Činjenica je da niti jednom – bez obzira na nagađanja javnosti – njena bliskost s premijerom Ivicom Račanom nije dovedena u pitanje, pa tako nije veliko iznenađenje što joj je on povjerio dužnost ministrice obrane, kao trećoj evropskoj ženi na toj funkciji
OSOBA OD POVERENJA: Željka Antunović
Nova hrvatska vlada, s istim premijerom na čelu, Ivicom Račanom, za novu ministricu obrane postavila je ženu, poznatu političarku i dosad potpredsjednicu vlade Željku Antunović.
Željka Antunović rođena je u Virovitici 1955. godine (udata, dvoje djece). Diplomirala je na Fakultetu za vanjsku trgovinu 1979. godine, te je naredne četiri godine radila kao šefica financijske službe mesne industrije „Sljeme“, a potom se do 1993. godine bavila stambenom problematikom u Stambeno-komunalnom poduzeću „Zagreb“, nakon čega prelazi u Hrvatsku udrugu računovođa i financijskih djelatnika, u kojoj postaje urednica i savjetnica u časopisu „Računovodstvo i financije“, koji se bavi pitanjima računovodstva, financija i drugim ekonomskim područjima.
Autorica je više stručnih članaka i priručnika ekonomskog i financijskog područja.
U politiku ulazi 1993. godine, kad postaje vijećnica u Skupštini grada Zagreba. U rukovodstvo Socijaldemokratske partije Hrvatske ulazi godinu dana kasnije, u Glavni odbor. Od 1995. do 1999. godine zastupnica je u Hrvatskom saboru, u kojem je i predsjednica Odbora za obitelj, mladež i sport, a u stranci je u istom razdoblju Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a.
ATRAKTIVNIZASTUPNIK: Nakon pobjede SDP-a i šestočlane koalicije na izborima u siječnju 2000. godine, ulazi u vladu Ivice Račana, u kojoj je potpredsjednica zadužena za društvena pitanja. Nakon nedavne krize vlade i ostavke premijera Račana, novi-stari premijer dodijelio joj je resor obrane, ali ju je ostavio i na mjestu potpredsjednice Vlade, uz opasku da „ostaje na toj funkciji, iako se njome neće baviti“.
Četiri godine u Saboru u opoziciji, profiliralo je Željku Antunović kao jednu od najaktivnijih saborskih zastupnika i u javnosti, sitoj tuđmanoidne stvarnosti, priskrbilo joj nepodijeljene simpatije. Prije izbora jedno od njenih obećanja bilo je da će i na vlasti ostati ista, pa će i – kao i dok je bila u oporbi – na posao i dalje dolaziti pješke ili tramvajem (stanuje u centru grada). Vraga! Čim je uskočila na funkciju, kao i ostali koji su protutnjali funkcijama i saborskim klupama, zasjela je u limuzinu i bila vožena na posao.
U izbornoj noći od 3. na 4. siječnja 2000. godine pokazala je pred novinarima koji su došli u izborni stožer SDP-a zavidnu količinu humora, smijući se dobrohotno na ponovljena pitanja malo pripitog novinarskog junoše: „Željka, udajte se za mene!“, sve u društvu supruga, inače neeksponiranog u javnosti, koji se također dobro zabavljao.
Nakon te slavljeničke noći, kao da ju je smisao za humor napustio. Nerijetko je imala gafove u javnim nastupima, od svađa na sastancima s izbjeglima i prognanima do komentara o medijima, koji su ponekad završavali i u čuvenoj rubrici GreatestShits splitskog „Feral Tribunea“. Mediji su joj postali „uža specijalnost“ u poslu potpredsjednikovanja Vladom, pa su je često napadali da se petlja u ono što ne zna (ili ne razumije) i da mnoge spopada muka od njenog kadroviranja na državnoj televiziji ili državnim medijima.
METLAZAČIŠĆENJE: Činjenica je, međutim, da niti jednom – bez obzira na nagađanja javnosti – njena bliskost s premijerom Ivicom Račanom nije dovedena u pitanje, pa tako nije veliko iznenađenje što joj je on povjerio dužnost ministrice obrane, kao trećoj evropskoj ženi na toj funkciji. Ta je odluka od starta napadnuta, jer nova ministrica nema blage veze s novim resorom, ali to nije ništa novo u arsenalu optužbi kojima je dosad bila podvrgnuta.
Činjenica je da je Ministarstvo obrane RH kuća s problemima, koje prošli ministar Jozo Radoš (HSLS Dražena Budiše) nije mogao/htio riješiti, od neraščišćavanja ratnih zločina, korupcije i skandala do zaposlenih u velikoj mjeri – po babi i po stričevima. Upravo to je, čini se, razlog što je na čelo MORH-a postavljena Željka Antunović: MORH u vrlo kratkom vremenu mora smanjiti broj zaposlenih za 13.500, a nova ministarka nije pokazivala naročitu opterećenost onima koji se pozivaju na ratne i ine zasluge i podvige, pa je, eto, kako to ministarstvo ulazi u stranačku kvotu SDP-a, metla za čišćenje osjetljivog ministarstva gurnuta u ruke Željke Antunović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Napad SAD i Izraela na Iran uspeo je ono što je retko kojem sukobu “pošlo za rukom” – ubijeni su brojni verski i politički lideri Teherana, dok civile više niko ne broji. Svetsko tržište nafte se raspalo, a zauvek je izbrisan decenijama građen osećaj sigurnosti u bogatim petro-monarhijama Zaliva. Izraelu nije svejedno jer iranske rakete i dronovi sve češće prolaze kroz njegovu protivvazduhoplovnu odbranu. Tramp se ponovo posvađao sa saveznicima iz NATO, koje je optužio za kukavičluk, a u par navrata je proglasio pobedu dok rakete i dronovi samoubice u rojevima lete u oba smera, u tri smene. I sve to za samo 23 dana rata! Nije malo
Južno od Johanesburga kuca industrijsko srce Južnoafričke Republike. Ovaj region je decenijama nosio ekonomiju zemlje i borio se protiv aparthejda. Danas su radinici ostavljeni na ulici birajući da li da se leče ili da jedu
Iako je Kvinsi Adams imao uticaja, Monro je taj koji je dao poslednji pečat načelu neintervencije, nemešanja u poslove zemalja na Zapadnoj hemisferi, kao i stavovima protiv kolonizacije i rekolonizacije, te uzimanju sudbine obe Amerike u ruke Amerikanaca
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!