img
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Indija

Ljudska žrtva na oltaru prava

17. januar 2013, 01:49 Jovana Gligorijević
MARŠ SOLIDARNOSTI: Žene zahtevaju poštovanje i pravdu / fotografije: reuters
Copied

Džoti Sing Pandi nije tražila da postane heroina ni mučenica. Nije nameravala da se ističe hrabrošću, niti da njene rane postanu simbol borbe protiv nasilja nad ženama. Htela je samo da živi. Od posledica silovanja i batinanja umrla je 29. decembra. A sve to, zbog naizgled bezazlene greške – ušla je u pogrešan autobus

„Želim da svet zna da se moja ćerka zvala Džoti Sing Pandi. Ponosan sam na nju. Otkrivanje njenog imena ohrabriće druge žene koje su preživele silovanje, moja ćerka će im dati snagu. Nigde nije pogrešila, umrla je braneći se.“ Ovim rečima je, posle tri nedelje ćutanja, Badri Pandi otkrio ime svoje dvadesettrogodišnje ćerke koja je preminula od posledica stravičnog silovanja i mučenja u Delhiju. Do tada, mediji su je nazivali Amanat („blago“), Nirbhaya („neustrašiva“) ili Damini („svetlost“).

POGREŠAN AUTOBUS: Džoti Sing Pandi nije tražila da postane heroina ni mučenica. Nije nameravala da se ističe hrabrošću, niti da njene rane postanu simbol borbe protiv nasilja nad ženama. Sve što je htela bilo je da završi medicinu, postane fizioterapeut i vodi normalan, običan život. Umesto toga, 16. decembra primljena je u jednu bolnicu u Delhiju, sa povredama kakve lekari, iskusni hirurzi, tvrde da nisu mogli ni da zamisle, a kamoli da vide. Trinaest dana kasnije, umrla je u bolnici u Singapuru, u koju je stigla prekasno da bi joj bilo spasa. A sve to, zbog naizgled bezazlene greške – Džoti Sing Pandi ušla je u pogrešan autobus.

U noći 16. decembra, ona se sa prijateljem vraćala iz bioskopa u južnom Delhiju, gde su gledali Pijev život. Oko 21.30 ušli su u gradski autobus koji je, navodno, vozio ka njihovom delu grada. U tom trenutku nisu znali da su svih šest putnika i vozač, zapravo grupa građevinskih radnika koji su oteli autobus u nameri da se provozaju po gradu, što je čest slučaj u Delhiju. Da nešto nije u redu, primetio je Džotin saputnik, kada je autobus skrenuo sa uobičajene rute. Prigovorio je vozaču, a onda je grupa od šest muškaraca okružila par. Počeli su da ih propituju šta rade sami na ulici u to doba noći i da dodiruju Džoti na neprikladan način. Njen prijatelj je nasrnuo na jednog od muškaraca, a onda je cela grupa napala njega. Pretučen je, davljen i na kraju onesvešćen udarcima metalnom šipkom, istom onom koja će biti fatalna za Džoti.

Nju su odvukli u zadnji deo autobusa. Otimala se, udarala ih i grizla (otisci zuba na njihovim šakama kasnije će policiji olakšati posao kod identifikovanja trojice od šest napadača). Tukli su je šipkom i silovali dok se nije onesvestila, da bi se potom još jednom izređali na njoj. Sve vreme vozač je mirno vozio autobus. Najmlađi među napadačima, sedamnaestogodišnjak koji, prema indijskom zakonu, za ovaj zločin može da dobije najviše tri godine zatvora, bio je najsuroviji. Šipkom, za koju je istraga utvrdila da je drška automobilske dizalice, silovao je devojku i doslovno joj iščupao utrobu. U medicinskom izveštaju stoji da je Džoti pretrpela tako teške povrede abdomena i genitalija da je u bolnicu stigla sa svega pet odsto creva.

Oko 23 sata, napadači su obe žrtve izbacili iz autobusa u pokretu. Navodno, namera im je bila da Džoti još i pregaze autobusom, ali je njen prijatelj u međuvremenu došao svesti i uspeo da je skloni u stranu. Oboje ih je nešto kasnije, gole i u polusvesnom stanju pronašao prolaznik koji je pozvao policiju. Džoti je još uvek bila živa, ali je odmah stavljena na aparate za disanje.

U danima koji su usledili, Džoti je zadivila svet voljom da preživi. Uspela je na neko vreme i da dođe svesti, da razgovara sa policijom i identifikuje neke od napadača. Njena majka kaže da je uspela da joj šapne da želi da živi. Prebačena je 24. januara u bolnicu „Maunt Elizabet“ u Singapuru, poznatu po uspešnim višestrukim transplantacijama organa. Viši higijenski standardi i bolja tehnička opremljenost ove bolnice, verovalo se, doprineće da devojka preživi. Međutim, pre dolaska u Singapur, njen organizam već je zahvatila infekcija. „Idi da spavaš“, šapnula je ocu koji je sve vreme bio kraj njenog bolničkog kreveta: „I meni se spava“, rekla je i zatvorila oči.

BUĐENJE S(A)VESTI: Način na koji je Džoti Sing Pandi stradala prevazilazi moć jezika. Nema dovoljno snažnih reči koje bi mogle da obuhvate ono što joj se dogodilo. Pa ipak, zrnce utehe može se naći u tome što posle njene smrti, jedno društvo više nije isto. Prema zvaničnim izveštajima, 228.650 od ukupno 256.329 slučajeva nasilnih zločina prošle godine počinjeni su protiv žena, a broj silovanja u indijskoj prestonici je porastao za 17 odsto u 2012. Silovanje se jedva i smatra krivičnim delom, a političari neretko izjavljuju da bi ovaj problem trebalo rešiti tako što bi žene naprosto ostajale u kući. Zemlji u kojoj se napadi na žene ignorišu i vrlo retko krivično gone, još u danima kada se ova devojka borila za život, zahvatio je talas velikih protesta, sa zahtevom za strože kazne za silovatelje. Za ovu zemlju neuobičajeni izlivi besa, kulminirali su na ulicama Delhija. Ljutiti demonstranti, narodni poslanici, aktivisti za ljudska prava i predstavnici opozicionih partija traže smrtne kazne za silovatelje. Studenti postavljaju barikade širom Delhija. U nekoliko navrata demonstranti su se sukobili sa policijom. Nekoliko hiljada ljudi, među kojima je bilo najviše žena, okupilo se 2. januara u tihom maršu solidarnosti ispred Gandijevog groba, kod memorijalnog centra koji nosi njegovo ime. Učesnice protesta, koje su u rukama nosile natpise „Poštovanje i pravda“, zahtevale su veću zaštitu za žene u toj zemlji. One su se ispred memorijalnog centra, koji često služi kao mesto protestnih okupljanja u Delhiju, pomolile za devojku koju su silovali pripadnici bande, preneo je AP.

Udruženje advokata u Delhiju saopštilo je da nijedan njihov član neće zastupati optužene jer su „odlučili da ostanu po strani kako bi osigurali brzu pravdu“. Vlada je naložila i unutrašnju istragu u policiji kako bi se utvrdilo da li je posle napada bilo propusta u reakciji, pošto je prijatelj stradale devojke izjavio da policajci koji su došli na mesto gde su njih dvoje izbačeni iz autobusa nisu odmah znali gde da ih vode. Njemu medicinska pomoć nije pružena odmah, već je prvo odveden u policiju gde je dugo ispitivan. Vlada je formirala radnu grupu koja će nadgledati da li policija adekvatno radi na zaštiti žena. Iz Vrhovnog suda je saopšteno da će odlučivati o eventualnoj suspenziji svih poslanika suočenih sa optužbama i krivičnim gonjenjem zbog napada na žene. Protiv napadača su podignute optužnice za kidnapovanje, silovanje i ubistvo.

Nažalost, nakon smrti Džoti Sing Pandi, dogodila su se bar još dva slična napada. U Zapadnom Bengalu, jednu ženu su, dok se sa mužem vraćala sa posla, silovala i ubila šestorica muškaraca. Muža su prvo onesposobili polivši ga kiselinom, a nju su, nakon silovanja, golu obesili o drvo, da izgleda kao samoubistvo. Druga žena, napadnuta u Pendžabu, na svu sreću, uspela je da preživi. Nju je pet muškaraca napastvovalo u gradskom autobusu, pa nema mnogo mesta sumnji da je slučaj Džoti Sing Pandi inspirisao bolesne umove.

Po pitanju zaštite žena i krivičnog gonjenja silovatelja, izvesno je, u Indiji će se stvari promeniti nabolje. Međutim, pobede koje dođu tek kad se na oltar ljudskih prava prinesu ljudske žrtve, mogu da budu samo gorke i bolne.

NA BEZBEDNOJ UDALJENOSTI: Muški…
NA BEZBEDNOJ UDALJENOSTI: Muški...
…i ženski vagon
...i ženski vagon
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Celivanje moštiju u Rusiji

Rusija

26.septembar 2026. B. B.

Zašto Rusija u bitku šalje mrtve prinčeve i svetitelje

Slanje verske relikvije u boj može delovati neobično, ali otkako je Rusija 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu punog obima, Moskva nastoji da iskoristi svaki mogući način mobilizacije

Protest učenika u Lajpcigu protiv obaveznog vojnog roka

Nemačka

26.septembar 2026. Dijana Roščić (DW)

„Nismo topovsko meso“: Nemački đaci protestuju protiv vojne obaveze

Čak 45.000 učenika u okviru incijative „Školski štrajk protiv vojne obaveze“ demonstriralo je protiv mogućeg uvođenja vojne obaveze u Nemačkoj

Bil Gejts

Veštačka inteligencija

26.septembar 2026. B. B.

Bil Gejts: AI i zlonamerni ljudi mogu da izazovu katastrofalne posledice

„Veštačka inteligencija je svakako dovoljno moćna da pokrene događaje koji uzrokuju milijardu mrtvih“, upozorio je Bil Gejts.

Folksvagen

Automobili

25.septembar 2026. B. B.

VW povlači 900.000 automobila – zbog problema sa volanom

Prema podacima Nemačke federalne uprave za motorni saobraćaj skoro milion vozila Folksvagen i Audi u Nemačkoj moglo bi da imaju problem s volanom

Predsednik Kine u Beloj kući

SAD i Kina

24.septembar 2026. I.M.

Tramp i Si u Beloj kući: „SAD i Kina mogu zajedno da rade na miru i prosperitetu“

Američki predsednik Donald Tramp i kineski predsednik Si Đinping sastali su se u Beloj kući, gde razgovaraju o trgovinskim odnosima, veštačkoj inteligenciji, tehnologiji i bezbednosti. Tramp je rekao da su dve zemlje ostvarile „ogroman napredak“, dok je Si pozvao na iskren dijalog i veću saradnju

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Počele predizborne debate na N1

Komentar

Brnabić vs. Nikolić: Košmarom protiv dijaloga

Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure