img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Epoha digitalnog feudalizma

Moćni Mask i njegova sobarica Tramp

22. januar 2025, 22:05 Danica Ilić
Foto: AP photo
Ilon Mask
Copied

Spajanje Silicijumske doline i autoritarne američke države suočava nas s koncentracijom moći kakvu svet nije video. Uz nju ide i bahatost koju je Ilon Mask demonstrirao “pozdravom” svetu na inauguraciji američkog predsednika

Ekonomisti Sedrik Duran i Janis Varufakis krstili su ih imenom tehnofeudalci. Manipulativno vladajući digitalnim prostorom, oni su oblikovali zastrašujuću realnost u kojoj od ponedeljka i zvanično živimo. Nacistički pozdrav koji je svetu uputio Ilon Mask u planetarnom TV prenosu inauguracije Donalda Trampa ukinuo je i poslednju dilemu, ali i nadu da nam se život ne pretvara u distopiju.

Značaj vašingtonske ceremonije dramatično je premašio uobičajenu važnost promene stanara Bele kuće i prateće administracije. Umesto zvezdama šou-biznisa najupadljiviji naslovi pripali su vlasnicima i direktorima velikih tehnoloških korporacija – uz pomenutog Maska, u Kapitolu su bili Džef Bezos, Sunda Pičai, Tim Kuk, Mark Zakerbeg… Kao da je i formalno kucnuo čas za početak epohe digitalnog feudalizma, koja će čovečanstvo odvesti ko zna kuda.

Spajanje Silicijumske doline i autoritarne američke države suočilo nas je s koncentracijom moći kakvu svet nije video, ocenila je Kerol Kadvalader, novinarka koja je otkrila skandal trgovine ličnim podacima između Fejsbuka i Kembridž analitike.

“Suviše smo loše naoružani naspram nadolazeće pretnje. Čitav naš sistem informisanja potopljen je u salvu buke koju stvara najbogatiji čovek na Zemlji. Nismo uspeli da se uhvatimo u koštac s enormnim razmerama promena u strukturama moći našeg sveta i sada smo nemoćni da ih izdržimo. Uleteli smo pravo u Maskovu zamku i dozvolili mu da uspostavi političku agendu u ključnoj nedelji”, kaže Kadvalader u vezi s Maskovim uplitanjem u britansku unutrašnju politiku.

MOĆ IZNAD PREDSEDNIČKE

U mimovima na društvenim mrežama tumbanje svetskog poretka propraćeno je prikazivanjem Trampa kao kućnog ljubimca, batlera, služavke, sobarice ili, naprosto, bebe u Ovalnom kabinetu. Ne čudi da je Tramp mahom u ulozi žene, podređene mužjaku Masku. Očigledna je ogromna nadmoć Maska u odnosu na novog-starog predsednika SAD.

Mask je dobio zadatak da se obračuna s birokratijom i neefikasnošću sistema američke vlasti i zapravo će, kako neke američke demokrate tvrde, on biti siva eminencija drugog Trampovog mandata. Zaslužio je to ulaganjem 200 miliona dolara u Trampovu kampanju, ali i zdušnim širenjem laži, dezinformacija, teorija zavere, pozivima na mržnju i diskriminaciju… Megalomanskom egu poput Maskovog američka država može biti još jedna u nizu skupih igrački.

U trci za omiljenog Big Tech milijardera učestvuje i suosnivač PayPala Piter Til. Između ostalog, Til je u intervjuu za “Fajnenšal tajms” govorio o “pravom poreklu” virusa korona, otkrivao ko je zaista ubio Džona Kenedija, šta se zapravo dogodilo s Džefrijem Epstinom, koji je smrtno stradao u zatvoru posle osude za seksualno zlostavljanje maloletnica… Sve u svemu, Til deluje kao prosečno nezanimljiv teoretičar zavere.

U borbi za milost nove političke elite, Mark Zakerberg, osnivač Fejsbuka i vlasnik imperije Meta, ukinuo je program saradnje s fekt-čekerima, kojim se makar stvarao privid namere najmoćnijih digitalnih korporacija da se u onlajn prostoru koliko-toliko poštuju osnovna ljudska prava i civilizacijske tekovine. Zakerberg je čak ocenio da je cela ta stvar sa “ženskom energijom” predaleko otišla, te se stoga napuštaju principi različitosti, jednakosti i inkluzivnosti na Fejsbuku i Instagramu.

Bolno je očigledno da su rezultati novembarskih izbora označili da je došlo vreme da se moć vrati belim, heteroseksualnim, konzervativnim muškarcima.

SKUPOĆA BESPLATNIH USLUGA

Stara je engleska izreka da nema besplatnog ručka. Tako nas danas skupo košta ono što je izgledalo kao da je džabe i da služi razonodi i druženju. Koristeći podatke korisnika, kompanije tehnofeudalaca odavno pumpaju svoju monopolsku moć.

Ne tako davno, društvene mreže i druge onlajn platforme doživljavane su kao obećanje jačanja demokratije i davanja glasa marginalizovanima, koje mejnstrim mediji nisu videli i čuli. Danas je jasno da to nije bila utopijska nego blesava slika budućnosti. Milioni ljudi sada pokušavaju da učine nešto migriranjem na neke druge, vrednosno prihvatljivije platforme. Javni digitalni prostor prepun je dezinformacija, mržnje i nasilja. Algoritmi obožavaju konflikt i polarizaciju.

Narativ o tandemu Tramp–Mask kao lučonoši antiestablišmenta dobro prolazi kod onih koji su opijeni populističkom retorikom i poneseni obračunom s liberalnim medijima i elitom. Da su zaista bili protiv establišmenta, ne bi mogli da steknu milijarde.

Džef Džarvis, američki profesor novinarstva i analitičar digitalnog doba, odavno tvrdi da su mediji upali u moralnu paniku. Njemu neki zameraju da nije dovoljno kritičan prema tehnološkim korporacijama pošto ukazuje na dobru stranu digitalnog prostora.

“Internet je omogućio manjinskim zajednicama da se okupe na način koji im ranije nije bio dostupan jer ih masovni mediji nisu čuli”, kaže Džarvis, objašnjavajući da pokreti poput Black Lives Matter ne bi bili mogući bez društvenih mreža.

Reakcija na opasnost koju predstavljaju Tramp, Mask i ostali propagatori povratka konzervativnim vrednostima takođe može, po Džarvisu, biti opasna. On upozorava na preteranu regulacija interneta kao pretnju slobodi govora.

DEMOKRATIJA KAO PUŽ POD GALOPOM

Može li demokratija, sa svojom urođenom sporošću i proceduralnošću, da izbegne sudbinu puža pregaženog galopom tehnoloških inovacija?

U pokušajima da reguliše rad digitalnih korporacija prednjači Evropska unija. Od 2018. godine na snazi je Opšta uredba EU o zaštiti podataka (GDPR), doneta kako bi osigurala da digitalne korporacije poštuju evropske zakone o pravu na privatnost. Unija je potom usvojila Akt o digitalnim uslugama (DSA) i Akt o digitalnom tržištu (DMA) radi kontrole poslovanja tehno giganata.

Do sada je u EU pokrenuto 16 istraga, uglavnom protiv Mete, Epla i Gugla. Maskova platforma X pod istragom je za obmanjivanje korisnika u procesu verifikacije – tzv. plavog bedža. Platforma X navodno je lagala tvrdeći da su korisnici s (plaćenim) plavim bedžom “provereni”.

Ako EU istraje u pokušaju da kažnjava X i druge za kršenje propisa i zakona, američka administracija će verovatno štititi kapital Silicijumske doline. Već smo čuli pretnje o izlasku SAD iz NATO ukoliko Brisel nastavi da nameće još veću regulaciju digitalnog prostora, a neki predviđaju i odmazdu u vidu mobilizacije desničarskih partija u Evropi i njihovih pristalica na društvenim mrežama.

Prirodu sukoba tehnoloških korporacija sa suverenim državama odslikava iskustvo Maskovog Iksa sa pravosuđem u Brazilu. Vrhovni sud te zemlje, neopterećene imperijalnim nasleđem i oslobođene Bolsanarove desničarske vladavine, naredio je suspenziju profila na mreži koji se dovode u vezu s napadom na Kongres u Braziliji 2023. godine. Nakon što im je Mask dozvolio da operišu na Iksu, brazilski sud jednostavno je zabranio i ukinuo tu mrežu na svojoj teritoriji. Zabrana je trajala sve dok Mask nije počeo da poštuje odluke brazilskog suda i dok nije platio kaznu od 5,2 miliona dolara.

Zabrana društvenih mreža nije najbolja opcija, ali je posledica transformacije (digitalnog) javnog prostora kojim divljački vlada tržište.

Ipak, ističe se argument da jedino SAD i Kina imaju moć da utiču na digitalni univerzum. Osim evropskog i brazilskog, i primer Australije, koja je zabranila mlađima od 16 godina da koriste društvene mreže, govori da je moguće suprotstaviti se svemoći korporativnog kapitala. Čini se da je otpor digitalnom feudalizmu neminovan u svetlu izazova poput klimatske katastrofe, desne radikalizacije mnogih država, ali i institucionalne učmalosti, neefikasnosti i korupcije protiv koje su ustali, na primer, studenti u Srbiji. A, kao što vidimo, i studentska borba je jako oslonjena na snagu društvenih mreža.

Tagovi:

Donald Tramp Društvene mreže Ilon Mask Silicijumska dolina Urušavanje demokratije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure