img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Masovni ruski napad na Ukrajinu

Kremlj pojačava pritisak – Zelenski preti upotrebom američkih aviona F-16

27. avgust 2024, 09:03 I.M.
Foto: AP Photo/Alex Babenko
Bitka za svaki pedalj
Copied

Najmanje sedam osoba je poginulo, a desetine su ranjene kada su rakete i dronovi ispaljeni na više od polovine ukrajinskih regiona. Predsednik Ukrajine najavio odgovor na ruski napad. „Mi se pripremamo, i u vezi sa upotrebom F-16, i u vezi sa operacijom u Kurskoj oblasti, nastavljamo naše akcije u navedenim okruzima upravo onako kako je Ukrajini potrebno", izjavio je predsednik Ukrajine

Rusija je juče pokrenula jedan od svojih najvećih vazdušnih napada na Ukrajinu do sada, izjavio je načelnik ukrajinskog vazduhoplovstva Mikola Oleščuk. Najmanje sedam osoba je poginulo, a desetine su ranjene kada su rakete i dronovi ispaljeni na više od polovine ukrajinskih regiona u ponedeljak, prenosi BBC.

Pogođena je energetska infrastruktura, što je izazvalo masovne nestanke struje širom Ukrajine, dok je cela zemlja bila pod uzbunom za vazdušne napade i naloženo je stanovništvu da potraži sklonište.

Rusija je potvrdila da je izvela napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu – jednu od svojih dugoročnih taktika – i saopštila da su svi ciljevi pogođeni.

Niz raketnih i dronovskih napada započeo je širom zemlje u noći između nedelje i ponedeljka i nastavio se do jutra.

Mnogo kasnije u toku dana, raketa je pogodila civilnu infrastrukturu u istočnom gradu Krivi Rih, pri čemu je poginula jedna žena, dok se pet osoba vodi kao nestalo, rekao je lokalni načelnik vojne administracije Oleksandar Vilkul na Telegramu.

Prema rečima Mikole Oleščuka, komandanta ukrajinskog vazduhoplovstva, Rusija je lansirala 127 raketa i 109 napadnih dronova tokom noći i u ponedeljak ujutro. On je na Telegramu naveo da je Ukrajina oborila 102 rakete i 99 dronova.

Oleščuk je ovaj kombinovani napad nazvao „najmasovnijim vazdušnim napadom“.

Poljska, članica NATO-a, saopštila je da je „objekat“ ušao na njenu teritoriju tokom napada.

„Najverovatnije se radilo o dronu, jer putanja leta i brzina ukazuju na to da definitivno nije bila raketa“, rekao je portparol vojske Jacek Goriševski, penela je agencija Rojters.

Portparolka NATO-a Farah Daklalah osudila je napade na Ukrajinu i rekla da su povrede NATO-vog vazdušnog prostora od strane Rusije „neodgovorne i potencijalno opasne“, prenela je agencija.

Ranije je napad iz decembra prošle godine, kada je 158 raketa i dronova ispaljeno na Ukrajinu, smatran najvećim napadom do sada.

Iako je glavni cilj ovog napada bila energetska infrastruktura, Moskva je takođe pokušala da udari na drugi ključni resurs Ukrajine: moral. Ukrajinci su bili ohrabreni nedavnim uspešnim prodorom svojih trupa duboko na rusku teritoriju u regionu Kursk.

Ocenjuje se da Rusija namerava da obične ljude u Ukrajini „spusti nazad na zemlju“ – podsećajući njih i političare u zapadnim prestonicama da Kremlj i dalje ima kontrolu u ovom ratu.

Poruka iz Moskve bila je jasna: Rusija i dalje može nanositi patnju ukrajinskom stanovništvu kad god to odluči.

Desetine ranjenih

Oko 15 regiona Ukrajine bilo je na meti Rusije u napadima, rekao je ranije ukrajinski premijer Denis Šmihal – koristeći oružje uključujući dronove, krstareće rakete i nadsupersonične rakete.

„Ima ranjenih i mrtvih“, rekao je Šmihal na društvenoj mreži Telegram.

Desetine ljudi su povređene, a među onima koji su poginuli su dva muškarca – jedan star 69 godina, a drugi 47 godina –  u odvojenim napadima u regionu Dnjipropetrovsk, rekao je lokalni guverner Sergij Lisasak. Među povređenima je i devojčica od 14 godina, dodao je on.

Takođe, jedan muškarac je poginuo kada je njegova kuća pogođena u Zaporožju, rekao je guverner tog područja.

Gradonačelnik Lucka je rekao da je jedna osoba poginula kada je „infrastrukturni objekat“ pogođen. Pet osoba je povređeno, a većina delova grada ostala je bez vode, dodao je on.
U Izjumu, u regionu Harkova, jedan muškarac je poginuo u raketnom napadu, rekao je regionalni načelnik.

U regionu Žitomir, na zapadu Ukrajine, jedna žena je poginula nakon što su kuće i infrastrukturni objekti pogođeni raketama, rekao je guverner.

Napadi su izazvali ozbiljnu štetu na infrastrukturi, sa nestancima struje prijavljenim u mnogim gradovima, uključujući Kijev, i prekidima u vodosnabdevanju.

Jedna od preostalih elektrana – hidroelektrana severno od Kijeva – bila je jedna od najnovijih meta. Šteta se još uvek procenjuje.

Rusija cilja na ukrajinsku energetsku infrastrukturu od ranih faza svoje invazije velikih razmera, koja je počela u februaru 2022. godine.

Poslednjih meseci obnovila je kampanju napada na električnu mrežu, izazivajući česte nestanke struje širom zemlje.

Kupovina struje od EU

U junu, predsednik Volodimir Zelenski je rekao da je Rusija uništila polovinu kapaciteta za proizvodnju električne energije u njegovoj zemlji od kada je počela sa uništavanjem energetske infrastrukture krajem marta.

Ukrajina kupuje energiju od Evropske unije. Međutim, to nije dovoljno, pa se većinu dana u zemlji planiraju nacionalni nestanci struje kako bi se zaštitile ključne potrebe kao što su bolnice i vojni objekti.

Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da je napalo objekte za proizvodnju električne energije i gasa, kao i lokacije gde se skladišti zapadno oružje.

„Svi ciljevi su pogođeni, što je rezultiralo nestancima struje i prekidima železničkog prevoza oružja i municije na front“, saopštilo je ministarstvo.

Za Kijev je ovo bila godina loših vesti sa fronta, jer Rusija postepeno napreduje u istočnom regionu Donbasa.

Pojavili su se problemi sa mobilizacijom, a izveštaji navode da Ukrajini ponestaje ljudi.

Ali, nakon iznenadnog prodora Ukrajine u Kursk, video-snimci vojnika koji postavljaju ukrajinsku zastavu iznad ruskih sela koja su zauzeli pružili su veoma potreban podsticaj ukrajinskom moralu.

I to je pokazalo Zapadu da Kijev i dalje može da izvede složene, smele i – što je najvažnije – uspešne ofanzive.

U ponedeljak je Zelenski je pozvao zapadne saveznike, uključujući Britaniju, Ameriku i Francusku, da promene svoja pravila i dozvole Ukrajini da koristi njihovo oružje za napade dublje unutar Rusije.

Ukrajini je dozvoljeno da koristi određeno zapadno oružje za napade na ciljeve unutar Rusije, ali ne i oružje dugog dometa.

Zato je Zelenski nakon jučerašnjeg napada razgovarao sa glavnokomandujućim Oružanih snaga Ukrajine Aleksandrom Sirskim o odgovoru na ruske raketne napade.

„Danas je dan počeo odvojenim dugim razgovorom sa načelnikom Generalštaba Sirskim: i o odbijanju raketnog napada – u detaljima, i o našem odgovoru Rusiji. Mi se pripremamo, i u vezi sa upotrebom F-16, i u vezi sa operacijom u Kurskoj oblasti, nastavljamo naše akcije u navedenim okruzima upravo onako kako je Ukrajini potrebno“, rekao je on u večerašnjem video-obraćanju, prenosi Ukrinform.

Prema njegovim rečima, tokom poslednjeg dana Odbrambene snage su dobile veću kontrolu i još jednom popunile fond za razmenu. Sirski je takođe izvestio Zelenskog o situaciji na frontu u oblasti Donjecka, posebno u pravcu Pokrovsk, Vremiv, Toretsk i Kurahiv.

Izvor: BBC

Tagovi:

Rusija Ukrajina Rusko ukrajinski sukob
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Eutanazija, Španija

Evropa

26.mart 2026. K. S.

Eutanazija u Španiji: Noelija Kastiljo Ramos je uspela da umre

Devojka iz Barselone, stara 25 godina, umrla je nakon eutanazije u četvrtak uveče

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure