

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Prošlogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir Tavakul Karman je novinarka, borac za ljudska prava i iznad svega „majka revolucije“, kako je zovu u Jemenu. Otkako je dobila nagradu za „nenasilnu borbu za sigurnost i prava žena za učešće u izgradnji mira“, njen život se umnogome promenio. Tridesetdvogodišnja majka troje dece i članica glavne islamske opozicione partije Islah, postala je simbol revolucije u Jemenu koja je primorala predsednika Alija Abdulaha Saleha da ustupi vlast posle 33 godine neosporene vladavine.
Više od godinu dana nakon početka ustanka hiljade aktivista i običnih ljudi još uvek kampuju na Trgu promena, srcu revolucije u glavnom gradu Jemena Sani. Među njima, sedeći u običnom šatoru napravljenom od cigala i cerade, Karman obećava da će nastaviti da se bori. Obučena u šareni hidžab koji joj pokriva kosu, vedar i odlučan smešak joj poigrava na licu, ona čak razmišlja da uđe u politiku uprkos pretnjama smrću koje joj šalje lokalni ogranak Al Kaide.
„VREME„: Znam da ovo neće zvučati kao originalno pitanje, ali šta Nobelova nagrada znači vama i vašoj zemlji?
TAVAKUL KARMAN: Znači mnogo. Nagrada je dala veliku snagu našem glasu, glasu revolucionara. Znači da su naša borba i naši zahtevi došli do ušiju međunarodne zajednice i pokazali, između ostalog, da Islam nije protiv ideja kao što su sloboda i demokratija. Zaista se nadam da će ovo biti novo poglavlje u odnosima među ljudima širom sveta.
Mnogo žena u Jemenu još uvek nosi nikab, koji otkriva samo šake i oči. Da li je hrabar izbor oblačiti se kao vi u hidžab (otkriveno lice, šake, stopala)?
Važno je da odluku u vezi s tim šta će da obuče donosi žena. Ako je to njeno uverenje, bilo koji izbor je dobar, bez obzira na to za šta se odluči.
Predsednik Saleh je svrgnut sa vlasti. Mislite li da je teži deo borbe iza vas ili tek dolazi?
Mislim da ništa nije teže nego svrgnuti diktatora. Naravno, sada treba da sačuvamo jedinstvo da bismo ostvarili ostatak naših ciljeva, od kojih su najvažniji demokratija i sloboda. Možda će tu biti više izazova, ali neće biti teže od onoga što smo do sad podnosili.
Mnogo ljudi još uvek kampuje na Trgu promena, ali inicijativu su sada preuzele političke partije u parlamentu. Mislite li da je revolucija u Jemenu izgubila značaj?
Naprotiv. Nakon što smo svrgnuli Saleha 21. februara proslavili smo pobedu postavljanjem novog predsednika (bivšeg zamenika, Abdua Rabua Mansura Hadija, prim. aut.). Prvi korak smo načinili, sledeći će biti uklanjanje svih bivših vojnih komandanata i suzbijanje korupcije u vojsci. Potom će uslediti novi ustav i parlamentarni izbori.
Da li je društvo u Jemenu odgovorno što je dozvolilo Salehu da ostane na vlasti 33 godine?
Ja ne mislim tako. U najvećem delu zemlje ljudi su još uvek nepismeni. Ne krivim njih, već obrazovanu elitu koja je predugo tolerisala korupciju i nepostojanje slobode. Ali sada, uz božju pomoć, situacija se poboljšava. Čak su i plemena u Jemenu koja su se često suprotstavljala državi, učestvovala u revoluciji. Po prvi put u našoj istoriji ona traže demokratski Jemen, gde će postojati vladavina prava. Mislim da je to izvanredno dostignuće.
Mnogi ljudi na Zapadu zabrinuti su zbog unutrašnjih pobuna sa kojima se Jemen suočava, od kojih jednu predvode borci inspirisani Osamom bin Ladenom.
Baš sam pre nekoliko dana od njih dobila pretnje smrću putem SMS-a. Dve za nedelju dana. Ovde svi znaju da je bivši predsednik Saleh podržavao Al Kaidu da bi uzimao novac od Zapada. Ako mi se nešto dogodi, njega ću smatrati lično odgovornim za to.
Šta za vas predstavlja Al Kaida?
Al Kaida je uvek bila protiv naših nadanja, naše budućnosti, naših snova i naše religije. Naša dužnost je da se borimo protiv njih i da ih porazimo. Sa određene tačke gledišta, mi smo već pobedili, jer smo sa ovom revolucijom uspeli da otrgnemo mlade od njih i da lišimo njihove ideje i slogane bilo kakvog značenja.
Da li verujete da će demokratija konačno pustiti korene u Jemenu i na Srednjem istoku?
Morate imati u vidu da se revolucija i demokratija ne dešavaju istog trenutka. U Americi i u Evropi bilo je potrebno neko vreme za demokratiju. Ovde, na Srednjem istoku, proces se odvija brže, ali će to ipak potrajati.
Da li ćete ikad ući u politiku?
Razmišljam o tome, ali za sada ću samo posmatrati šta će uraditi vlada i parlament. Ako ne ispune naša očekivanja, spremni smo za nove proteste. Samo ću u tom slučaju ozbiljno razmisliti o ulasku u politiku.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve