img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Smrt Đanija Anjelija

Kraj jedne ere

29. januar 2003, 18:54 Zoran Jevtović
Foto: Wikipedia.org
Copied

Đani Anjeli bio vladar iz senke... bez poriva i potrebe da uđe u politiku. Njegovom smrću nije dovedena u pitanje samo privatna monarhija dinastije Anjeli. Završena je jedna era italijanskog kapitalizma, bazirana na velikim ljudima koji su sposobni da donesu velike odluke

Specijalno za „Vreme“ iz Milana

 

„Stavite ga na konja i eto vam kralja“, rekao je jednom prilikom režiser Federiko Felini misleći na Đanija Anjelija. Međutim, patrijarh najčuvenije familije i celog italijanskog kapitalizma bio je kralj i bez konja. Vladao je Torinom, automobilskom industrijom, ekonomijom, establišmentom i, na kraju, javnim mnjenjem (vidi antrfile).

„Monarh bez krune“ umro je u prošli petak i to u svojoj kući, okružen brojnom familijom, u tradicionalnom italijanskom stilu. Sahranjen je u porodičnoj grobnici uz sve počasti koje zaslužuje najpoznatiji Italijan prošlog veka, svedok i protagonista najvažnijih trenutaka. Đani Anjeli je jedan od najzaslužnijih što je Italija, kao siromašna zemlja, razrušena ratom i avanturom fašizma, postala peta ekonomska sila na svetu…

Međutim, nije uvek i nije kod svih viđen kao savršen – mnogi Italijani mu zameraju to što su mu firme sada u veoma lošem stanju i što su često bile na grbači svim poreskim obveznicima (gubitak je bio „društveni“, a profit samo familije Anjeli). Neki čak Đaniju Anjeliju pripisuju odgovornost za sumrak italijanske auto-industrije koji se izgleda bliži. Jer, sadašnji Fijat, kao najveći i prvi biznis njegove familije, prezadužen je, prodaja automobila je drastično opala a partnerstvo sa američkim Dženeral motorsom nikako da zaživi. Ostale firme (Alfa Romeo, Lančija) takođe su u agoniji zbog finansijske i proizvodne krize tako da postoji velika opasnost da carstvo Anjelijevih postane plen bogatih stranih korporacija.

PORODIČNE TRAGEDIJE I NASLEDNICI: Moć Đanija Anjelija nije se bazirala toliko na njegovim (nedokazanim) menadžerskim sposobnostima i materijalnom bogatstvu koliko na harizmi, imidžu koji je stvorio… Priča se da Silvio Berluskoni na radnom stolu drži sliku patrijarha Anjelijevih, ali ko poznaje sadašnjeg premijera zna da je uvek imao kompleks Đanija Anjelija jer je ovaj bio suviše moćan da se povinuje novom tajkunu. Takođe, kada su svojevremeno kod njegovog sina u Keniji pronašli određenu količinu kokaina, nijedne novine nisu htele da objave tu vest, više iz poštovanja nego iz straha.

Status i bogatstvo nisu ga poštedeli stravičnih porodičnih tragedija. Pre dve godine izgubio je pomenutog sina Eduarda, koji se ubio skočivši u provaliju. Inače, već ranije je prvenac Eduardo Anjeli pokazivao simptome „slabosti“ i depresije: mrzeći kapitalizam i Amerikance, našao je idole u dalekoistočnim vidovnjacima poput Sai Babe. Prethodno je Anjelija strašno pogodila smrt sinovca Đovanina, koji je trebalo da nasledi celo carstvo… Ako se tome pridoda i tragična pogibija oca (kada je Đaniju Anjeliju bilo 14 godina) i majke, eto objašnjenja zašto Anjelijeve zovu „italijanski Kenedijevi“. Nakon ovih privatnih nesreća koje su pogodile dinastiju, Đani Anjeli je za naslednika izabrao najstarijeg unuka Džona Elkana, ćerkinog sina, koji je fotokopija dede.

 

PLEJBOJ: Postoje dva perioda u životu Đanija Anjelija a prelomna tačka je proleće 1966, kada je postao predsednik porodične kompanije koju je osnovao njegov deda krajem XIX veka. Do tada su ga svi zvali „naslednik“, a posle toga je postao „advokat“, iako nikad nije položio državni ispit. Pravni fakultet je završio tokom rata, pošto je kao dobrovoljac učestvovao u neuspešnoj avanturi italijanske vojske na ruskom frontu. Iz ofanzive na Rusiju vratilo se manje od trećine italijanskih vojnika, ali je zato vodnik Anjeli posle dvadesetak godina otvorio prvu fabriku automobila u Rusiji (njemu u čast Hruščov je mesto prekrstio u Toljatigrad). Pri kraju Drugog svetskog rata priključio se američkim snagama negde u severnoj Africi i tako spasao svog dedu kome, zbog podrške Musoliniju i stavljanja industrije u službu diktature, umalo nije konfiskovana cela imovina…

Posle rata je, po savetu dede („idi malo po svetu, provedi se“) punih dvadeset godina živeo kao najveći plejboj svih vremena. Zajedno sa svojim najboljim prijateljem Rubirozom, Renijeom od Monaka, i arapskim prinčevima imao je ceo svet u ruci… Njegove su bile najlepše žene na svetu a voleo je među ostalima Ritu Hejvort, Lorin Bekol, Pamelu Čerčil (snaja Vinstona Čerčila).

Đani Anjeli je taj koji je izmislio pojam „dolče vita“ (sladak život) jer, na primer, kad bi se ujutro probudio, odmah je zvao svog privatnog pilota da pita u kom delu Evrope je sunčano (da bi tamo i otišao na jednodnevni izlet). Kada je 1966. zbog ostavke tadašnjeg predsednika Fijata, koji ga je odmenjivao tokom plejbojisanja, trebalo da preuzme kompaniju, bio je na jahti negde nasred Pacifika, zbog čega nekoliko nedelja nisu mogli da mu to jave…

Anjeli je najviše voleo zemlju odakle je poticala njegova majka Virdžinija, Ameriku… Među prvima je shvatio da je blagostanje Italije vezano za Sjedinjene Američke Države i zato je mnogo vremena provodio tamo, zato je poznavao sve američke predsednike od Džona Kenedija naovamo, zato je hteo da fuzioniše Fijat sa Dženeral motorsom. „Lepi Džoni“, kako su ga zvali Amerikanci, bio je prijatelj familija Ruzvelt, Kenedi, Rokfeler i blizak Endiju Vorholu. Kada je išao u opasni Harlem da sluša bluz, Rokfeleri bi unajmili boksera Džoa Luisa, prvaka sveta u teškoj kategoriji da ga čuva. Kao simbol italijanskog stila i šarma, dopustio je sebi da šefu CIA, u centrali u Lengliju, kaže da je „dileja“. Đani Anjeli se redovno viđao sa Fidelom Kastrom, Mao Cedungom, Josipom Brozom, a jedan od njegovih najboljih prijatelja bio je Henri Kisindžer.

KARIJERA U FIJATU: Počeo je da radi tek u 46. godini; jeste nasledio mnogo, ali je to pomnožio sa hiljadu. Bio je zaslužan za razvoj Fijata krajem šezdesetih jer je, pošto je stavio celu Italiju na četiri točka, dao kompaniji internacionalnu dimenziju. Najgoru krizu, tokom sedamdesetih, prebrodio je tako što je uzeo za ortaka libijskog lidera Gadafija (prodavši mu 15 odsto deonica), a odlučno je sprečio infiltraciju terorističke organizacije Crvene brigade među Fijatovih 300.000 radnika. Krajem osamdesetih, koje su bile godine ogromnih profita, Anjeli je diversifikovao u razne biznise (od turizma do bankarstva), ali je automobilska industrija ostala glavni – uostalom ostvario je monopolski položaj otkupivši sve svoje konkurente u Italiji. Zbog zaštite Fijatovih interesa decenijama su održavane ogromne carine na uvoz stranih automobila; nijednoj stranoj kompaniji nije bilo dozvoljeno da otvori proizvodnju u Italiji, međutim, time su i Anjelijevi sve više zavisili od države.

Najveća strast Đanija Anjelija su (slučajno?) i dve najuspešnije italijanske sportske firme: Juventus i Ferari. Od 26 titula fudbalskog prvaka Italije, čak 24 su osvojene sa familijom Anjeli na čelu, a Đani je posebno voleo da u crno-belom dresu vidi maštovite igrače poput Sivorija, Platinija, Zidana, Bađa… Obožavao je Ferarijeve bolide, pa je krajem šezdesetih postao partner svog prijatelja Enca Ferarija, a nakon smrti osnivača otkupio je i ostatak kapitala. Đani Anjeli je bio jedan od najšarmantnijih Italijana koji je diktirao modne trendove. Njegovo meko „r“ i modne detalje (poput troduplog čvora na kravati) imitarala je većina Italijana čak po cenu da postanu smešni.

Na kraju Đani Anjeli je bio vladar iz senke… bez poriva i potrebe da uđe u politiku, u zemlji koja uopšte nema poverenja u svoje političke institucije, makar one bile demokratski izglasane. Njegovom smrću nije dovedena u pitanje samo privatna monarhija dinastije Anjeli. Završena je jedna era italijanskog kapitalizma, bazirana na velikim ljudima koji su sposobni da donesu velike odluke.

Carstvo

Bezbroj kompanija bilo je vlasništvo (manjinsko ili većinsko) Đovanija Anjelija i njegove familije.
Auto–industrija: osim, naravno, Fijata tu su automobilske kuće Alfa Romeo, Lančija, Ferari, Mazerati, Iveko, traktori Nju Holand, a donedavno i fabrika motocikala Pjađo (vespa).
Energetika (hidrocentrale): Italenergija

Banke i osiguravajući zavodi: Toro Asikuracioni
Turizam: lanac Klub Mediterane
Sport: najtrofejniji fudbalski klub Juventus i tim Formule 1 – Ferari.
Mediji: (indirektno) najugledniji dnevni list „Korijere dela sera“ i „La Stampa“
Moda: (indirektno) modna kuća Valentino i sportska marka Fila

Tagovi:

berluskoni anjeli đani anjeli dolče vita ferari Fijat Italija italija fijat đani anjeli juventus anjeli smrt đanija anjelija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Politika

30.decembar 2025. Dijana Roščić (DW)

Godina urušavanja partnerstva između SAD i EU: Kako je Tramp uzdrmao Brisel

Donald Tramp napravio je za godinu dana neverovatan zaokret u politici prema Evropskoj uniji. To više nisu partnerski, već neporijateljski odnosi

Biljka kanabisa

Medicina

29.decembar 2025. K. S.

BiH legalizuje upotrebu kanabisa u medicinske svrhe

Za upotrebu će biti potreban lekarski recept

Njujorška svakodevica

Njujork

29.decembar 2025. Milan Milošević

Hleb narodu: Može li gradonačelnik Velike jabuke da otvori javne prodavnice sa hranom?

Gradonačelnik Njujorka, svetske prestonice kapitalizma, hoće da grad otvori javne prodavnice sa povoljnom hranom za siromašne. Razlog: oko 1,4 miliona stanovnika Velike jabuke nije u stanju da sebi redovno obezbedi potrebnu hranu

Dramsko pozorište u Mariupolju u Ukrajini, uništeno u ruskom vazdušnom napadu 2022. godine

Rat u Ukrajini

26.decembar 2025. B. B.

Ruska bajka: Otvara se pozorište u Mariupolju razoreno 2022.

Ruske okupacione vlasti proglasile su rekonstrukciju Dramskog pozorišta u Mariupolju, u kome je poginulo nekoliko stotina ljudi, znakom obnove, dok su bivši glumci pozorišta to nazvali „plesom na kostima“

SAD

26.decembar 2025. ARD Tagesšau (DW)

Euforija zbog nuklearne fuzije: Trampove firma u jednom danu porasla za 500 miliona dolara

Dok kao predsednik SAD promoviše veštačku inteligenciju i rast energetskih kapaciteta, Donald Tramp istovremeno ulazi u višemilijardni posao sa inovativnom nuklearnom energijom. Spajanje njegove kompanije sa firmom za nuklearnu fuziju dodatno otvara pitanje sukoba javne funkcije i privatnog interesa

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure