img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Karnevalska monarhija

Mršavi kralj

30. decembar 2003, 01:42 Sonja Kovač
Copied

Retko će Karioke kada čuju muziku, bilo koje vrste, stajati mirno. Za njih je sve, uz neke korekcije, manje-više Samba. Jedan, dva, tri, s tim što je ovo tri kratko, naizmenično leva pa desna noga. Jednostavno, kako bi rekli Brazilci, pokušavajući da nakon ko zna kog pokušaja obeshrabljenom ostatku sveta pokažu kako se pleše

Vagner J. Vanderson Santos Monteiro kao da je prečuo odluku žirija. Voditelj izbora za kralja i kraljicu karnevala 2004. godine je nekoliko puta ponovio njegovo ime, pre nego što je dvadesetsedmogodišnji Karioka, uplakan izašao na binu.

„Moj najveći san se ispunio“, rekao je novi Rei Momo, kralj predstojećeg karnevala i publici još jednom pokazao virtuoznost u onome što manje ili više svi Brazilci znaju da rade – „sambar“, odnosno da plešu sambu.

Preko noći, do sada široj javnosti potpuno nepoznat marketinški savetnik postao je, uz predsednika Brazila Inasia Lule da Silve i fudbalsku zvezdu Ronalda, najtraženija medijska ličnost zemlje. Sve kamere biće okrernute prema novom Rei Momu, kada mu krajem februara gradonačelnik Rija simbolično preda ključeve grada čime zvanično počinje najveći šou na svetu, Karneval Karioka 2004.

Po tradiciji Rei Momo je krupan, debeo i uvek dobro raspoložen. Momo, grčki bog satire i smeha, sin boginje noći, Niks, sinonim je, slično kao i don Karnal u Španiji, za čulne užitke, blud i razvrat.

„Rei Momo voli vino, meso, žene i muziku. Zato smo malo krupniji od ostalih, što ne znači da nas žene manje vole“, objašnjava svojih 147 kila kandidat Sidnei Alves de Menezes. Ni traga od preplanulih i mišićavih odbojkaša, surfera i fudbalera sa plaža Ipanema i Kopakabana. Sve sami japanski „sumo“ rvači. Doduše, ove godine, prvi put u istoriji, Rio je dobio „neuhranjenog Momo“. Vagner J. Vanderson ima samo 83 kilograma. Novim zakonom i mršavi mogu biti kraljevi.

Dovoljan razlog da se Karioke, kako sebe nazivaju stanovnici Rija, upuste u beskonačne diskusije, na temu debelih i mršavih kraljeva. Retko se u Riju čuju komentari o političkim reformama, siromaštvu, korupciji, ekonomskoj situaciji ili ekologiji. Većinu Karioka još manje zanima šta se dešava u svetu – izuzev kvalifikacija za svetsko prvenstvo u fudbalu i da li je senhor Buš konačno izgubio rat u Iraku. O sambi međutim svi znaju sve.

Brazilci se mogu odreći mnogo čega, ali ne i muzike, ritma ili jedne pesme. Dok čekate na autobus pored vas će neko lupati po dozama koka-kole, kartonskim kutijama ili kantama za smeće. Uz malo sreće ovo lupanje će se pretvoriti u koncert afrobrazilske muzike uz koju će nekoliko mladića izvesti popularni „borbeni ples robova“ ili kapoeiru, ples karakterištičan za sever Brazila, Salvador i Baiju. Istovremeno sa ovim „divljim koncertom“ ide drugi. Iz automobila natovarenih velikim zvučnicima, čuje se fanki muzika, mešavina američkog repa i brazilskih, ponekad vulgarno erotičnih tekstova, muzika favela, siromašnih kvartova Rija. Gde se zaustave tu počinje festinho – žurka, u podne, uveče ili pred zoru.

Za najveću paradu sambe Karioke se pripremaju mesecima. U velikim školama hiljade žena, muškaraca i dece, najčešće iz favela, preko cele godine seku, sklapaju i boje tone tekstila, kartona, perli i perja praveći nove kostime i kola alegorije. Oko 300 perkusionista, koliko u proseku ima svaki orkestar samba škole, od avgusta pulsira gradom, dok se samba plesačice pored mukotrpnog rada sa desetinama koreografa izlažu raznoraznim hirurškim zahvatima. Silikoni su odavno sastavni deo karnevala, čija nestašica na tržištu, sada već po pravilu, najavljuje predstojeću feštu. Sve mora biti perfektno za četvorodnevni karneval koji za razliku od ostalih maskenbala, karnevalčića i maskarada na svetu ima profesionalni karakter.

Kao i u fudbalu, escolas de samba ili škole sambe koje se takmiče na karnevalu podeljene su u četiri lige. Četrnaest najboljih nalaze se u „Grupo Special„, specijalnoj grupi koja defiluje u nedelju i ponedeljak. Oko 5000 muzičara i plesača, članova ansambla svake škole prezentuje odabranu priču, najčešće inspirisanu brazilskom svakodnevicom. Tako su prošle godine „teme“ škola, između ostalih, bile „Lula“, „deca sa ulice“ ili „Ronaldo“. Ocenjuje se harmonija, muzika, ritam, kostimi, ples, i nezobilazna Samba Cancao – pesma škole. Prekoračenje vremena – škole imaju 80 minuta da prođu 800 metara dugačkom ulicom sambodroma – odnosi dragocene bodove. Svake godine dve škole iz ove grupe „ispadnu“ u drugu ligu i obrnuto. Bodovanje, slično onom na Evroviziji, za Karioke je zasigurno najuzbudljiviji deo karnevala.

Karneval u Riju je Meka za turiste. Ove godine se u februaru očekuje pola miliona posetilaca od kojih će najmanje polovina bar jedan dan provesti na tribinama Sambadroma. „Jeftinije karte za četiri dana karnevala koštaju oko 60 reala (20 evra). Najbolja mesta u ekskluzivnoj loži 9000 (3000 evra), ali su već rasprodata“, konstatovao je Nei Barbosa, sekretar za Turizam Rio de Žaneira, dodajući da su lože obično rezervisane za strane goste.

Visoke cene ne uzbuđuju mnogo Karioke. Oni znaju da će najbolji karneval i najveća žurka, kao i uvek, biti na ulicama Rija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Cela Kuba bez struje

Energetska kriza

16.mart 2026. I.M.

Potpuni nestanak struje na Kubi: Bez električne energije ostalo celo ostrvo

Na Kubi je došlo do potpunog prekida u snabdevanju električnom energijom, saopštilo je Ministarstvo energetike te zemlje. Prema navodima vlasti, nacionalni elektroenergetski sistem je isključen, a istraga o uzrocima je u toku

Rat na Bliskom istoku

16.mart 2026. B. B.

Tramp: Ukoliko ne pomogne oko Ormuskog moreuza NATO-u se loše piše

Ako saveznici ne pomognu u obezbeđivanju Ormuskog moreuza, to će biti „veoma loše za budućnost NATO-a“, rekao predsednik SAD Donald Tramp

Vladimir Putin sa ukrštebnim prstima, u pozadini zastava Rusije

Ruske obaveštajne službe

16.mart 2026. A.I.

Otkrivena supertajna ruska obaveštajna Jedinica 75127: Špijun pao zbog kontakta sa Srbinom

Supertajna ruska Jedinica 75127 zadužena je, pored ostalog, za likvidacije Putinovih protivnika u inostranstvu. Njen špijun pao je u Kolumbiji kada je pokušao da ostvari kontakt sa jednim državljaninom Srbije, piše nemački “Špigel”

Rođaci Kenijaca poginulih boreći se na strani Rusije u Ukrajini

Rat u Ukrajini

16.mart 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Rusija regrutuje Afrikance da ginu u Ukrajini

Rusija širom Afrike regrutuje muškarce za rat – po pravilu na prevaru. Stopa smrtnosti je velika – oni su topovsko meso. Porodice pokušavaju da dopreme tela poginulih kako bi ih sahranili

Klimatske promene

15.mart 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Sve manje mesta na planeti pošteđeno surove toplote

Nova globalna studija potvrđuje da ekstremna toplota parališe ljude čak i pri jednostavnim dnevnim zadacima poput hodanja

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure