img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska

Levica zajedno protiv Makrona i protiv Lepen

11. jun 2024, 08:46 N.R.
Foto: Tobias Schwarz/Pool Photo via AP, File
Emanuel Makron
Copied

Francuske levičarske stranke pokušaće da zajedno dobiju parlamentarne izbore u Francuskoj koje je predsednik Makron brzinski raspisao nakon što je doživeo fijasko na evropskim izborima

Francuski predsednik Emanuel Makron suočiće se na vanrednim parlamentarnim izborima ne samo sa ojačalim Nacionalnim okupljanjem Marin Lepen već, po svemu sudeći, i sa ujedinjenom levicom.

Makronu teče drugi (poslednji) predsednički mandat, a realna je opasnost da ostane politički kastriran, bez većine u parlamentu.

Zato je Makron – neki kažu na nervnoj bazi i prebrzo – odlučio da nakon fijaska na evropskim izborima u nedelju brzinski raspiše nove izbore. Prema izvorima Le Monda, čak ni bliski Makronovi saradnici nisu znali da će to učiniti.

Izborni sistem ne odgovara radikalnim strankama

Parlamentarni izbori će se održati u dva kruga, 30. juna i 7. jula.

Upravo u takvom izbornom sistemu francuski centristi godinama zaustavljaju krajnju desnicu i krajnju levicu. Jer, da bi neko postao poslanik, on u svojoj izbornoj jedinici mora do apsolutne većine. Ako je nema, dva najjača kandidata idu u drugi krug, a to je u Francuskoj vazda prilika da se svi udruže protiv desničarskih kandidata.

Zato Nacionalno okupljanje – iako prema procentima daleko najjače – danas ima svega 88 od 571 poslaničkih mesta.

Onde ni Makronov pokret Renesansa nema većinu te je predsednik do sada više od dvadeset puta potegao član zakona prema kojem može da donosi zakone ukazom, bez saglasnosti parlamenta. To je u predsedničkom francuskom sistemu moguće, ali nije popularno.

Levica ide zajedno?

Sada su francuski socijalisti, zeleni, komunisti i radikalna stranka Nepokorena Francuska koju predvodi čuveni levičar Žan-Lik Melanšon u saopštenju pozvali na na zajedničku platformu koja će, kako je navedeno, „predstavljati alternativu Emanuelu Makronu i boriti se protiv rasističkog projekta krajnje desnice“, prenosi Rojters.

Dodaje se da će stranke podržati zajedničke kandidate u svakoj izbornoj jedinici.

Trebalo bi da imaju dobre šanse. Na evropskim izborima, ove stranke su skupa osvojile oko trideset odsto glasova. Nacionalno okupljanje imalo je 31 odsto, a Makronova stranka tek nešto manje od petnaest.

„Imamo otkačenog čoveka na čelu države. On je piroman“, rekao je Fransoa Rufin iz „Nepokorene Francuske“.

„Makronova partija će dobiti i drugi šamar. To je sve. Jedino Levica ostaje kao opcija da se zaustavi Nacionalno okupljanje“, dodao je on.

Zagrevanje za izbore 2027. godine

Leve partije sarađivale su kratko tokom kampanje za parlamentarne izbore 2022. godine, pre nesuglasica oko vođstva i političkih pitanja, poput rata u Gazi.

Radikalna levica prebacuje Socijalistima da ne podržavaju palestinsku stvar i ne osuđuju „genocid“ u Gazi.

Većina posmatrača ocenjuje da Makronova želja da izborima dobije „jasniju sliku“ neće biti ispunjena. Sva je prilika, kažu, da nijedan tabor neće imati apsolutnu većinu.

U Francuskoj su parlamentarni izbori ipak samo zagrevanje za predsedničke koji slede 2027. godine. Jasno je da će desnicu tada predvoditi Marin Lepen u novom pokušaju da se dokopa Jelisejske palate. I jasno je da Makron neće smeti da se kandiduje, kao i da se još ne nazire ko bi mogao biti kandidat centrista.

Sve ostalo nije jasno.

Tagovi:

Izbori Emanuel Makron Francuska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

12.april 2026. M. L. J.

Mađarska se probudila: Peter Mađar slavi pobedu, Viktor Orban priznao poraz

Pristalice opozicione Tise Petera Mađara slave pobedu. Viktor Orban je, javljaju mađarski mediji, priznao poraz. Pitanje je samo da li će pobednici imati dvotrećinsku većinu u parlamentu, neophodnu za vraćanje Mađarske na fabrička podešavanja pre uspostavljanja "Orbanistana"

Izbori

12.april 2026. M. L. J.

Je li ovo dan kada je pao Orban

Građani Mađarske glasaju danas na parlamentarnim izborima koji bi mogli da okončaju 16-godišnju vladavinu premijera Viktora Orbana

Rat u Iranu

12.april 2026. M. L. J.

Zašto su propali pregovori Amerike i Irana

Podpredsednik SAD Džej Di Vens izjavio je da su pregovori sa Iranom završeni bez dogovora, pošto je Teheran odbio zahtev Vašingtona da obustavi program razvoja atomskog oružja

Ukrajina, rat, vojnik

Rusija i Ukrajina

11.april 2026. K. S.

Uskršnje primirje na ukrajinskom frontu

Primirje će trajati 32 sata i počinje u subotu, 11. aprila, dan pred pravoslavni Uskrs

Nacrt plana novog simbola u Vašingtonu

Donald Tramp

11.april 2026. K. S.

Arc de Trump: Kakav spomenik Donald Tramp pravi sebi u Vašingtonu

Američki predsednik Donald Tramp ima novu ideju - gradi sebi trijumfalnu kapiju u Vašingtonu

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure