišnji Karioka, uplakan izašao na binu.

„Moj najveći san se ispunio“, rekao je novi Rei Momo, kralj predstojećeg karnevala i publici još jednom pokazao virtuoznost u onome što manje ili više svi Brazilci znaju da rade – „sambar“, odnosno da plešu sambu.

Preko noći, do sada široj javnosti potpuno nepoznat marketinški savetnik postao je, uz predsednika Brazila Inasia Lule da Silve i fudbalsku zvezdu Ronalda, najtraženija medijska ličnost zemlje. Sve kamere biće okrernute prema novom Rei Momu, kada mu krajem februara gradonačelnik Rija simbolično preda ključeve grada čime zvanično počinje najveći šou na svetu, Karneval Karioka 2004.

Po tradiciji Rei Momo je krupan, debeo i uvek dobro raspoložen. Momo, grčki bog satire i smeha, sin boginje noći, Niks, sinonim je, slično kao i don Karnal u Španiji, za čulne užitke, blud i razvrat.

„Rei Momo voli vino, meso, žene i muziku. Zato smo malo krupniji od ostalih, što ne znači da nas žene manje vole“, objašnjava svojih 147 kila kandidat Sidnei Alves de Menezes. Ni traga od preplanulih i mišićavih odbojkaša, surfera i fudbalera sa plaža Ipanema i Kopakabana. Sve sami japanski „sumo“ rvači. Doduše, ove godine, prvi put u istoriji, Rio je dobio „neuhranjenog Momo“. Vagner J. Vanderson ima samo 83 kilograma. Novim zakonom i mršavi mogu biti kraljevi.

Dovoljan razlog da se Karioke, kako sebe nazivaju stanovnici Rija, upuste u beskonačne diskusije, na temu debelih i mršavih kraljeva. Retko se u Riju čuju komentari o političkim reformama, siromaštvu, korupciji, ekonomskoj situaciji ili ekologiji. Većinu Karioka još manje zanima šta se dešava u svetu – izuzev kvalifikacija za svetsko prvenstvo u fudbalu i da li je senhor Buš konačno izgubio rat u Iraku. O sambi međutim svi znaju sve.

Brazilci se mogu odreći mnogo čega, ali ne i muzike, ritma ili jedne pesme. Dok čekate na autobus pored vas će neko lupati po dozama koka-kole, kartonskim kutijama ili kantama za smeće. Uz malo sreće ovo lupanje će se pretvoriti u koncert afrobrazilske muzike uz koju će nekoliko mladića izvesti popularni „borbeni ples robova“ ili kapoeiru, ples karakterištičan za sever Brazila, Salvador i Baiju. Istovremeno sa ovim „divljim koncertom“ ide drugi. Iz automobila natovarenih velikim zvučnicima, čuje se fanki muzika, mešavina američkog repa i brazilskih, ponekad vulgarno erotičnih tekstova, muzika favela, siromašnih kvartova Rija. Gde se zaustave tu počinje festinho – žurka, u podne, uveče ili pred zoru.

Za najveću paradu sambe Karioke se pripremaju mesecima. U velikim školama hiljade žena, muškaraca i dece, najčešće iz favela, preko cele godine seku, sklapaju i boje tone tekstila, kartona, perli i perja praveći nove kostime i kola alegorije. Oko 300 perkusionista, koliko u proseku ima svaki orkestar samba škole, od avgusta pulsira gradom, dok se samba plesačice pored mukotrpnog rada sa desetinama koreografa izlažu raznoraznim hirurškim zahvatima. Silikoni su odavno sastavni deo karnevala, čija nestašica na tržištu, sada već po pravilu, najavljuje predstojeću feštu. Sve mora biti perfektno za četvorodnevni karneval koji za razliku od ostalih maskenbala, karnevalčića i maskarada na svetu ima profesionalni karakter.

Kao i u fudbalu, escolas de samba ili škole sambe koje se takmiče na karnevalu podeljene su u četiri lige. Četrnaest najboljih nalaze se u „Grupo Special„, specijalnoj grupi koja defiluje u nedelju i ponedeljak. Oko 5000 muzičara i plesača, članova ansambla svake škole prezentuje odabranu priču, najčešće inspirisanu brazilskom svakodnevicom. Tako su prošle godine „teme“ škola, između ostalih, bile „Lula“, „deca sa ulice“ ili „Ronaldo“. Ocenjuje se harmonija, muzika, ritam, kostimi, ples, i nezobilazna Samba Cancao – pesma škole. Prekoračenje vremena – škole imaju 80 minuta da prođu 800 metara dugačkom ulicom sambodroma – odnosi dragocene bodove. Svake godine dve škole iz ove grupe „ispadnu“ u drugu ligu i obrnuto. Bodovanje, slično onom na Evroviziji, za Karioke je zasigurno najuzbudljiviji deo karnevala.

Karneval u Riju je Meka za turiste. Ove godine se u februaru očekuje pola miliona posetilaca od kojih će najmanje polovina bar jedan dan provesti na tribinama Sambadroma. „Jeftinije karte za četiri dana karnevala koštaju oko 60 reala (20 evra). Najbolja mesta u ekskluzivnoj loži 9000 (3000 evra), ali su već rasprodata“, konstatovao je Nei Barbosa, sekretar za Turizam Rio de Žaneira, dodajući da su lože obično rezervisane za strane goste.

Visoke cene ne uzbuđuju mnogo Karioke. Oni znaju da će najbolji karneval i najveća žurka, kao i uvek, biti na ulicama Rija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Snimak koji je Kremlj brzo obrisao: Vladimir Putin kašlje tokom govora

Rusija

10.mart 2026. I.M.

Zašto je Kremlj uklonio video snimak Vladimira Putina koji kašlje

Video na kojem ruski predsednik Vladimir Putin prekida govor i kašlje tokom snimanja poruke za Međunarodni dan žena kratko je bio objavljen na Telegram kanalu Kremlja pre nego što je uklonjen

Predsednik SAD

Rat na Bliskom istoku

10.mart 2026. I.M.

Donald Tramp: Imamo ciljeve u Iranu koje možemo uništiti za jedan dan

Donald Trump izjavio da SAD imaju ciljeve u Iranu koje bi mogli da unište za jedan dan i da čekaju razvoj situacije pre napada

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure