img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Kriza za krizom: Bankrot nemačkih gradova

08. januar 2026, 09:00 Sabine Kinkarc (DW)
Nemačka zastava vijori se a u pozadini je staklena kupola i plavo nebo Foto: AP Photo/Michael Probst
Ko su novi neonacisti u Nemačkoj?
Copied

Loša vremena su stigla. Nemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Posrću i druge grane privrede. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode

Nije prošlo mnogo vremena otkako je Vajzah, mesto udaljeno svega pola sata vožnje od Štutgarta, bio najbogatija komunu u Nemačkoj. U tom malom mestu živi svega 7.700 stanovnika.

Tu Porše ima svoj razvojni centar, a komuna je imala koristi od milijardi profita tog giganta,  kroz porez koji se slivao u njen budžet. Po glavu stanovnika Vajzaha to je 2009. bilo po 20.000 evra poreskih prihoda.

Milijarde evra na čekanju: Može li Nemačka da izađe iz ekonomske krize?

„Zahvaljujući Poršeu, u Vajzahu imamo najveći prihod od poreza na dobit po glavi stanovnika u celoj Nemačkoj“, radovala se još 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Krojtl, prilikom otvaranja novog proširenja pogona ovog proizvođača automobila.

Ko je u Vajzahu želeo da gradi kuću, od komune je po detetu dobijao 10.000 evra građevinskog dodatka. Izgrađena je četvorospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir za 100.000 evra, dodeljivane su subvencije za privatne časove muzike. Ipak, najveći deo novca, obećavala je Krojtl, bio je deponovan u banci – kao rezerva za loša vremena.

Dobra vremena su prošla

Loša vremena su u međuvremenu stigla. Nemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Samo kod Poršea dobit je 2025. pala za oko 96 procenata. Posrću i druge grane privrede. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit preduzeća, od kojih komune u velikoj meri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode.

„Finansije komuna nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu“, kaže Ralf Špigler, predsednik Nemačkog saveza gradova i komuna (DStGB) i gradonačelnik Nider-Olma. „To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno.“

Socijalni troškovi probijaju sve okvire

U federalno uređenoj Nemačkoj nadležnosti i zadaci raspodeljeni su između savezne države, saveznih pokrajina i komuna.

Komune su odgovorne za svakodnevni život građana i time za značajan deo državnih obaveza – od odvoza smeća, vodosnabdevanja, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.

Gradovi i komune su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi evra. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energente. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.

„Govori se o utrostručenju troškova u poslednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića“, objašnjava Špigler. Samo za brigu o deci i mladima, pomoć za negu i integracionu pomoć osobama sa invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili skoro 38 milijardi evra. Od tada kontinuirano rastu, a procenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde evra.

Pravedna raspodela: obaveze imaju svoju cenu

Poseban izazov predstavlja i integracija izbeglica sa pravom boravka. Škole, pružaoci jezičkih i integracionih kurseva, službe za zapošljavanje, a naročito uprave za strance, rade na granici izdržljivosti.

Kada je reč o socijalnim davanjima, Savez gradova i komuna zahteva potpuno novu raspodelu tereta. Savezna država, pokrajine i komune ubuduće bi trebalo da učestvuju u finansiranju na ravne deloce – svako po trećinu.

Uz to, komune bi morale da budu uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna država i pokrajine. „Tako bi se ne samo finansijski teret, već i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodelili na sve nivoe vlasti“, kaže Špigler.

Obaveze rastu, sredstva se smanjuju

Neki idu i korak dalje. U novembru 2025. gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prestonica uputili su apel saveznoj vladi. Njihov zahtev: svaki nacrt zakona koji u budućnosti donosi dodatne finansijske obaveze za komune mora od samog početka da predvidi punu finansijsku kompenzaciju. Po principu: „Ko naručuje, taj i plaća.“

Kada se saberu godišnji rashodi savezne države, pokrajina i komuna, danas već 25 procenata otpada na zadatke gradova i komuna – i taj udeo raste. „Ali komune dobijaju samo 14 procenata ukupnih državnih poreskih prihoda“, upozorava Špigler i govori o „ozbiljnoj neravnoteži“.

Nedostaje skoro 220 milijardi evra

Manjak novca u komunalnim kasama raste iz godine u godinu. Godine 2023. nedostajalo je oko 7,5 milijardi evra, 2024. već 24 milijarde, a 2025. više od 30 milijardi.

„Lokalne poreze – porez na nepokretnosti i porez na dobit preduzeća – podigli smo do nivoa koji već dostiže granicu prihvatljivosti“, kaže Špigler. Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja takođe je, nužno, zamrznuto.

Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i komuna, to više gotovo da nije moguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojećih objekata. Potrebno bi bilo 218 milijardi evra kako bi se obnovile škole, gradske kuće, vrtići, bazeni, mostovi i putevi.

Tabela pokazuje da nemačkim komunama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi evra) i puteve (53,4 milijarde), a slede vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi evra). Manjak novca postoji i u sportu (15,6 milijardi), zbrinjavanju dece (11,2 milijarde), vodosnabdevanju (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim oblastima (10 milijardi), dok je najmanji zaostatak zabeležen u IT sektoru (1,8 milijardi evra).

Život na skupim kratkoročnim kreditima

Pošto gradovi i opštine ne smeju dugoročno da se zadužuju za tekuće troškove, poput plata, grejanja i struje, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite za premošćavanje. Oni su, međutim, veoma skupi.

„To je kao da gorivo za automobil plaćate dozvoljenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa“, objašnjava Špigler.

„Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, sa kobnim posledicama po privrednu konkurentnost Nemačke i lokalnu demokratiju.“

Prve najave pomoći – ali da li je to dovoljno?

Savezna država i pokrajine svesne su finansijskih problema komuna. „Moramo da pomognemo komunama“, rekao je početkom novembra savezni kancelar Fridrih Merc (CDU), osvrćući se na socijalna davanja. Cilj je da komune mogu da ispune „zakonske obaveze koje im namećemo“. Međutim, privredna kriza ostavila je duboke rupe i u budžetima savezne države i pokrajina.

Savezni ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) najavio je u decembru određene mere rasterećenja za komune, ali bez konkretnih detalja. Istovremeno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vredan 500 milijardi evra, od čega bi 60 milijardi trebalo da pripadne komunama. „To nije zanemarljivo.“

S tim se slaže i predsednik Saveza gradova i opština Špigler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno. „To je ogroman gutljaj iz boce i mi smo na tome veoma zahvalni – ali to može biti samo početak.“

Izvor: Dojče vele (DW)

 

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

Nemačka Ekonomska kriza Bankrot gradova
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mamdani organizovao lutriju za jeftine karte za Svetsko prvenstvo

SAD

22.jul 2026. I.C.

Mamdani nazvao Netanjahua ratnim zločincem, poručio da nije dobrodošao u Njujork i zatražio od vlade da ga uhapsi

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani izjavio je da gradske vlasti nemaju zakonska ovlašćenja da uhapse Benjamina Netanjahua prema nalogu Međunarodnog krivičnog suda, te je pozvao Saveznu vladu SAD-a da postupi po tom nalogu

Jemen

22.jul 2026. M. L. J.

Nafta ide otežano i kroz Crveno more: Jemenski Huti zatvorili plovni put

Dva tankera koja su prevozila saudijsku naftu u Aziju danas su promenila kurs u Crvenom moru zbog pretnji jemenskih Huta. Uz zatvoreni Ormuski moreuz, to bi moglo dodatno da katapultira cenu nafte

Austrija

22.jul 2026. Katarina Abel / Dijana Roščić (DW)

Policija onde gde je bila Hitlerova kolevka

U Hitlerovu rodnu kuću, koja je pretila da postane svetilište današnjih nacista, sada je useljena policijska stanica. Šta o tome kažu građani Braunaua?

Francuska

22.jul 2026. A.I.

Zabrana društvenih mreža za mlađe od petnaest godina

U Francuskoj su poslanici oba doma izglasali opštu zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 15 godina. Zakon će se sprovesti u dve faze

Smenjen načelnik Generalštaba Vojske Ukrajine

Ukrajina

21.jul 2026. I.M.

Zelenski smenio Sirskog: General Drapati novi komandant ukrajinske vojske

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski razrešio je Oleksandra Sirskog dužnosti vrhovnog komandanta Oružanih snaga. Vojsku će ubuduće predvoditi general Mihajlo Drapati, jedan od najcenjenijih komandanata mlađe generacije

Komentar
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure