img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska

Levica zajedno protiv Makrona i protiv Lepen

11. jun 2024, 08:46 N.R.
Foto: Tobias Schwarz/Pool Photo via AP, File
Emanuel Makron
Copied

Francuske levičarske stranke pokušaće da zajedno dobiju parlamentarne izbore u Francuskoj koje je predsednik Makron brzinski raspisao nakon što je doživeo fijasko na evropskim izborima

Francuski predsednik Emanuel Makron suočiće se na vanrednim parlamentarnim izborima ne samo sa ojačalim Nacionalnim okupljanjem Marin Lepen već, po svemu sudeći, i sa ujedinjenom levicom.

Makronu teče drugi (poslednji) predsednički mandat, a realna je opasnost da ostane politički kastriran, bez većine u parlamentu.

Zato je Makron – neki kažu na nervnoj bazi i prebrzo – odlučio da nakon fijaska na evropskim izborima u nedelju brzinski raspiše nove izbore. Prema izvorima Le Monda, čak ni bliski Makronovi saradnici nisu znali da će to učiniti.

Izborni sistem ne odgovara radikalnim strankama

Parlamentarni izbori će se održati u dva kruga, 30. juna i 7. jula.

Upravo u takvom izbornom sistemu francuski centristi godinama zaustavljaju krajnju desnicu i krajnju levicu. Jer, da bi neko postao poslanik, on u svojoj izbornoj jedinici mora do apsolutne većine. Ako je nema, dva najjača kandidata idu u drugi krug, a to je u Francuskoj vazda prilika da se svi udruže protiv desničarskih kandidata.

Zato Nacionalno okupljanje – iako prema procentima daleko najjače – danas ima svega 88 od 571 poslaničkih mesta.

Onde ni Makronov pokret Renesansa nema većinu te je predsednik do sada više od dvadeset puta potegao član zakona prema kojem može da donosi zakone ukazom, bez saglasnosti parlamenta. To je u predsedničkom francuskom sistemu moguće, ali nije popularno.

Levica ide zajedno?

Sada su francuski socijalisti, zeleni, komunisti i radikalna stranka Nepokorena Francuska koju predvodi čuveni levičar Žan-Lik Melanšon u saopštenju pozvali na na zajedničku platformu koja će, kako je navedeno, „predstavljati alternativu Emanuelu Makronu i boriti se protiv rasističkog projekta krajnje desnice“, prenosi Rojters.

Dodaje se da će stranke podržati zajedničke kandidate u svakoj izbornoj jedinici.

Trebalo bi da imaju dobre šanse. Na evropskim izborima, ove stranke su skupa osvojile oko trideset odsto glasova. Nacionalno okupljanje imalo je 31 odsto, a Makronova stranka tek nešto manje od petnaest.

„Imamo otkačenog čoveka na čelu države. On je piroman“, rekao je Fransoa Rufin iz „Nepokorene Francuske“.

„Makronova partija će dobiti i drugi šamar. To je sve. Jedino Levica ostaje kao opcija da se zaustavi Nacionalno okupljanje“, dodao je on.

Zagrevanje za izbore 2027. godine

Leve partije sarađivale su kratko tokom kampanje za parlamentarne izbore 2022. godine, pre nesuglasica oko vođstva i političkih pitanja, poput rata u Gazi.

Radikalna levica prebacuje Socijalistima da ne podržavaju palestinsku stvar i ne osuđuju „genocid“ u Gazi.

Većina posmatrača ocenjuje da Makronova želja da izborima dobije „jasniju sliku“ neće biti ispunjena. Sva je prilika, kažu, da nijedan tabor neće imati apsolutnu većinu.

U Francuskoj su parlamentarni izbori ipak samo zagrevanje za predsedničke koji slede 2027. godine. Jasno je da će desnicu tada predvoditi Marin Lepen u novom pokušaju da se dokopa Jelisejske palate. I jasno je da Makron neće smeti da se kandiduje, kao i da se još ne nazire ko bi mogao biti kandidat centrista.

Sve ostalo nije jasno.

Tagovi:

Izbori Emanuel Makron Francuska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Bombardovanje Moskve

Masovni napad dronova

19.jul 2026. I.M.

Ukrajina pogodila ruska skladišta u Moskvi, Rusija uzvratila masovnim napadom na Kijev

Ukrajinski dronovi pogodili su logističke i energetske objekte duboko na ruskoj teritoriji, dok je Moskva odgovorila jednim od najmasovnijih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci

Nemački demohrišćanin dao ostavku zbog surogat-roditeljstva

Skandal u Nemačkoj

19.jul 2026. Sabine Kinkarc / DW

Ostavka zbog surogat majke: Zašto je roditeljstvo političara uzburkalo strasti Nemaca

Jedan od najuticajnijih ljudi nemačke demohrišćanske politike Jens Špan podneo je ostavku nakon što je njegova privatna odluka da postane otac uz pomoć surogat-majke izazvala političku buru i optužbe za dvostruke standarde

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

19.jul 2026. I.M.

Eskalacija sukoba: Dva američka vojnika ubijena u Jordanu, SAD pokrenule žestoke udare na Iran

Posle novih napada i rastućeg broja žrtava, odnosi između SAD i Irana dodatno su se pogoršali. Teheran je odbacio okvirni mirovni sporazum iz juna, dok Vašington poručuje da neće menjati politiku. U međuvremenu, zatvaranje jednog od najvažnijih pomorskih puteva za transport nafte povećava rizik od velikog rasta cena

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure