img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska

Levica zajedno protiv Makrona i protiv Lepen

11. jun 2024, 08:46 N.R.
Foto: Tobias Schwarz/Pool Photo via AP, File
Emanuel Makron
Copied

Francuske levičarske stranke pokušaće da zajedno dobiju parlamentarne izbore u Francuskoj koje je predsednik Makron brzinski raspisao nakon što je doživeo fijasko na evropskim izborima

Francuski predsednik Emanuel Makron suočiće se na vanrednim parlamentarnim izborima ne samo sa ojačalim Nacionalnim okupljanjem Marin Lepen već, po svemu sudeći, i sa ujedinjenom levicom.

Makronu teče drugi (poslednji) predsednički mandat, a realna je opasnost da ostane politički kastriran, bez većine u parlamentu.

Zato je Makron – neki kažu na nervnoj bazi i prebrzo – odlučio da nakon fijaska na evropskim izborima u nedelju brzinski raspiše nove izbore. Prema izvorima Le Monda, čak ni bliski Makronovi saradnici nisu znali da će to učiniti.

Izborni sistem ne odgovara radikalnim strankama

Parlamentarni izbori će se održati u dva kruga, 30. juna i 7. jula.

Upravo u takvom izbornom sistemu francuski centristi godinama zaustavljaju krajnju desnicu i krajnju levicu. Jer, da bi neko postao poslanik, on u svojoj izbornoj jedinici mora do apsolutne većine. Ako je nema, dva najjača kandidata idu u drugi krug, a to je u Francuskoj vazda prilika da se svi udruže protiv desničarskih kandidata.

Zato Nacionalno okupljanje – iako prema procentima daleko najjače – danas ima svega 88 od 571 poslaničkih mesta.

Onde ni Makronov pokret Renesansa nema većinu te je predsednik do sada više od dvadeset puta potegao član zakona prema kojem može da donosi zakone ukazom, bez saglasnosti parlamenta. To je u predsedničkom francuskom sistemu moguće, ali nije popularno.

Levica ide zajedno?

Sada su francuski socijalisti, zeleni, komunisti i radikalna stranka Nepokorena Francuska koju predvodi čuveni levičar Žan-Lik Melanšon u saopštenju pozvali na na zajedničku platformu koja će, kako je navedeno, „predstavljati alternativu Emanuelu Makronu i boriti se protiv rasističkog projekta krajnje desnice“, prenosi Rojters.

Dodaje se da će stranke podržati zajedničke kandidate u svakoj izbornoj jedinici.

Trebalo bi da imaju dobre šanse. Na evropskim izborima, ove stranke su skupa osvojile oko trideset odsto glasova. Nacionalno okupljanje imalo je 31 odsto, a Makronova stranka tek nešto manje od petnaest.

„Imamo otkačenog čoveka na čelu države. On je piroman“, rekao je Fransoa Rufin iz „Nepokorene Francuske“.

„Makronova partija će dobiti i drugi šamar. To je sve. Jedino Levica ostaje kao opcija da se zaustavi Nacionalno okupljanje“, dodao je on.

Zagrevanje za izbore 2027. godine

Leve partije sarađivale su kratko tokom kampanje za parlamentarne izbore 2022. godine, pre nesuglasica oko vođstva i političkih pitanja, poput rata u Gazi.

Radikalna levica prebacuje Socijalistima da ne podržavaju palestinsku stvar i ne osuđuju „genocid“ u Gazi.

Većina posmatrača ocenjuje da Makronova želja da izborima dobije „jasniju sliku“ neće biti ispunjena. Sva je prilika, kažu, da nijedan tabor neće imati apsolutnu većinu.

U Francuskoj su parlamentarni izbori ipak samo zagrevanje za predsedničke koji slede 2027. godine. Jasno je da će desnicu tada predvoditi Marin Lepen u novom pokušaju da se dokopa Jelisejske palate. I jasno je da Makron neće smeti da se kandiduje, kao i da se još ne nazire ko bi mogao biti kandidat centrista.

Sve ostalo nije jasno.

Tagovi:

Izbori Emanuel Makron Francuska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski MOL

Gasno poslovanje

11.mart 2026. N. M.

INA ponovo izgubila spor sa MOL-om: Hrvatska treba da isplati 236 miliona dolara

Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure