img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Masovni ruski napad na Ukrajinu

Kremlj pojačava pritisak – Zelenski preti upotrebom američkih aviona F-16

27. avgust 2024, 09:03 I.M.
Foto: AP Photo/Alex Babenko
Bitka za svaki pedalj
Copied

Najmanje sedam osoba je poginulo, a desetine su ranjene kada su rakete i dronovi ispaljeni na više od polovine ukrajinskih regiona. Predsednik Ukrajine najavio odgovor na ruski napad. „Mi se pripremamo, i u vezi sa upotrebom F-16, i u vezi sa operacijom u Kurskoj oblasti, nastavljamo naše akcije u navedenim okruzima upravo onako kako je Ukrajini potrebno", izjavio je predsednik Ukrajine

Rusija je juče pokrenula jedan od svojih najvećih vazdušnih napada na Ukrajinu do sada, izjavio je načelnik ukrajinskog vazduhoplovstva Mikola Oleščuk. Najmanje sedam osoba je poginulo, a desetine su ranjene kada su rakete i dronovi ispaljeni na više od polovine ukrajinskih regiona u ponedeljak, prenosi BBC.

Pogođena je energetska infrastruktura, što je izazvalo masovne nestanke struje širom Ukrajine, dok je cela zemlja bila pod uzbunom za vazdušne napade i naloženo je stanovništvu da potraži sklonište.

Rusija je potvrdila da je izvela napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu – jednu od svojih dugoročnih taktika – i saopštila da su svi ciljevi pogođeni.

Niz raketnih i dronovskih napada započeo je širom zemlje u noći između nedelje i ponedeljka i nastavio se do jutra.

Mnogo kasnije u toku dana, raketa je pogodila civilnu infrastrukturu u istočnom gradu Krivi Rih, pri čemu je poginula jedna žena, dok se pet osoba vodi kao nestalo, rekao je lokalni načelnik vojne administracije Oleksandar Vilkul na Telegramu.

Prema rečima Mikole Oleščuka, komandanta ukrajinskog vazduhoplovstva, Rusija je lansirala 127 raketa i 109 napadnih dronova tokom noći i u ponedeljak ujutro. On je na Telegramu naveo da je Ukrajina oborila 102 rakete i 99 dronova.

Oleščuk je ovaj kombinovani napad nazvao „najmasovnijim vazdušnim napadom“.

Poljska, članica NATO-a, saopštila je da je „objekat“ ušao na njenu teritoriju tokom napada.

„Najverovatnije se radilo o dronu, jer putanja leta i brzina ukazuju na to da definitivno nije bila raketa“, rekao je portparol vojske Jacek Goriševski, penela je agencija Rojters.

Portparolka NATO-a Farah Daklalah osudila je napade na Ukrajinu i rekla da su povrede NATO-vog vazdušnog prostora od strane Rusije „neodgovorne i potencijalno opasne“, prenela je agencija.

Ranije je napad iz decembra prošle godine, kada je 158 raketa i dronova ispaljeno na Ukrajinu, smatran najvećim napadom do sada.

Iako je glavni cilj ovog napada bila energetska infrastruktura, Moskva je takođe pokušala da udari na drugi ključni resurs Ukrajine: moral. Ukrajinci su bili ohrabreni nedavnim uspešnim prodorom svojih trupa duboko na rusku teritoriju u regionu Kursk.

Ocenjuje se da Rusija namerava da obične ljude u Ukrajini „spusti nazad na zemlju“ – podsećajući njih i političare u zapadnim prestonicama da Kremlj i dalje ima kontrolu u ovom ratu.

Poruka iz Moskve bila je jasna: Rusija i dalje može nanositi patnju ukrajinskom stanovništvu kad god to odluči.

Desetine ranjenih

Oko 15 regiona Ukrajine bilo je na meti Rusije u napadima, rekao je ranije ukrajinski premijer Denis Šmihal – koristeći oružje uključujući dronove, krstareće rakete i nadsupersonične rakete.

„Ima ranjenih i mrtvih“, rekao je Šmihal na društvenoj mreži Telegram.

Desetine ljudi su povređene, a među onima koji su poginuli su dva muškarca – jedan star 69 godina, a drugi 47 godina –  u odvojenim napadima u regionu Dnjipropetrovsk, rekao je lokalni guverner Sergij Lisasak. Među povređenima je i devojčica od 14 godina, dodao je on.

Takođe, jedan muškarac je poginuo kada je njegova kuća pogođena u Zaporožju, rekao je guverner tog područja.

Gradonačelnik Lucka je rekao da je jedna osoba poginula kada je „infrastrukturni objekat“ pogođen. Pet osoba je povređeno, a većina delova grada ostala je bez vode, dodao je on.
U Izjumu, u regionu Harkova, jedan muškarac je poginuo u raketnom napadu, rekao je regionalni načelnik.

U regionu Žitomir, na zapadu Ukrajine, jedna žena je poginula nakon što su kuće i infrastrukturni objekti pogođeni raketama, rekao je guverner.

Napadi su izazvali ozbiljnu štetu na infrastrukturi, sa nestancima struje prijavljenim u mnogim gradovima, uključujući Kijev, i prekidima u vodosnabdevanju.

Jedna od preostalih elektrana – hidroelektrana severno od Kijeva – bila je jedna od najnovijih meta. Šteta se još uvek procenjuje.

Rusija cilja na ukrajinsku energetsku infrastrukturu od ranih faza svoje invazije velikih razmera, koja je počela u februaru 2022. godine.

Poslednjih meseci obnovila je kampanju napada na električnu mrežu, izazivajući česte nestanke struje širom zemlje.

Kupovina struje od EU

U junu, predsednik Volodimir Zelenski je rekao da je Rusija uništila polovinu kapaciteta za proizvodnju električne energije u njegovoj zemlji od kada je počela sa uništavanjem energetske infrastrukture krajem marta.

Ukrajina kupuje energiju od Evropske unije. Međutim, to nije dovoljno, pa se većinu dana u zemlji planiraju nacionalni nestanci struje kako bi se zaštitile ključne potrebe kao što su bolnice i vojni objekti.

Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da je napalo objekte za proizvodnju električne energije i gasa, kao i lokacije gde se skladišti zapadno oružje.

„Svi ciljevi su pogođeni, što je rezultiralo nestancima struje i prekidima železničkog prevoza oružja i municije na front“, saopštilo je ministarstvo.

Za Kijev je ovo bila godina loših vesti sa fronta, jer Rusija postepeno napreduje u istočnom regionu Donbasa.

Pojavili su se problemi sa mobilizacijom, a izveštaji navode da Ukrajini ponestaje ljudi.

Ali, nakon iznenadnog prodora Ukrajine u Kursk, video-snimci vojnika koji postavljaju ukrajinsku zastavu iznad ruskih sela koja su zauzeli pružili su veoma potreban podsticaj ukrajinskom moralu.

I to je pokazalo Zapadu da Kijev i dalje može da izvede složene, smele i – što je najvažnije – uspešne ofanzive.

U ponedeljak je Zelenski je pozvao zapadne saveznike, uključujući Britaniju, Ameriku i Francusku, da promene svoja pravila i dozvole Ukrajini da koristi njihovo oružje za napade dublje unutar Rusije.

Ukrajini je dozvoljeno da koristi određeno zapadno oružje za napade na ciljeve unutar Rusije, ali ne i oružje dugog dometa.

Zato je Zelenski nakon jučerašnjeg napada razgovarao sa glavnokomandujućim Oružanih snaga Ukrajine Aleksandrom Sirskim o odgovoru na ruske raketne napade.

„Danas je dan počeo odvojenim dugim razgovorom sa načelnikom Generalštaba Sirskim: i o odbijanju raketnog napada – u detaljima, i o našem odgovoru Rusiji. Mi se pripremamo, i u vezi sa upotrebom F-16, i u vezi sa operacijom u Kurskoj oblasti, nastavljamo naše akcije u navedenim okruzima upravo onako kako je Ukrajini potrebno“, rekao je on u večerašnjem video-obraćanju, prenosi Ukrinform.

Prema njegovim rečima, tokom poslednjeg dana Odbrambene snage su dobile veću kontrolu i još jednom popunile fond za razmenu. Sirski je takođe izvestio Zelenskog o situaciji na frontu u oblasti Donjecka, posebno u pravcu Pokrovsk, Vremiv, Toretsk i Kurahiv.

Izvor: BBC

Tagovi:

Rusija Rusko ukrajinski sukob Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Gvinet Paltrou u kampanji Astronomera

Originalnost u kriznoj situaciji

28.jul 2025. M. M.

„Kiss kamera“ na koncertu srušila rukovodstvo Astronomera a Gvinet Paltrou „preuzela“ PR

Da sve može da donese popularnosti brendu svedoči Gvinet Paltrou, glumica i bivša supruga frontmena grupe Koldplej, Krisa Martina. Nju je nakon viralnog snimka preljube sa koncerta Astronomer angažovao u promociji kompanije

Korupcija

27.jul 2025. S.Ć.

Italija: Zbog urbanističke korupcije gradonačelnik Milana je pod istragom

Zbog afere u kojoj je javno dobro ustupljeno privatnom investitoru, italijanska policija otpočela je istragu u kojoj je 70 ljudi, pa i gradonačelnik Milana. A u Srbiji, Vlada menja zakone kako bi mogla da javno dobro pretvori u privatno – na primer Generalštab

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr