
Prvi slučaj
UN zvanično proglasio glad u Gazi
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Na Karolininom trgu u centru Minhena je policija pucala u naoružanog čoveka i ubila ga. Bild piše da je u pitanju 18-godišnji Emrah I., islamista iz Austrije bošnjačkog porekla, koji je imao pušku sa bajonetom. Ovo je drugi incident u relativno kratkom vremenskom roku u kome je nemačka policija ubila naoružanog napadača
Policija je, u razmeni vatre, u centru Minhena ubila naoružanog muškarca. Obračun se odigrao u četvrtak ujutru. Premda policija nije objavila detalje i za sada ne govori o terorizmu, više medija javlja da je napadač 18-godišnji austrijski državljanin koji je doputovao u Minhen, piše Dojče vele.
Kako piše Bild, ime počinitelja je Emrah I., a radi se o austrijskom državljaninu poreklom iz Bosne i Hercegovine. Automobil kojim je došao na mesto zločina imao je registarske tablice iz Salcburga. Prema informacijama Bilda, napadač bošnjačkog porekla navodno je tamo živeo. Prošle godine je prijavljivan zbog sumnje na članstvo u terorističkoj organizaciji i širenje propagande Islamske države. Austrijske vlasti pronašle su islamističku propagandu na njegovom mobilnom telefonu, ali je tužilaštvo obustavilo postupak.
On je, navodno, u Austriji bio na oku službi kao pripadnik islamističke ekstremne scene.
Precizirano je da je osumnjičeni – sada pokojnik – imao „dugu cev“ nakon čega je policija reagovala. Špigel piše da je u pitanju puška koja se repetira, starog modela, i da je na nju montiran bio bajonet.
Kako javlja Bild, muškarac je pripucao na policijsku stražu koja je uzvratila vatru.
Bavarski ministar unutrašnjih dela Joahim Herman kaže da je verovatno pojava tog muškarca na Krolininom trgu povezana sa time što su tamo izraelski Generalni konzulat i Dokumentacioni centar nacionalsocijalizma, kao i Američka kuća.
„To još treba razjasniti“, rekao je Herman.
Njemu je indikativno i što se sve odigralo na godišnjicu terorističkih udara palestinskog „Crnog septembra“ tokom minhenskih Olimpijskih igara 1972. godine.
Iz izraelskog konzulata su saopštili da su bili zatvoreni zbog obeležavanja godišnjice napada iz 1972, ali kažu da ovaj događaj pokazuje „koliko je opasno jačanje antisemitizma“.
Imao „dugu cev“
U centru Minhena je veliki broj policajaca, helikopter je bio u vazduhu, a građani su isprva pozvani da izbegavaju taj deo grada. Potom je saopšteno da je opasnost prošla.
Prema saopštenju policije, za sada nema indicija da ima još osumnjičenih, ali je ipak podignut nivo bezbednosti obližnje sinagoge.
Novinar Zidojče cajtunga ranije je objavio snimak na društvenoj mreži X na kojem se čuju hici:
Schüsse vor dem israelischen Generalkonsulat in München. Das NS-Dokuzentrum ist direkt nebenan. pic.twitter.com/k1r819o9Rj
— Ronen Steinke (@RonenSteinke) September 5, 2024
Na Karolininom trgu u strogom centru grada nalaze se izraelski Generalni konzulat i Dokumentacioni centar nacionalsocijalizma, otvoren 2015. na mestu gde je nekada bila partijska centrala nacista.
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Predsednik Rusije Vladimir Putin traži da se Ukrajina odrekne istočnog Donbasa, članstva u NATO-u i prisustva zapadnih trupa na svojoj teritoriji, a u slučaju da Kijev ne pristane na te uslove, rat će biti nastavljen
Nakon što je američka vlada sankcionisala četvoro sudija MKS-a zbog istraga protiv američke i izraelske vojske, sud je poručio da će nastaviti rad u interesu žrtava međunarodnih zločina.
Trebalo je da pregovarači u Enkoridžu razreše Gordijev čvor u kome su zapletene tri decenije rusko-ukrajinskih sukoba, krvavi rat među braćom i opasni dijagram američko-ruskih odnosa, čije sinusoide oštro laviraju: raspad SSSR-a, denuklearizacija Ukrajine (1994), pregovori o Crnomorskoj floti (1991–1997), ekspanzija NATO (2004–2010), Evromajdan, Krim, pobune i antiterorističke operacije u Donbasu, Minsk I i II (2013–2015), rat u Ukrajini, propali pregovori
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve