img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Droge i opijati

Kokain za običan narod, krek za sirotinju

14. decembar 2024, 09:59 Oliver Piper (DW)
Foto: Wikipedia.org
Kokain spreman za upotrebu
Copied

Kokain je odavno „u širokoj upotrebi“ u Nemačkoj. Međutim, na tržište je stigla i nova pošast za sirotinju– fentanil pomešan sa heroinom

Droga koja postaje sve veći problem u Nemačkoj deluje bezopasno, kao kandirani šećer. Na lošem je glasu, pa je skoro niko ne zove pravim menom već samo „belo“ ili „kamenčić“.

A zove se krek. Kada počne da isparava u luli, na 96 stepeni Celzijusa, čuje se pucketanje, na engleskom crackle. Otuda i ime crack.

To je smesa kokaina, sode-bikarbone i vode. Udara za par sekundi, brže od bilo koje druge droge. Nalet euforije brzo vodi u zavisnost. Kad se pretera – u smrt.

Prošle godine je u Nemačkoj 2.227 ljudi umrlo od prekomerne konzumacije droga, pokazuje izveštaj Nemačke osmatračnice za droge i zavisnost.

Većina njih konzumirala je više od jedne vrste droge. Kod 610 takvih pokojnika nađeni su tragovi kreka u krvi, što krek približava ubitačnosti heroina (712 smrtnih slučajeva).

„Konzumiranje kreka u nemačkim metropolama postaje sve veći izazov – za zdravlje, ali i za suživot. Nema mnogo konzumenata, ali njihove životne okolnosti su očajne“, kaže Burkhard Blinert (Blienert), političar Socijaldemokrata koji je punomoćnik Vlade za pitanje droga.

On je u razgovoru za list Bild tražio otvaranje prostorija za kontrolisano konzumiranje narkotika, testiranje i više novca za istraživanja.

Kako tačno prići ovisnicima od kreka? U to se razume Mihael (Michael) Harbaum iz organizacije Pomoć zavisnicima iz Diseldorfa (Düsseldorf):

„Najpre se mora osigurati da čovek preživi, jer on je u opasnoj situaciji. Treba shvatiti, ta supstanca se konzumira na pola sata, tu ostaje malo vremena za oporavak, praktično nema vremena za ishranu, higijenu, previjanje rana“, priča on za DW.

„Krek je naposletku kokain koji može da se puši i koji diže raspoloženje. Kad se danima konzumira, to može voditi i psihotičnim stanjima“, dodaje Harbaum.

Druge dimenzije kreka

Harbaum, socijalni pedagog, dugo je u Diseldorfu vodio jedan prostor za konzumiranje droga. U ovoj tematici je dve decenije i svašta je već video na ulicama grada.

Ali, zavisnost od kreka je posebna priča. Kaže, pre sedam godina je njegova organizacija registrovala par stotina slučajeva korišćenja kreka, a prošle godine je to naraslo na 31.000 slučajeva u gradu.

„Imamo ogroman rast. U skladu sa tim se menja i ponašanje, ali i propadanje ljudi koji nam dolaze. Krek deluje brzo i jako, ali brzo pušta pa je veliki pritisak da se što pre opet uzme“, dodaje Harbaum.

„Lula se često deli jer ljudi nemaju novca. Za pet evra kupe par kamenčića i svako povuče po jednom.“

Najviše smrti i dalje dolazi zbog dugogodišnjeg konzumiranja raznih droga, kao i od heroina, ali krek preti da preuzme crni primat. To zna i profesor Danijel Dajmel (Daniel Deimel) koji je sa kolegama razvio preporuke kako se odnositi prema konzumiranju kreka.

„Krek je dvadeset godina tema u Frankfurtu, Hamburgu i Hanoveru. Od 2016. se probija i na zapadu Nemačke, kao i u metropolama poput Berlina, ali i u Sarskoj oblasti. Jer, Evropa i Nemačka preplavljeni su čistim kokainom“, kaže Dajmel.

„Tržište droga raste jer se jako povećala proizvodnja kokaina u Kolumbiji. Tako su se tržište i proizvođači droga diverzifikovali“, dodaje on za DW.

Kokain među običnim svetom

Savezna ministarka unutrašnjih dela Nensi Fezer (Nancy Faeser) u februaru je putovala u Brazil, Ekvador, Kolumbiju i Peru između ostalog kako bi pojačala policijsku saradnju protiv međunarodnog šverca droge.

Iz Južne Amerike sve više kokaine stiže u luke Antverpena, Roterdama i Hamburga. Prema nekim policijskim podacima, karteli u kojima prednjače državljani zemalja bivše Jugoslavije dopremaju i rasturaju najveći deo te droge.

Danijel Dajmel nema iluzija. U Nemačkoj postoji potražnja za kokainom i to podstiče ponudu.

„Živimo u društvu koje traži mnogo napora od pojedinca. Kokain sada uzimaju i mnogi obični ljudi, to vodi njegovoj normalizaciji. To nije uopšte više droga bogatih, umetnika i medijskih radnika, što je bio kliše osamdesetih i devedesetih“, kaže on.

U jeftinijem vidu kreka, kokain se tako preliva i do problematičnih četvrti gradova. Dajmel je prošle godine istraživao taj milje u Kelnu – skoro svi konzumenti droga su naveli da su barem jednom pušili i krek. Mnogi od njih su beskućnici.

Kod mnogih su, kaže, primećeni i žestoki psihički problemi sve do manije gonjenja. Najveći problem je, kaže naš sagovornik, što nema „protivotrova“ za krek.

„Za heroin su već razvijene dobre mogućnosti lečenja jer se može dati zamenska supstanca metadon. Kod kreka nema leka koji je delotvoran i odobren za upotrebu. Tu nam treba više istraživanja. Kao i mesta za hitnu pomoć koja rade non-stop“, kaže ovaj stručnjak.

Sve više fentanila

U Diseldorfu su Mihael Harbaum i saradnici uspeli da se izbore za smeštaj za ovisnike kod glavne železničke stanice. Onde ima obezbeđenja, socijalnih radnika, sobe su jednokrevetne i mogu se zaključati.

Mnogi stručnjaci pozivaju da se taj model što šire primeni jer, zajedno sa krekom, u Nemačkoj na veliku scenu stupaju i sintetički opioidi poput fentanila.

To je sredstvo protiv bolova koje se daje umirućim ljudima ili obolelima od raka. U njega se onda meša heroin.

U Sjedinjenim Državama svake godine oko deset hiljada ljudi umre od prekomerne doze opijata. U Nemačkoj je u jednom testu sprovedenom u 17 prostorija za konzumiranje utvrđeno da 3,6 odsto svih proba heroina sadrži fentanil.

„Verujemo da će broj rasti u narednih godinu i po dana“, pribojava se Dajmel. „Sintetički opioidi stižu na tržište i seku se heroinom.“

Takva smesa je jača, dodaje on. „Smrtonosna doza fentanila je dva miligrama. To je koliko vršak grafitne olovke.“

Tagovi:

Droga Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Smenjen najviši kineski general

Kina

27.januar 2026. Uroš Mitrović

Uzdrmana „Čelična elita“: Šta znači pad generala Džanga Jousije

Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine

Nosač aviona sve bliži Iranu

Bliski istok

27.januar 2026. I.M.

SAD i Iran: Američki nosač aviona „Abraham Linkoln“ zauzima borbeni položaj

Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu

SAD

SAD

26.januar 2026. Metju Pirson / DW

Trampove patriote: Kako se vrbuju ljudi za lov na migrante

Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata

SAD

26.januar 2026. A.I.

Lov na migrante: Napad na fundamentalne vrednosti demokratije

Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton

Ljudi posmatraju kako izraelski vojni buldožer ruši kuće u palestinskom izbegličkom kampu Nur Šams, blizu grada Tulkarema na Zapadnoj obali.

Na licu mesta

26.januar 2026. Tanja Kremer (DW)

Palestinci na Zapadnoj obali: Život u strahu, bolu i poniženju

Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure