img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Masovni ruski napad na Ukrajinu

Kremlj pojačava pritisak – Zelenski preti upotrebom američkih aviona F-16

27. avgust 2024, 09:03 I.M.
Foto: AP Photo/Alex Babenko
Bitka za svaki pedalj
Copied

Najmanje sedam osoba je poginulo, a desetine su ranjene kada su rakete i dronovi ispaljeni na više od polovine ukrajinskih regiona. Predsednik Ukrajine najavio odgovor na ruski napad. „Mi se pripremamo, i u vezi sa upotrebom F-16, i u vezi sa operacijom u Kurskoj oblasti, nastavljamo naše akcije u navedenim okruzima upravo onako kako je Ukrajini potrebno", izjavio je predsednik Ukrajine

Rusija je juče pokrenula jedan od svojih najvećih vazdušnih napada na Ukrajinu do sada, izjavio je načelnik ukrajinskog vazduhoplovstva Mikola Oleščuk. Najmanje sedam osoba je poginulo, a desetine su ranjene kada su rakete i dronovi ispaljeni na više od polovine ukrajinskih regiona u ponedeljak, prenosi BBC.

Pogođena je energetska infrastruktura, što je izazvalo masovne nestanke struje širom Ukrajine, dok je cela zemlja bila pod uzbunom za vazdušne napade i naloženo je stanovništvu da potraži sklonište.

Rusija je potvrdila da je izvela napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu – jednu od svojih dugoročnih taktika – i saopštila da su svi ciljevi pogođeni.

Niz raketnih i dronovskih napada započeo je širom zemlje u noći između nedelje i ponedeljka i nastavio se do jutra.

Mnogo kasnije u toku dana, raketa je pogodila civilnu infrastrukturu u istočnom gradu Krivi Rih, pri čemu je poginula jedna žena, dok se pet osoba vodi kao nestalo, rekao je lokalni načelnik vojne administracije Oleksandar Vilkul na Telegramu.

Prema rečima Mikole Oleščuka, komandanta ukrajinskog vazduhoplovstva, Rusija je lansirala 127 raketa i 109 napadnih dronova tokom noći i u ponedeljak ujutro. On je na Telegramu naveo da je Ukrajina oborila 102 rakete i 99 dronova.

Oleščuk je ovaj kombinovani napad nazvao „najmasovnijim vazdušnim napadom“.

Poljska, članica NATO-a, saopštila je da je „objekat“ ušao na njenu teritoriju tokom napada.

„Najverovatnije se radilo o dronu, jer putanja leta i brzina ukazuju na to da definitivno nije bila raketa“, rekao je portparol vojske Jacek Goriševski, penela je agencija Rojters.

Portparolka NATO-a Farah Daklalah osudila je napade na Ukrajinu i rekla da su povrede NATO-vog vazdušnog prostora od strane Rusije „neodgovorne i potencijalno opasne“, prenela je agencija.

Ranije je napad iz decembra prošle godine, kada je 158 raketa i dronova ispaljeno na Ukrajinu, smatran najvećim napadom do sada.

Iako je glavni cilj ovog napada bila energetska infrastruktura, Moskva je takođe pokušala da udari na drugi ključni resurs Ukrajine: moral. Ukrajinci su bili ohrabreni nedavnim uspešnim prodorom svojih trupa duboko na rusku teritoriju u regionu Kursk.

Ocenjuje se da Rusija namerava da obične ljude u Ukrajini „spusti nazad na zemlju“ – podsećajući njih i političare u zapadnim prestonicama da Kremlj i dalje ima kontrolu u ovom ratu.

Poruka iz Moskve bila je jasna: Rusija i dalje može nanositi patnju ukrajinskom stanovništvu kad god to odluči.

Desetine ranjenih

Oko 15 regiona Ukrajine bilo je na meti Rusije u napadima, rekao je ranije ukrajinski premijer Denis Šmihal – koristeći oružje uključujući dronove, krstareće rakete i nadsupersonične rakete.

„Ima ranjenih i mrtvih“, rekao je Šmihal na društvenoj mreži Telegram.

Desetine ljudi su povređene, a među onima koji su poginuli su dva muškarca – jedan star 69 godina, a drugi 47 godina –  u odvojenim napadima u regionu Dnjipropetrovsk, rekao je lokalni guverner Sergij Lisasak. Među povređenima je i devojčica od 14 godina, dodao je on.

Takođe, jedan muškarac je poginuo kada je njegova kuća pogođena u Zaporožju, rekao je guverner tog područja.

Gradonačelnik Lucka je rekao da je jedna osoba poginula kada je „infrastrukturni objekat“ pogođen. Pet osoba je povređeno, a većina delova grada ostala je bez vode, dodao je on.
U Izjumu, u regionu Harkova, jedan muškarac je poginuo u raketnom napadu, rekao je regionalni načelnik.

U regionu Žitomir, na zapadu Ukrajine, jedna žena je poginula nakon što su kuće i infrastrukturni objekti pogođeni raketama, rekao je guverner.

Napadi su izazvali ozbiljnu štetu na infrastrukturi, sa nestancima struje prijavljenim u mnogim gradovima, uključujući Kijev, i prekidima u vodosnabdevanju.

Jedna od preostalih elektrana – hidroelektrana severno od Kijeva – bila je jedna od najnovijih meta. Šteta se još uvek procenjuje.

Rusija cilja na ukrajinsku energetsku infrastrukturu od ranih faza svoje invazije velikih razmera, koja je počela u februaru 2022. godine.

Poslednjih meseci obnovila je kampanju napada na električnu mrežu, izazivajući česte nestanke struje širom zemlje.

Kupovina struje od EU

U junu, predsednik Volodimir Zelenski je rekao da je Rusija uništila polovinu kapaciteta za proizvodnju električne energije u njegovoj zemlji od kada je počela sa uništavanjem energetske infrastrukture krajem marta.

Ukrajina kupuje energiju od Evropske unije. Međutim, to nije dovoljno, pa se većinu dana u zemlji planiraju nacionalni nestanci struje kako bi se zaštitile ključne potrebe kao što su bolnice i vojni objekti.

Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da je napalo objekte za proizvodnju električne energije i gasa, kao i lokacije gde se skladišti zapadno oružje.

„Svi ciljevi su pogođeni, što je rezultiralo nestancima struje i prekidima železničkog prevoza oružja i municije na front“, saopštilo je ministarstvo.

Za Kijev je ovo bila godina loših vesti sa fronta, jer Rusija postepeno napreduje u istočnom regionu Donbasa.

Pojavili su se problemi sa mobilizacijom, a izveštaji navode da Ukrajini ponestaje ljudi.

Ali, nakon iznenadnog prodora Ukrajine u Kursk, video-snimci vojnika koji postavljaju ukrajinsku zastavu iznad ruskih sela koja su zauzeli pružili su veoma potreban podsticaj ukrajinskom moralu.

I to je pokazalo Zapadu da Kijev i dalje može da izvede složene, smele i – što je najvažnije – uspešne ofanzive.

U ponedeljak je Zelenski je pozvao zapadne saveznike, uključujući Britaniju, Ameriku i Francusku, da promene svoja pravila i dozvole Ukrajini da koristi njihovo oružje za napade dublje unutar Rusije.

Ukrajini je dozvoljeno da koristi određeno zapadno oružje za napade na ciljeve unutar Rusije, ali ne i oružje dugog dometa.

Zato je Zelenski nakon jučerašnjeg napada razgovarao sa glavnokomandujućim Oružanih snaga Ukrajine Aleksandrom Sirskim o odgovoru na ruske raketne napade.

„Danas je dan počeo odvojenim dugim razgovorom sa načelnikom Generalštaba Sirskim: i o odbijanju raketnog napada – u detaljima, i o našem odgovoru Rusiji. Mi se pripremamo, i u vezi sa upotrebom F-16, i u vezi sa operacijom u Kurskoj oblasti, nastavljamo naše akcije u navedenim okruzima upravo onako kako je Ukrajini potrebno“, rekao je on u večerašnjem video-obraćanju, prenosi Ukrinform.

Prema njegovim rečima, tokom poslednjeg dana Odbrambene snage su dobile veću kontrolu i još jednom popunile fond za razmenu. Sirski je takođe izvestio Zelenskog o situaciji na frontu u oblasti Donjecka, posebno u pravcu Pokrovsk, Vremiv, Toretsk i Kurahiv.

Izvor: BBC

Tagovi:

Rusija Rusko ukrajinski sukob Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
ATP je promenio logo posle sedam godina, a šesti put u istoriji te teniske organizacije.

Tenis

11.novembar 2025. Uroš Mitrović

ATP: Novi logo i vizuelni identitet za 2026.

Modernizacijom identiteta ATP nastoji da se približi mlađoj publici i očuva duh profesionalnog tenisa, ali izaziva kritike da minimalistički pristup vodi gubitku prepoznatljivosti brenda

Francuska

10.novembar 2025. I.M.

Sarkozi pušten iz zatvora: „Nikada neću priznati ono što nisam uradio“

Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi pušten je na slobodu nakon tri nedelje provedene u zatvoru. Apelacioni sud u Parizu prihvatio je njegov zahtev i odredio mu meru sudskog nadzora

Francuska

10.novembar 2025. Karolin Dila / DW

Kad se pregledaš sam, a leker te gleda preko kamere

U mestima sa retkim lekarima, pacijenti u Francuskoj koriste „medicinske kontejnere“ za samopregled pod nadzorom lekara putem video-poziva, čime se pokušava ublažiti problem „medicinskih pustinja“

Osveta

10.novembar 2025. Viktorija Vlasenko / DW

Rusija regrutuje kriminalce za sabotaže širom Evrope

Studija nevladinih organizacija GLOBSEC i ICCT upozorava da Rusija koristi kriminalne mreže i preko Telegrama regrutuje kriminalce koji govore ruski kako bi izvodila sabotaže i destabilizovala Evropsku uniju zbog podrške Ukrajini

Manipulacija

10.novembar 2025. I.M.

Skandal na BBC-ju: Ostavke čelnih ljudi zbog montiranog Trampovog govora

Nakon otkrića da je u emisiji „Panorama“ spojen sadržaj dva nepovezana dela govora Donalda Trampa, rukovodstvo BBC-ja preuzelo je odgovornost i podnelo ostavke

Komentar

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure