
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Francuske levičarske stranke pokušaće da zajedno dobiju parlamentarne izbore u Francuskoj koje je predsednik Makron brzinski raspisao nakon što je doživeo fijasko na evropskim izborima
Francuski predsednik Emanuel Makron suočiće se na vanrednim parlamentarnim izborima ne samo sa ojačalim Nacionalnim okupljanjem Marin Lepen već, po svemu sudeći, i sa ujedinjenom levicom.
Makronu teče drugi (poslednji) predsednički mandat, a realna je opasnost da ostane politički kastriran, bez većine u parlamentu.
Zato je Makron – neki kažu na nervnoj bazi i prebrzo – odlučio da nakon fijaska na evropskim izborima u nedelju brzinski raspiše nove izbore. Prema izvorima Le Monda, čak ni bliski Makronovi saradnici nisu znali da će to učiniti.
Izborni sistem ne odgovara radikalnim strankama
Parlamentarni izbori će se održati u dva kruga, 30. juna i 7. jula.
Upravo u takvom izbornom sistemu francuski centristi godinama zaustavljaju krajnju desnicu i krajnju levicu. Jer, da bi neko postao poslanik, on u svojoj izbornoj jedinici mora do apsolutne većine. Ako je nema, dva najjača kandidata idu u drugi krug, a to je u Francuskoj vazda prilika da se svi udruže protiv desničarskih kandidata.
Zato Nacionalno okupljanje – iako prema procentima daleko najjače – danas ima svega 88 od 571 poslaničkih mesta.
Onde ni Makronov pokret Renesansa nema većinu te je predsednik do sada više od dvadeset puta potegao član zakona prema kojem može da donosi zakone ukazom, bez saglasnosti parlamenta. To je u predsedničkom francuskom sistemu moguće, ali nije popularno.
Levica ide zajedno?
Sada su francuski socijalisti, zeleni, komunisti i radikalna stranka Nepokorena Francuska koju predvodi čuveni levičar Žan-Lik Melanšon u saopštenju pozvali na na zajedničku platformu koja će, kako je navedeno, „predstavljati alternativu Emanuelu Makronu i boriti se protiv rasističkog projekta krajnje desnice“, prenosi Rojters.
Dodaje se da će stranke podržati zajedničke kandidate u svakoj izbornoj jedinici.
Trebalo bi da imaju dobre šanse. Na evropskim izborima, ove stranke su skupa osvojile oko trideset odsto glasova. Nacionalno okupljanje imalo je 31 odsto, a Makronova stranka tek nešto manje od petnaest.
„Imamo otkačenog čoveka na čelu države. On je piroman“, rekao je Fransoa Rufin iz „Nepokorene Francuske“.
„Makronova partija će dobiti i drugi šamar. To je sve. Jedino Levica ostaje kao opcija da se zaustavi Nacionalno okupljanje“, dodao je on.
Zagrevanje za izbore 2027. godine
Leve partije sarađivale su kratko tokom kampanje za parlamentarne izbore 2022. godine, pre nesuglasica oko vođstva i političkih pitanja, poput rata u Gazi.
Radikalna levica prebacuje Socijalistima da ne podržavaju palestinsku stvar i ne osuđuju „genocid“ u Gazi.
Većina posmatrača ocenjuje da Makronova želja da izborima dobije „jasniju sliku“ neće biti ispunjena. Sva je prilika, kažu, da nijedan tabor neće imati apsolutnu većinu.
U Francuskoj su parlamentarni izbori ipak samo zagrevanje za predsedničke koji slede 2027. godine. Jasno je da će desnicu tada predvoditi Marin Lepen u novom pokušaju da se dokopa Jelisejske palate. I jasno je da Makron neće smeti da se kandiduje, kao i da se još ne nazire ko bi mogao biti kandidat centrista.
Sve ostalo nije jasno.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve