Nuklearno naoružanje
Kraj sporazuma o nuklearnom naoružanju: Šta dalje?
Istekom sporazuma Novi START više neće biti ograničenja preko određenog broja strateških nuklearnih arsenala dve najveće nuklearne sile

Francuski političari ne mogu da reše kako će izgledati vlada posle prevremenih izbora u julu iz kojih niko nije izašao kao s dovoljnom većinom da obrazuje vladu. Ne mogu da se slože ni oko izbora kandidata za premijera, te je glavna levičarska koalicija gnevna što je Makron odbio njihovog kandidata
Glavna francuska levičarska koalicija je ocenila da predsednik Emanuel Makron ugrožava demokratiju jer je odbio njenog kandidata, iz Novog narodnog fronta, za premijera posle prošlomesečnih izbora, piše Gardijan.
Levičarska koalicija Novi narodni front, nazvana po patriotskoj organizaciji tokom Drugog svetskog rata, osvojila je najviše mesta u Narodnoj skupštini, Makronov centristički savez je bio drugi, a ekstremnodesničarsko Nacionalno okupljanje treće, tako da nema partije sa većinom u donjem domu francuskog Parlamenta.
Levičarska koalicija koja uključuje tvrdu levičarsku partiju Nepokorena Francuska, Socijaliste i Zelene, insistira da novi premijer treba da bude iz njihovih redova zato što je njena poslanička grupa najveća.
Ipak, prema Ustavu Francuske, Makron ima isključivo pravo da imenuje premijera.
Makron je juče odbacio njihov predlog za premijera, državnu funkcionerku Lusi Kastets, i rekao da njegova odluka da odbije vladu koju predvodi Novi narodni front ima za cilj da osigura „institucionalnu stabilnost“.
“Jako rascepkan Parlament ne bi odobrio levičarsku vladu”, rekao je Makron.
On je pozvao lidere levice da pokušaju da postignu saradnju sa partijama izvan njihove koalicije, uključujući i sa predsednikovim centrističkim savezom.
Opozicija neće sastanke sa Makronom, već protest
Levičarske vođe osudile su Makrona i optužile ga da ugrožava francusku demokratiju i odbija izborne rezultate. Socijalisti i Zeleni odbili su da se sastanu sa predsednikom na novoj rundi razgovora danas.
Nepokorena Francuska čije vođe nisu pozvane u Jelisejsku palatu, pozvala je na masovne proteste protiv Makrona. Oni kažu da je on odgovoran za „izuzetno ozbiljnu situaciju“.
„Kako je moguće da smo dostigli takvo negiranje demokratije“, rekla je vođa Zelenih Marin Tondelije u intervjuu za Frans Enfo (France Info).
„U procesu smo gde nam kradu ove izbore“, rekla je ona i dodala da će Novi narodni front odbaciti svaku vladu koja nije levičarska.
Poslanik Nepokorene Francuske Fansoa Rufen rekao je na mreži Iks da „narod mora da skine Makrona u ime demokratije“ i dodao da je on kriv za „haos i nestabilnost“.
Rascep levice?
Neusaglašenost levice vidi se u tome što je Pjer Žuve, generalni sekretar Socijalističke partije, rekao da njegove pristalice neće učestvovati u protestima i nagovestio da su otvoreni za dalje razgovore sa predsednikom.
Nema pravila o tome da Makron mora da imenuje kandidata iz partije koja je osvojila najviše mesta u parlamentu, niti se određuje rok za odluku o mandataru, ali to što nijedan politički blok nije dominantan je bez predsedana u nedavnoj političkoj istoriji Francuske.
Iz Makronove kancelarije saopšteno je prošle nedelje da će imenovati premijera na osnovu konsultacija koje su počele u petak i čiji cilj je kretanje ka „najširoj i najstabilinijoj mogućoj većini“.
Bes kulja i u desnici
Političari s centra, iz desnice i ekstremne desnice nagovestili su da će pokušati da obore svaku vladu u kojoj su članovi iz Nepokorene Francuske.
Makron izgleda spremniji da traži koaliciju koja bi uključila političare iz levog centra sve do tradicionalne desnice.
Makron je prošlog meseca rekao da će zadržati odlazeću centrističku vladu u privremenom svojstvu, da vodi „tekuće poslove“ posebno tokom Olimpijskih igara u Parizu koje su završene 11. avgusta.
Makron je raspisao vanredne parlamentarne izbore nakon teškog poraza svojih centrista na izborima za Evropski parlament u junu kada je trijumfovalo Nacionalno okupljanje.
Istekom sporazuma Novi START više neće biti ograničenja preko određenog broja strateških nuklearnih arsenala dve najveće nuklearne sile

Springstin je napisao Streets of Minneapolis 24. januara. Tog dana je na TV Nova S emitovan film Presedan o policijskoj brutalnosti koja se dogodila u Valjevu 14. avgusta prošle godine. Mineapolis je lako zameniti sa “Valjevo, čujem ti glas…”, ili, još strašnije “Novi Sade, čujem ti glas dok pevaš kroz krvavu maglu…”

Dok državna administracija pravi oštar zaokret i ublažava retoriku oko ubistava dvoje građana u Minesoti, u američkom društvu traje tiha borba između principa humanosti i sprovođenja imigracionih zakona, jer iza svakog hapšenja onih koji nemaju dozvolu boravka ostaju razorene porodice, razbijene zajednice i krhotine američkog sna

Kina ulazi u godinu Vatrenog konja – prvi put posle šezdeset godina kada je u godini istog imena započela katastrofalna Kulturna revolucija. Vatreni konj se tada oteo kontroli rušeći sve pred sobom i ostavljajući milione žrtava iza sebe. Da li će Si Đinping pritegnuti uzde
Osumnjičeni Italijan se navodno hvalio pred drugima da je između 1992. i 1995. godine išao „u lov na ljude“ u Sarajevu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve